Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
ZAVJETNA MJESTA 65 pohodio je Barlovce (tada već župu) i u spomenutoj crkvi na Crkvenama krizmao 41 dijete pripravljeno za primanje sakramenta kršćanske zrelosti. Ova crkva je bila u upotrebi tijekom cijelog austrijskog perioda u Bosni i Hercegovim. Postojala je i u vremenu Prvog svjetskog rata. Novosagrađena župna crkva u Ramićima je pokrivena 1912. godine, ali još nije bila opremljena za održavanje Službe Božje. Njeno opremanje je uslijedilo tek po završenom svjetskom ratu. Dotle se vjerni puk i dalje sabirao na sv. Misu u drvenoj crkvi na Crkvenama, što svjedoči i podatak od 15. lipnja 1915. godine: "Na Vidov-dan Obranitelja ove župe. Bila je velika kiša i velika voda, pa narod nije mogao doći na Crkvene, gdje je održavana Služba Božja" 52 . Pored toga, što je crkva na Crkvenama okupljala vjernike dragočajskog dijela župe, imala je funkciju centralnog oratorija, jer se u njoj održavalo svetkovanje svih blagdana i samog patrona župe. To je tako, unatoč postojanju prostrane drvene kapele kod župnog stana u Ramićima. Čini se da su starina i tradicija održavale takvo stanje, kao i želje Dragočajaca da imaju župni centar na SVOJOJ strani. Za ono vrijeme kada je građena, crkva sv. Vida na Crkvenama je iznenađujuće prostrana, pogotovo kada se uzme u obzir da je građena od drveta. Sagrađena je od greda, koje su bile povezane zasjecima na uglovima. Kada je obnovljena, iznutra je nabačen malter, dok u izdacima stoji, da je plaćeno majstoru "što je malterisao crkvu na Crkvenama" 53 . U njoj je postavljen pod od grubo tesanih dasaka. Kada je ta crkva rušena, Kata Domić r. Bogdanović je kao curica bila nazočna pri dizanju toga grubog poda. Ispod podnih dasaka nalazila je krunice, križiće i novčiće, koji su za Službe Božje ispadali vjernicima i propadali kroz sastave podnih dasaka. Iako još ima živućih ljudi, koji se sjećaju te drvene crkve sv. Vida, nitko ne zna točno njezine promjere, niti su te dimenzije gdje zabilježene u knjigama. Tko god o njoj priča, govori da je to bilo "nešto veliko", na platou ispred današnje kapele. Nešto određenije o njenoj veličini možemo zaključiti na temelju prodaje njene građe 1920. godine. Njen drveni materijal prodan je Matiji Bogdanoviću i Juri Brkiću, župljanima s Ojdanića brda. Od istog materijala oni su sagradili dvije gospodarske zgrade, od kojih je svaka bila promjera 12 x 6 m. Ako uzmemo u obzir postojeće iskaze, te mogućnost dodavanja njihove nove i jedan dio propale, trule građe, mogli bismo doći do spoznaje da je crkva sv. Vida na Crkvenama za ondašnje pojmove bila stvarno "nešto veliko", približnih dimenzija 20 x 10 metara. Kako je sagrađena nova župna crkva u Ramićima i uređena na Službu Božju, drvena crkva na Crkvenama postala je suvišna. Vjernici su pošli u novu, prostranu i tvrdo građenu crkvu. Stoga je odlučeno da se stara crkva na Crkvenama ukloni, što je učinjeno 1920. godine. Drveni materijal je prodan spomenutim vjernicima s Ojdanića brda a biber-crijep Lovrenovićima u Kuljane. Nešto toga crijepa može se i sada vidjeti na gospodarskim zgradama Ivice Lovrenovića. 52 Knjiga crkvene blagajne / III./ župe Barlovci, str. 1. 53 Knjiga računa župe Barlovci, str. 8.
