Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZAVJETNA MJESTA 61<br />
nutog Huseđinovića, pravo na zemlju Crkvenog brda isticali su sljedeći: Muharem-aga<br />
Krišagić, Smail-aga Đumišlić, Mustafa Idriz, Šaćir, Ibrahim i Aziza<br />
Biberić, Mujaga Bahtijarević, Ibrahim Hadžijalagić, Mehaga Bešlagić, svi iz Banje<br />
Luke, te Mihajlo i David Tadić iz Ramića. Kako spomenuta gosp<strong>od</strong>a nisu imali<br />
tapija na šumsko zemljište a iskrčeno su kultivirali i koristili, komisija im nije<br />
mogla d<strong>od</strong>ijeliti veliki kompleks šume i šikare. S druge strane, ni župnik nije<br />
imao ništa napismeno, osim spoznaje da je cijelo brdo <strong>od</strong> davnina bilo crkveno,<br />
pa nije se moglo baš tako sve dati crkvi. Komisija <strong>od</strong>lučuje da izađe povjerenik,<br />
koji će ispitati cijelu stvar.<br />
Te g<strong>od</strong>ine mnogo se toga riješilo. Razgraničeni su posjedi i zemlja je gruntovno<br />
naznačena. Razgraničavajući zemlju na Crkvenama, našao se veliki kompleks<br />
crkvene zemlje. Samo groblje na vrhu brda imalo je 12.800 kvadratnih<br />
metara a veliki prostor oko njega bila je crkvena svojina. Prema posjedovnim<br />
listama iz te g<strong>od</strong>ine na dragočajskoj strani brda bilo je 115.680 kvadratnih metara<br />
a na zalužanskoj 67.730 kvadratnih metara crkvene zemlje. Spor oko posjeda na<br />
padinama brda v<strong>od</strong>io se do 1888. g<strong>od</strong>ine, kada su još neke parcele d<strong>od</strong>ijeljene<br />
crkvi. Donesena je "Odluka sl. kotarskog ureda kano gruntovne oblasti <strong>od</strong> 21.<br />
rujna 1888. br. 8.567. na temelju naredbe visoke zemaljske vlade, kojom se<br />
p<strong>od</strong>jeljuju čestice zemlje i šikare na Crkvenama crkvi sv. Vida" 46 .<br />
Sva ta zemlja d<strong>od</strong>ijeljena je crkvi 1886.11888. g<strong>od</strong>ine. Pravno se v<strong>od</strong>i na rkt.<br />
crkvu sv. Vida. Prema kasnijim p<strong>od</strong>acima vidi se da je to bio veliki kompleks <strong>od</strong><br />
preko 200 dunuma zemlje.<br />
U istim parnicama moglo se vidjeti u kakvom stanju je bila ta zemlja na<br />
Crkvenom brdu. Procjena iz 1886. g<strong>od</strong>ine donosi da "šumsko zemljište 'crkveno<br />
brdo' zvano, leži u obćini Dragočaj, Ramići i Zalužani, pokraj obćine Kuljani. Na<br />
obah toga brda nalazi se mnogo izkrčenih ziračenih njiva, a medu njima mnogo<br />
većih i manjih komada zemljišta sitnom i izsječenom šumicom trnovom, hrastovom<br />
i ljeskovom obrašćenih; na glavici brda nalazi se katolička crkva i groblje, a oko nje<br />
je nekoliko starih hrastova" 47 .<br />
Nakon što je sva ta zemlja uredno navedena na crkvu sv. Vida, izdavana je<br />
p<strong>od</strong> zakup pojedinim mještanima. Oni su iskrčili preostale šikare i šume,<br />
obrađivali zemlju i davali trećinu crkvi. Na pojedine dijelove zemljišta župnik je<br />
dov<strong>od</strong>io kmetove. Kako je već navedeno, iz dopisa gvardijana fra Ambrozija<br />
Radmanovića se vidi, kako je <strong>od</strong>obreno Ivanu Radmanu iz Šargovca da bude<br />
kmet na crkvenoj zemlji. Isto tako je <strong>od</strong>obreno i Mili Lovnću iz Orlovca "da<br />
može izkrčiti katast. čest. 800/1 u površini <strong>od</strong> dva i pol dana oranja" 48 . Dakako,<br />
p<strong>od</strong> uvjetom da daje trećinu, što se jasno vidi u pog<strong>od</strong>bi, sastavljenoj između<br />
predstavnika župe i spomenutog Mile Lovrića.<br />
46 Dopis gvardijana fra A,mbrozija Radmanovića 1. ožujka 1890., Arhiv župe Barlovci.<br />
47 Presuda <strong>od</strong> 29. ožujka 1886., Arhiv župe Barlovci.<br />
48 Odobrenje crkvene općine župe Barlovci 2. travnja 1906., Arhiv župe Barlovci.