Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
68 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
isti papa 31. svibnja 1778. g<strong>od</strong>ine za Crkvene, kojima je prid<strong>od</strong>ao i oproste za<br />
centralna ivaštanska groblja Valentiće i "fratarsko" groblje u Mamenicama.<br />
Osim za svetkovinu sv. Vida ovaj oprost je d<strong>od</strong>ijelio za blagdan Male Gospe, s<br />
d<strong>od</strong>atkom, da se može namijeniti za duše u čistilištu 56 .<br />
Ovo predstavlja jedno veliko priznanje i poticaj katolicima banjalučkog kraja,<br />
jer se malo svetišta može pohvaliti s takvim <strong>od</strong>obrenjima sv. Otaca.<br />
Sasvim logično proizlazi zaključak, da su svetkovine sv. Vida i Male Gospe<br />
na Crkvenama bile zavjetne. Apostolski vikari spominju da se tu slavila i<br />
svetkovina sv. Roka, što je i razumljivo, jer taj svetac, zaštitnik <strong>od</strong> kužnih bolesti<br />
bio je jako popularan u onim kužnim vremenima.<br />
Kako su franjevci propagirali slavljenje svetkovine Gospe <strong>od</strong> anđela s njenim<br />
porciunkulskim oprostom, i taj zavjet se brzo uvriježio medu vjernicima sela na<br />
sjeverozapadu Banje Luke. Tako se i ta svetkovina u većem dijelu turskog<br />
vremena slavila kao zavjetna na Crkvenama. Tako su u turskom peri<strong>od</strong>u na<br />
Crkvenama poznate i uobičajene velike svetkovine: sv. Vida, gotovo sve Gospine,<br />
sv. Roka, s obaveznim slavljima za Svi Svete. Posebno na te dane imali su<br />
na raspolaganju vjernici banjalučkog kraja milosno djelovanje oproštenja i Božjeg<br />
proviđenja, što se ogledalo u masovnoj posjeti grobljima na te blagdane.<br />
Križevi na Crkvenama<br />
Interesantni su veliki križevi po našim grobljima i pored kapela. Ti križevi<br />
na Crkvenama nešto su posebno i imaju dugu tradiciju. Prvu vijest o posebnim<br />
križevima na ovome groblju imamo iz 1768. g<strong>od</strong>ine. Dana 13. listopada biskup<br />
fra Marijan Bogdanović dolazi na Crkvene. U izvješću se spominje, da je kroz<br />
mnogo g<strong>od</strong>ina "golema tuča" i nevrijeme uništavalo zemaljske usjeve i pl<strong>od</strong>ove<br />
po selima p<strong>od</strong>no Crkvena. Zato su pripremali križeve za dolazak biskupa. On<br />
je istom prig<strong>od</strong>om blagoslovio groblje i križeve, koje su postavili u njemu.<br />
Vjerojatno su bila četiri križa, okrenuta na četiri strane.<br />
Kasnije su ti isti križevi trunuli i padali p<strong>od</strong> zubom vremena a katolici su<br />
p<strong>od</strong>izali nove. S vremenom je nastao običaj, da se takvi križevi p<strong>od</strong>ižu nad samim<br />
grobovima pokojnika. Više to nisu samo vremenski križevi, nego i nadgrobni<br />
spomenici. Početkom 20. stoljeća u groblju na Crkvenom brdu bilo je 10-15<br />
takvih križeva. Bili su tako veliki i teški, da su jednoga morala nositi dva čovjeka.<br />
Tu su bile dvije vrste križeva. Prvi su bili jednostavni, s po dva mala križića<br />
na krajevima poprečnog dijela a drugi su imali dvije letve koso postavljene, tako<br />
da vežu vrh s poprečnim krajevima.<br />
U g<strong>od</strong>inama Drugog svjetskog rata župnik fra Dragomir Prpić <strong>od</strong> križeva<br />
pravi Križni put, počevši <strong>od</strong> stare prijedorske ceste, pa sve uz prilazni put do<br />
groblja. Prema postajama bilo je četrnaest križeva, masivnih i visokih do tri<br />
metra. Jedan takav križ moralo je nositi tri do četiri momka. Na koncu Drugog<br />
56 Isp. Arhiv Franjevačkog samostana na Petrićevcu, fasc. Ivanjska.
Change language