66 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Samo groblje nije moglo ostati bez kapele, jer se tu i dalje održavala Služba božja prilikom pojedinih blagdana, posebno za svetkovine Velike i Male Gospe. Osim toga, sve do 1930. godine na Crkvenama se održavala božična ponoćna Misa. U tu svrhu sagrađena je mala drvena kapela, odmah po uklanjanju spomenute crkve sv. Vida. Ona se nalazila dvadesetak metara dalje, ispred današnje kapele. Kasnije je sazidana nova kapelica, locirana dva-tri metra ispred današnje. Zidali su je Ivo i Pero Brkić s Tunjica. Istu kapelu oštetio je grom u olujnom nevremenu 24. svibnja 1957. godine. Na njoj nije bilo gromobrana. Kako je na brdu, moglo se tako nešto dogoditi. Još gore, istom prilikom od groma je stradala Anica Šalić r. Marić, koja se s još tri osobe sklonila od nevremena pred vrata kapele. Da bi se otklonila takva opasnost, u listopadu iste godine postavljen je gromobran na kapelu. U zemljotresu 1969. godine kapela je toliko oštećena, da je morala biti porušena. Godine 1972. sagrađena je današnja kapela, istog oblika i gotovo istih dimenzija kao i prethodna. Staro zvono s te kapele je preliveno i povećano, tako da ima težinu od 77 kilograma. Služba Božja Običavamo kazati da su Crkvene od davnina bile mjesto okupljanja katolika, što se može reći s punim pravom. Ako bismo željeli odrediti vrijeme početka okupljanja, mogli bismo ostati neodređeni, u domenu pretpostavki. Crkvena povijest nas uči, da su groblja uvijek bila mjesta sastajanja katolika, na temelju čega možemo tvrditi, da je okupljanje katolika na Crkvenama staro koliko i samo groblje. Moguće da je tu bilo groblje i u Srednjem vijeku, u prvo doba turskog perioda; moguće da je bilo s kapelom ili crkvom manjih dimenzija. U vremenu postojanja župe Dragočaj, tijekom 16.117. stoljeća, Služba Božja se održavala na Ojdanića brdu, u Bukovici, kod župne kuće na Lovrića glavici i na mjesnom groblju, koje je po svemu sudeći, i tada bilo na Crkvenama, što se uklapa u izvještaj biskupa Olovčića iz 1672. godine. Crkva sv. Vida, ma kad god sagrađen bila, nije mogla imati veliki utjecaj na okupljanje vjernika, jer je porušena neposredno nakon izgradnje. Apostolski vikari, koji su obilazili župe po Bosni, u svojim kanonskim pohodima, dolazili su na Crkvene. Obično bi prilikom obilaska ivaštanske župe dolazili u njen donji kraj. Na Crkvenama bi prikazivali sv. Misu i podjeljivali sakramenat sv. Potvrde. Dana 25. siječnja 1742. godine na Crkvenama je bio ap. vikar Pavo Dragičević. Istom prigodom krizmao je jedanaest krizmanika. U završnoj riječi o ivaštanskoj župi bilježi da se na Crkvenama ("in colle dicto Carquine") sabiru vjernici na Službu Božju nedjeljom i ostalim blagdanima, pogotovo na zavjetnu svetkovinu sv. Vida, čija je crkva nekada bila na istom groblju 54 . Tako i biskup fra Marijan Bogdanović dolazi na Crkvene 13. listopada 1768. godine. Na groblju se sabralo mnoštvo vjernika. Sa svećenicima je ispovi- 54 L. Đaković, Prilozi za demografsku i onomastičku građu Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1979., str. 440.
