09.05.2014 Views

Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica

Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica

Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

64 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />

Pred Veliki bečki rat 1683-1699. g<strong>od</strong>ine bilo je povoljno aspektirano za<br />

katolike. Gledajući cjelovitu situaciju na Crkvenama u prvom dijelu turske<br />

vladavine, zaključujemo da su katolici imali mogućnost sagraditi zidanu crkvu<br />

sv.Vida. Prije toga vremena izvori ne spominju postojanje takve građevine.<br />

Poslije navedenog rata katolici su živjeli u velikoj nesigurnosti i siromaštvu, pa<br />

tijekom 18. stoljeća nisu imali nikakav sakralni objekt na Crkvenama. O takvom<br />

stanju i crkvi sv. Vida imamo dragocjen p<strong>od</strong>atak iz istog sumornog vremena.<br />

Naime, biskup fra Marko Dobretić, poh<strong>od</strong>eći ivaštansku župu, dolazi u n|en<br />

donji kraj na svetkovinu sv. Roka 16. kolovoza 1776. g<strong>od</strong>ine. Dolazi na Crkvene,<br />

gdje služi sv. Misu. Ne spominje nikakvu kapelu, već obavlja Službu Božju na<br />

veoma starom i nepokretnom kamenom oltaru, preostalom <strong>od</strong> crkve sv. Vida iz<br />

ranijih vremena 50 . Sudeći prema preostalom oltaru, crkva sv. Vida zidana je <strong>od</strong><br />

kamena. Ta "ranija vremena" mogla bi biti ona pred Veliki bečki rat, ili moguće<br />

još i ranije, prije dolaska Turaka.<br />

U prvoj polovici 19. stoljeća mogla je na Crkvenama postojati obična drvena<br />

kapela, jer su turske vlasti bile nešto tolerantnije prema katolicima. S druge<br />

strane, postojala je potreba za kakvim-takvim sakralnim prostorom, jer se na<br />

istom groblju <strong>od</strong>ržavala Služba Božja svake nedjelje i ostalim blagdanima.<br />

G<strong>od</strong>ine 1867. na Crkvenama je izgrađena crkva većih dimenzija. U Šematizmu<br />

banjalučke biskupije 1892. g<strong>od</strong>ine stoji: "Ecclesia S. Viti Martyr. adhuc ante<br />

25. annos e ligno in antiquissimo coemeterio 'Crkvine' nomenclato extructa dein<br />

reparata, h<strong>od</strong>ie quoque cultui inservit" 51 . Proizlazi da je sagrađena 1867. g<strong>od</strong>ine<br />

<strong>od</strong> drvenog materijala. Gledajući one mogućnosti katolika, vjerojatno je bila<br />

pokrivena šindrom. U Šematizmu se nav<strong>od</strong>i da je ta crkva obnovljena. Nigdje se<br />

ne spominju oštećenja te crkve u vremenu austrijske okupacije Bosne i Hercegovine<br />

i ustanaka koji su preth<strong>od</strong>ili samoj okupaciji. Bit će da su drveni materijali<br />

trunuli, pa su bile potrebne izmjene i popravke. Crkva je popravljena u prvim<br />

g<strong>od</strong>inama austrijske uprave. Umjesto šindrom, tada je pokrivena biber-crijepom.<br />

Kao takva, služila je za okupljanje vjernika donjeg kraja ivaštanske župe do<br />

1879. g<strong>od</strong>ine a <strong>od</strong> tada kao sabiralište vjernika novoutemeljne župe Barlovci. U<br />

Matici potvrđenih iz 1880. g<strong>od</strong>ine postoji tabelarni prikaz s p<strong>od</strong>acima o tadašnjoj<br />

barlovačkoj kapelaniji. Prema istom grafikonu, na teritoriju cijele kapelanije<br />

postoji samo jedna crkva. Tu je pribilježeno da se nalazi u Orlovcu i da je građena<br />

<strong>od</strong> drveta (lignea), što se sve slaže i <strong>od</strong>nosi na crkvu sv. Vida na Crkvenama.<br />

Spomenuta crkva je služila svojoj svrsi više <strong>od</strong> pedeset g<strong>od</strong>ina. Tu se <strong>od</strong>ržavala<br />

Služba Božja, tu su i biskupi dolazili na krizmu. Dana 6. kolovoza 1882.<br />

g<strong>od</strong>ine vrhbosanski biskup i administrator banjalučke biskupije dr. Josip Stadler<br />

50 "... celebravit in altari Lapideo, perantiquo, et immobili, in quo loco existerat... Ecclesia S.<br />

Viti..." J. Jelenić, Monumenta..., str. 212.<br />

51 Schematismus cleri Dioecesis Banjalucensis in Bosna, pro Anno Domini 1892., Banjaluka, Typis<br />

J.Wolf, str. 16.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!