Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SAMOSTANI 75<br />
Mnogi su polazili u trapiste, ali su uglavnom napuštali tu zajednicu. Tako je<br />
i moj stric Mile trebao biti trapist. Odvezli su njega i sve što je bilo propisano<br />
za kandidata. Smjestili su ga k<strong>od</strong> trapista i otišli na pijacu da obave potrebne<br />
poslove. Prije nego što su se vratili, Mile je bio već k<strong>od</strong> kuće, došavši "prikim"<br />
putem preko Šargovca.<br />
Tek u novije vrijeme, kada je šutnja za Red prestala biti "conditio sine qua<br />
non", dolaze zvanja iz redova mjesnog stanovništva. Prihvaćanjem župe 1973.<br />
g<strong>od</strong>ine trapisti se prilagođuju m<strong>od</strong>ernom vremenu i suvremenim zahtjevima<br />
Crkve. Prateći te zahtjeve i znakove vremena, uključuju se u suvremeni tijek<br />
nastojanja i života Božjeg nar<strong>od</strong>a.<br />
Gosp<strong>od</strong>arstvo<br />
Jednu <strong>od</strong> bitnih <strong>od</strong>rednica života trapista čini rad, čiji su rezultati očiti.<br />
Pogotovo pošto stoje u kontrastu sa zaostalim krajem Bosne u koji su došli. Uz<br />
molitvu, sve im je p<strong>od</strong>ređeno discipliniranom radu. Zato su primali ljude svake<br />
dobi, profila i zanimanja, da bi imali dovoljno radne snage i struke za sve vrste<br />
radova. Kako su došli iz naprednijeg dijela svijeta, imali su što prenijeti na mjesno<br />
stanovništvo, kao samu organizaciju rada, nove strojeve, kultivirani način poljoprivrede,<br />
gradnje i korištenja svih mogućnosti, koje nudi Bogom dana prir<strong>od</strong>a.<br />
S takvim poletom trapisti su izgradili gosp<strong>od</strong>arstvo s naprednom poljoprivredom<br />
i malom industrijom. Kako su imali zanatlija svih vrsta, dovoljno radne<br />
snage i inženjera, uz samostan su sagradili niz pogona i potrebnih gosp<strong>od</strong>arskih<br />
objekata, <strong>od</strong> kojih su najznačajniji:<br />
- hidrocentrala na Vrbasu 1902. g<strong>od</strong>ine,<br />
- veliki mlin, svojevremeno najveći u Bosni,<br />
- pivovara, čiju tradiciju danas <strong>od</strong>ržava banjalučka proizv<strong>od</strong>nja piva,<br />
- sirana, u kojoj se proizv<strong>od</strong>io čuveni sir "trapist",<br />
- pilana,<br />
- tkaonica sukna,<br />
- sušionica šljiva...<br />
Istovremeno je proširivan posjed kupovinom novog zemljišta. Tako je tridesetih<br />
g<strong>od</strong>ina 20. stoljeća samostan posjedovao velike komplekse zemljišta u<br />
Delibašinom selu, Mađiru, Priječanima i Budžaku. Pored ovih, postojali su i<br />
trapistički posjedi izvan banjalučke regije. Uz dragocjenu šumu, posjedovali su<br />
velike parcele obradive zemlje, na kojima su novim met<strong>od</strong>ama i strojevima<br />
stvorili napredno poljoprivredno imanje. Dok su trapisti 1931. g<strong>od</strong>ine radili s<br />
traktorom, kosilicama i mašinama za vršidbu žita, dotle se k<strong>od</strong> okolnih mještana<br />
još mogla vidjeti drvena ralica. S takvim radom nadošlo je blagostanje, pa su se<br />
mogli sami uzdržavati, brinuti za sirotište i svakog dana svakom nevoljniku na<br />
"porti" dati objed.<br />
Kako je gosp<strong>od</strong>arski zamah i razgranatost poslova predstavljao veliki teret<br />
za samostan, čiji se tempo širenja teško mogao pratiti, samostan je donekle<br />
smanjio posjede u Budžaku a pojedina postrojenja (elektrana, mlin, pivovara i
Change language