Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
8<br />
SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
STARA ŽUPA DRAGOČAJ<br />
Slijedeći povijesne izvore, nalazimo da je župa Dragočaj postojala u<br />
drugoj polovici 16., tijekom 17. i početkom 18. stoljeća. Malo imamo p<strong>od</strong>ataka<br />
o postojanju župa u banjalučkom kraju iz spomenutog vremena, ali i to<br />
što znamo, dovoljno svjedoči o dragočajskoj župi, koja je svojom organizacijom<br />
okupljala vjernike na širokom prostoru, čije su krajnje točke u trokutu<br />
bile: Vrbas k<strong>od</strong> Zalužana, Jorgića klupe i Krnjin, vrh na Kozari. Zahvaljujući<br />
toj župi, zajedno s motičkom i banjalučkom, sačuvan je kontinuitet katolicizma<br />
u banjalučkom kraju, u onom sumornom vremenu prvog dijela turske<br />
vladavine u Bosni. Uz tako malo p<strong>od</strong>ataka i mnogo ne<strong>od</strong>ređenosti, teško je<br />
govoriti o ovoj staroj župi. Međutim, s ovo malo p<strong>od</strong>ataka naziru se njene<br />
konture, što nam je dovoljno, da bar donekle rasvijetlimo povijest ove župe.<br />
Povijesni izvori<br />
Prvi spomen o postojanju župe Dragočaj bilježimo u razmiricama i sudskim<br />
raspravama 1567. i 1583. g<strong>od</strong>ine, u kojima se spominje fra Marko, župnik u<br />
Dragočaju. Ovi izvori potvrđuju da je Dragočaj već 1567. g<strong>od</strong>ine imao župnu<br />
organizaciju. To je prvi spomen župe Dragočaj, koja se spominje sve do početka<br />
18. stoljeća.<br />
G<strong>od</strong>ine 1623. provincijal Bosne Srebrene, fra Marijan Pavlović, u izvješću što<br />
ga je poslao u Rim, pored banjalučke, spominje i dragočajsku župu.<br />
Apostolski administrator Bosne, biskup fra Tomo Ivković, u izvješću iz<br />
1630. g<strong>od</strong>ine spominje tri župe u Banjalučkom kraju: Banju Luku, Motike i<br />
Dragočaj. On je u kanonskim poh<strong>od</strong>ima obilazio Bosnu i Slavoniju 1626-1630.<br />
g<strong>od</strong>ine. Njegovo izvješće o tim obilascima objavio je 1934. g<strong>od</strong>ine dr. Krunoslav<br />
Draganović, u časopisu "Croatia Sacra". U prvom kanonskom poh<strong>od</strong>u, najvjerojatnije<br />
1626. g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> banjalučkih župa obišao je samo Dragočaj. Istom<br />
prig<strong>od</strong>om u Bukovici je u dva navrata krizmao 124, a u Dragočaju 58 krizmanika.<br />
Prilikom drugog dolaska poh<strong>od</strong>io je sve tri banjalučke župe. U Dragočaju je<br />
krizmao 14 krizmanika. Treći i posljednji put, najvjerojatnije 1630. g<strong>od</strong>ine<br />
obišao je sve tri župe banjalučkog kraja i u Dragočaju krizmao 120 pripravnika.<br />
Inače, uvažavajući Ivkovićevo izvješće, dolazimo do zaključka, da Dragočaj kao<br />
župa u susjedstvu nije imao samo preostale dvije banjalučke, nego i župe: Lijevče,<br />
Majdan i Kozarac.<br />
U izvješću iz 1655. g<strong>od</strong>ine biskup fra Marijan Maravić spominje tri župe u<br />
banjalučkom kraju. Dakle, spominje i Dragočaj.<br />
Više pojedinosti o dragočajskoj župi donosi biskup fra Nikola Olovčić,<br />
nakon kanonskog obilaska 1672. g<strong>od</strong>ine. U izvješću o istom poh<strong>od</strong>u daje opis<br />
pojedinih župa 1 . Nakon obilaska i prikaza banjalučke i motičke, spominje da je<br />
1 Usp. Starine JA, Knjiga XXXVI, Zagreb 1918, str. 35-36
Change language