Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
64 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
Pred Veliki bečki rat 1683-1699. g<strong>od</strong>ine bilo je povoljno aspektirano za<br />
katolike. Gledajući cjelovitu situaciju na Crkvenama u prvom dijelu turske<br />
vladavine, zaključujemo da su katolici imali mogućnost sagraditi zidanu crkvu<br />
sv.Vida. Prije toga vremena izvori ne spominju postojanje takve građevine.<br />
Poslije navedenog rata katolici su živjeli u velikoj nesigurnosti i siromaštvu, pa<br />
tijekom 18. stoljeća nisu imali nikakav sakralni objekt na Crkvenama. O takvom<br />
stanju i crkvi sv. Vida imamo dragocjen p<strong>od</strong>atak iz istog sumornog vremena.<br />
Naime, biskup fra Marko Dobretić, poh<strong>od</strong>eći ivaštansku župu, dolazi u n|en<br />
donji kraj na svetkovinu sv. Roka 16. kolovoza 1776. g<strong>od</strong>ine. Dolazi na Crkvene,<br />
gdje služi sv. Misu. Ne spominje nikakvu kapelu, već obavlja Službu Božju na<br />
veoma starom i nepokretnom kamenom oltaru, preostalom <strong>od</strong> crkve sv. Vida iz<br />
ranijih vremena 50 . Sudeći prema preostalom oltaru, crkva sv. Vida zidana je <strong>od</strong><br />
kamena. Ta "ranija vremena" mogla bi biti ona pred Veliki bečki rat, ili moguće<br />
još i ranije, prije dolaska Turaka.<br />
U prvoj polovici 19. stoljeća mogla je na Crkvenama postojati obična drvena<br />
kapela, jer su turske vlasti bile nešto tolerantnije prema katolicima. S druge<br />
strane, postojala je potreba za kakvim-takvim sakralnim prostorom, jer se na<br />
istom groblju <strong>od</strong>ržavala Služba Božja svake nedjelje i ostalim blagdanima.<br />
G<strong>od</strong>ine 1867. na Crkvenama je izgrađena crkva većih dimenzija. U Šematizmu<br />
banjalučke biskupije 1892. g<strong>od</strong>ine stoji: "Ecclesia S. Viti Martyr. adhuc ante<br />
25. annos e ligno in antiquissimo coemeterio 'Crkvine' nomenclato extructa dein<br />
reparata, h<strong>od</strong>ie quoque cultui inservit" 51 . Proizlazi da je sagrađena 1867. g<strong>od</strong>ine<br />
<strong>od</strong> drvenog materijala. Gledajući one mogućnosti katolika, vjerojatno je bila<br />
pokrivena šindrom. U Šematizmu se nav<strong>od</strong>i da je ta crkva obnovljena. Nigdje se<br />
ne spominju oštećenja te crkve u vremenu austrijske okupacije Bosne i Hercegovine<br />
i ustanaka koji su preth<strong>od</strong>ili samoj okupaciji. Bit će da su drveni materijali<br />
trunuli, pa su bile potrebne izmjene i popravke. Crkva je popravljena u prvim<br />
g<strong>od</strong>inama austrijske uprave. Umjesto šindrom, tada je pokrivena biber-crijepom.<br />
Kao takva, služila je za okupljanje vjernika donjeg kraja ivaštanske župe do<br />
1879. g<strong>od</strong>ine a <strong>od</strong> tada kao sabiralište vjernika novoutemeljne župe Barlovci. U<br />
Matici potvrđenih iz 1880. g<strong>od</strong>ine postoji tabelarni prikaz s p<strong>od</strong>acima o tadašnjoj<br />
barlovačkoj kapelaniji. Prema istom grafikonu, na teritoriju cijele kapelanije<br />
postoji samo jedna crkva. Tu je pribilježeno da se nalazi u Orlovcu i da je građena<br />
<strong>od</strong> drveta (lignea), što se sve slaže i <strong>od</strong>nosi na crkvu sv. Vida na Crkvenama.<br />
Spomenuta crkva je služila svojoj svrsi više <strong>od</strong> pedeset g<strong>od</strong>ina. Tu se <strong>od</strong>ržavala<br />
Služba Božja, tu su i biskupi dolazili na krizmu. Dana 6. kolovoza 1882.<br />
g<strong>od</strong>ine vrhbosanski biskup i administrator banjalučke biskupije dr. Josip Stadler<br />
50 "... celebravit in altari Lapideo, perantiquo, et immobili, in quo loco existerat... Ecclesia S.<br />
Viti..." J. Jelenić, Monumenta..., str. 212.<br />
51 Schematismus cleri Dioecesis Banjalucensis in Bosna, pro Anno Domini 1892., Banjaluka, Typis<br />
J.Wolf, str. 16.