- Page 15 and 16: 14 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i M
- Page 17 and 18: 16 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Ban
- Page 19 and 20: 18 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE da
- Page 21 and 22: 20 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i B
- Page 23 and 24: 22 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mom
- Page 25 and 26: 24 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Po
- Page 27 and 28: 26 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mil
- Page 29 and 30: 28 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STA
- Page 31 and 32: 30 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE rak
- Page 33 and 34: 32 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE u
- Page 35 and 36: 34 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Stv
- Page 37 and 38: 36 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tra
- Page 39 and 40: 38 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE God
- Page 41 and 42: 40 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ŽU
- Page 44 and 45: ZAVJETNA MJESTA Tradicija zavjetnih
- Page 46 and 47: ZAVJETNA MJESTA 45 Volksmassen). Za
- Page 48 and 49: ZAVJETNA MJESTA • 47 PETRIĆEVAC
- Page 50 and 51: ZAVJETNA MJESTA 49 DAMJANOVAC Pred
- Page 52 and 53: ZAVJETNA MJESTA 51 VISOKA GLAVICA U
- Page 54 and 55: ZAVJETNA MJESTA 53 ĆELANOVAC Sveti
- Page 56 and 57: ZAVJETNA MJESTA 55 Tijekom rata 199
- Page 58 and 59: ZAVJETNA MJESTA 57 nizu kalendarske
- Page 60 and 61: ZAVJETNA MJESTA 59 ravnici ispod br
- Page 62 and 63: ZAVJETNA MJESTA 61 nutog Huseđinov
- Page 64 and 65: ZAVJETNA MJESTA 63 - Toma Komarica
- Page 68 and 69: ZAVJETNA MJESTA 67 jedao cijelo jut
- Page 70: ZAVJETNA MJESTA 69 svjetskog rata v
- Page 73 and 74: 72 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE TRA
- Page 75 and 76: 74 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Gra
- Page 77 and 78: 76 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tvo
- Page 79 and 80: 78 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Use
- Page 81 and 82: 80 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE KLA
- Page 83 and 84: 82 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE skr
- Page 86 and 87: KAPELE L ijep je običaj kod katoli
- Page 88 and 89: KAPELE 87 Groblje sv. Josipa na Kos
- Page 90 and 91: KAPELE 89 ispreturana i polomljena.
- Page 92 and 93: KAPELE 91 Dugo godina poslije toga
- Page 94 and 95: KAPELE 93 mjesta činila je svoje.
- Page 96 and 97: KAPELE 95 Groblje u Dikevcima: Kape
- Page 98 and 99: KAPELE 97 a duša svega nastojanja
- Page 100 and 101: KAPELE 99 blagoslov za Martinoviće
- Page 102 and 103: KAPELE« 101 što daruje u naravi.
- Page 104 and 105: KAPELE 103 U ŽUPI "MARIJA ZVIJEZDA
- Page 106: KAPELE 105 GRKOKATOLIČKA CRKVA SV.
- Page 109 and 110: 108 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE po
- Page 111 and 112: 110 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE po
- Page 113 and 114: 112 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Kr
- Page 115 and 116: 114 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE BU
ZAVJETNA MJESTA 65<br />
poh<strong>od</strong>io je Barlovce (tada već župu) i u spomenutoj crkvi na Crkvenama<br />
krizmao 41 dijete pripravljeno za primanje sakramenta kršćanske zrelosti.<br />
Ova crkva je bila u upotrebi tijekom cijelog austrijskog peri<strong>od</strong>a u Bosni i<br />
Hercegovim. Postojala je i u vremenu Prvog svjetskog rata. Novosagrađena<br />
