Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SAMOSTANI 81<br />
vjernici okolnih sela prvo bi došli u Nazaret na ranu Misu. Istom prilikom bi se<br />
ispovjedili i pričestili, pa potom išli na svečanu Misu na Petrićevcu.<br />
Mnogi katolici okolnih sela slali su svo|u djecu u školu čč. sestara u Nazaretu.<br />
Tridesetih g<strong>od</strong>ina 20. stoljeća bilo ih je nekoliko i <strong>od</strong> barlovačke crkve. Oni su<br />
preko rijeke Dragočaja, Zalužana, Vujnovića i Novakovića, često puta bosi išli<br />
u školu. Svi ističu točnost, strogost i zahtjevnost sestara-učiteljica, jer se<br />
jednostavno "moralo znati" ono što se <strong>od</strong> učenika tražilo. Za neznanje i povrede<br />
reda znala se kazna: šiba ili klečanje na zrnu <strong>od</strong> kukuruza.<br />
Iskušenja i ponovni uspon<br />
Nadošao je Drugi svjetski rat i nova ateistička vlast nakon njega, koja dov<strong>od</strong>i<br />
u iskušenje sve što je religiozno, pogotovo katoličko na ovim prostorima.<br />
Sistematskim razvlašćivanjem samostan Nazaret, s cijelim posjedom <strong>od</strong>uzet je<br />
<strong>od</strong> sestara 1949. g<strong>od</strong>ine. Posljednje sestre napustile su samostan 31. prosinca iste<br />
g<strong>od</strong>ine. Njih četiri: s. Andreja Blažević, s. Ilinka Majdandžić, s. Bosiljka Brkić i<br />
s. Pavka Brkić. Zvonik crkve je srušen, crkva i zgrade adaptirane su za vojsku;<br />
novoizgrađene kasarne izmjeniše prijašnji izgled. U potresu 1969. g<strong>od</strong>ine iščezli<br />
su i posljednji ostaci Nazareta. Službeni naziv vojnog kompleksa je "Kozara" a<br />
katolički nar<strong>od</strong> još uvijek ovo mjesto, popunjeno vojskom naziva Nazaretom.<br />
Ovim <strong>od</strong>uzimanjem Nazareta nisu sve sestre napustile Budžak. Manji broj,<br />
u <strong>od</strong> onih vlasti propisanoj civilnoj <strong>od</strong>ori, ostao je k<strong>od</strong> pojedinih katoličkih<br />
obitelji. To su bile sestre:<br />
- K<strong>od</strong> gđe Kate Matić u Šeginom putu s. Miroslava Domitrović i s. Arsenija<br />
Grbac (s. Arsenija je tu i preminula 17. studenog 1951.).<br />
- K<strong>od</strong> gđe Kujundžić s. Hildegarda Mehrle.<br />
- K<strong>od</strong> gđe Mire Kezić s. Sofija Lauerman, gdje je umrla 29. kolovoza 1950.<br />
g<strong>od</strong>ine.<br />
- K<strong>od</strong> gđe Slavice Dujmović-Mihaljević s. Imakulata Hofman, koja je svake<br />
nedjelje <strong>od</strong>lazila na župu Barlovce, gdje je v<strong>od</strong>ila crkveno pjevanje.<br />
- K<strong>od</strong> gđe Pajić s. Andreja Blažević.<br />
U tako nemogućoj situaciji, u kojoj je do izražaja dolazila sva destruktivnost<br />
ateističke vlasti, sestre su se snalazile kako su umjele i čim im se ukazala prilika,<br />
opet su uobličile svoju redovničku zajednicu. Budžački katolik Franjo Nanut<br />
ponudio im je u zakup svoje imanje s kućom, p<strong>od</strong> uvjetom da se brinu za njegovu<br />
majku, uz <strong>od</strong>ređenu rentu. Sestre su prihvatile ponudu i u proljeće 1951. g<strong>od</strong>ine<br />
tu se sabrale kao zajednica, koja slijedi svoj kontinuitet. Prvo zajedništvo u kući<br />
Franje Nanuta u Budžaku, u ulici Gorana Kovačića 132 činilo je sedam sestara,<br />
među njima uvijek nazočna s. Andreja Blažević.<br />
K<strong>od</strong> obitelji Nanut sestre su boravile 1951-1955. g<strong>od</strong>ine. U međuvremenu<br />
su otkupile jednu malu kućicu s manjom parcelom zemlje <strong>od</strong> Marka Topića,<br />
nedaleko <strong>od</strong> raskrižja u Budžaku, s desne strane puta, koji v<strong>od</strong>i za trapiste. Sestre<br />
su se tu okupile 10. travnja 1955. g<strong>od</strong>ine. Tako je zaživio novi Nazaret. Iako još<br />
u teškim uvjetima, još u civilnoj <strong>od</strong>ori sve do 1961. g<strong>od</strong>ine, sestre su imale svoj
Change language