župna crkva u Ramićima je pokrivena 1912. g<strong>od</strong>ine, ali još nije bila opremljena<br />
za <strong>od</strong>ržavanje Službe Božje. Njeno opremanje je uslijedilo tek po završenom<br />
svjetskom ratu. Dotle se vjerni puk i dalje sabirao na sv. Misu u drvenoj crkvi na<br />
Crkvenama, što svjedoči i p<strong>od</strong>atak <strong>od</strong> 15. lipnja 1915. g<strong>od</strong>ine: "Na Vidov-dan<br />
Obranitelja ove župe. Bila je velika kiša i velika v<strong>od</strong>a, pa nar<strong>od</strong> nije mogao doći<br />
na Crkvene, gdje je <strong>od</strong>ržavana Služba Božja" 52 . Pored toga, što je crkva na<br />
Crkvenama okupljala vjernike dragočajskog dijela župe, imala je funkciju centralnog<br />
oratorija, jer se u njoj <strong>od</strong>ržavalo svetkovanje svih blagdana i samog<br />
patrona župe. To je tako, unatoč postojanju prostrane drvene kapele k<strong>od</strong> župnog<br />
stana u Ramićima. Čini se da su starina i tradicija <strong>od</strong>ržavale takvo stanje, kao i<br />
želje Dragočajaca da imaju župni centar na SVOJOJ strani.<br />
Za ono vrijeme kada je građena, crkva sv. Vida na Crkvenama je iznenađujuće<br />
prostrana, pogotovo kada se uzme u obzir da je građena <strong>od</strong> drveta. Sagrađena je<br />
<strong>od</strong> greda, koje su bile povezane zasjecima na uglovima. Kada je obnovljena,<br />
iznutra je nabačen malter, dok u izdacima stoji, da je plaćeno majstoru "što je<br />
malterisao crkvu na Crkvenama" 53 . U njoj je postavljen p<strong>od</strong> <strong>od</strong> grubo tesanih<br />
dasaka. Kada je ta crkva rušena, Kata Domić r. Bogdanović je kao curica bila<br />
nazočna pri dizanju toga grubog p<strong>od</strong>a. Isp<strong>od</strong> p<strong>od</strong>nih dasaka nalazila je krunice,<br />
križiće i novčiće, koji su za Službe Božje ispadali vjernicima i propadali kroz<br />
sastave p<strong>od</strong>nih dasaka.<br />
Iako još ima živućih ljudi, koji se sjećaju te drvene crkve sv. Vida, nitko ne<br />
zna točno njezine promjere, niti su te dimenzije gdje zabilježene u knjigama.<br />
Tko g<strong>od</strong> o njoj priča, govori da je to bilo "nešto veliko", na platou ispred današnje<br />
kapele. Nešto <strong>od</strong>ređenije o njenoj veličini možemo zaključiti na temelju pr<strong>od</strong>aje<br />
njene građe 1920. g<strong>od</strong>ine. Njen drveni materijal pr<strong>od</strong>an je Matiji Bogdanoviću i<br />
Juri Brkiću, župljanima s Ojdanića brda. Od istog materijala oni su sagradili dvije<br />
gosp<strong>od</strong>arske zgrade, <strong>od</strong> kojih je svaka bila promjera 12 x 6 m. Ako uzmemo u<br />
obzir postojeće iskaze, te mogućnost d<strong>od</strong>avanja njihove nove i jedan dio propale,<br />
trule građe, mogli bismo doći do spoznaje da je crkva sv. Vida na Crkvenama za<br />
ondašnje pojmove bila stvarno "nešto veliko", približnih dimenzija 20 x 10<br />
metara.<br />
Kako je sagrađena nova župna crkva u Ramićima i uređena na Službu Božju,<br />
drvena crkva na Crkvenama postala je suvišna. Vjernici su pošli u novu, prostranu<br />
i tvrdo građenu crkvu. Stoga je <strong>od</strong>lučeno da se stara crkva na Crkvenama<br />
ukloni, što je učinjeno 1920. g<strong>od</strong>ine. Drveni materijal je pr<strong>od</strong>an spomenutim<br />
vjernicima s Ojdanića brda a biber-crijep Lovrenovićima u Kuljane. Nešto toga<br />
crijepa može se i sada vidjeti na gosp<strong>od</strong>arskim zgradama Ivice Lovrenovića.<br />
52 Knjiga crkvene blagajne / III./ župe Barlovci, str. 1.<br />
53 Knjiga računa župe Barlovci, str. 8.
Change language