Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
60 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
vremenom se na pog<strong>od</strong>nim dijelovima brda krčilo, pa su se tu naseljavali<br />
kmetovi. Iako nam nije sve jasno u trokutu: crkva, spahija i kmet, ipak krajem<br />
turskog peri<strong>od</strong>a sve više postaje jasno, da je u pitanju crkvena zemlja. G<strong>od</strong>ine<br />
1888. na padinama Crkvenog brda bila su tri kmetovska selišta:<br />
1) Kmetovsko selište Brkić<br />
2) Kmetovsko selište Radman<br />
3) Kmetovsko selište Šakić 43 .<br />
G<strong>od</strong>ine 1890. gvardijan fra Ambrozije Radmanović i mjesni župnik fra<br />
Franjo Ćurić Bišćo namještaju Ivana Radmana kao kmeta crkve sv. Vida, da<br />
može "okrčit 30 dunuma šume" na Crkvenama 44 . Iste g<strong>od</strong>ine gvardijan fra<br />
Ambrozije izražava bojazan župniku fra Franji, da bi kmet Ivan Radman, krčeći<br />
šumu mogao prekoračiti granicu. Zato "trebao bi inžinier... da nam kaže medje...,<br />
da već jednom zna se kako je stalo" 45 .<br />
Vratimo se saznanjima iz nešto ranijeg peri<strong>od</strong>a. Kada je utemeljena barlovačka<br />
kapelanija 1879. g<strong>od</strong>ine, njen prvi upravitelj fra Jakov Blažević je namjeravao<br />
graditi župnu crkvu. Pokušao je graditi na Crkvenama. Bio je uvjeren da je<br />
Crkveno brdo crkveno vlasništvo. Tako bi imao svoju lokaciju, pa ne bi kupovao<br />
zemlju za gradnju crkve. Računajući da je brdo crkvena svojina, namjeravao je<br />
iskrčiti dovoljno šikare i šume, koliko mu je bilo potrebno. Dogovorio se sa<br />
župljanima, pa je 10. svibnja 1881. g<strong>od</strong>ine počeo krčiti oko groblja. Na nesreću,<br />
tada su nastale komplikacije. Izvjesni Hadži-Hamid Huseđinović, koji je imao<br />
posjede u p<strong>od</strong>nožju brda i na njegovim nižim padinama, usprotivio se tvrdeći da<br />
su sve padine brda do groblja njegove. Parnica je v<strong>od</strong>ena na sudu sve do veljače<br />
1884. g<strong>od</strong>ine, kada je izašla komisija, koju je pozvao župnik. Na uviđaj je<br />
pozvano više <strong>od</strong> 80 ljudi. Sudskim putem pozvan je Hadži-Hamid i njegovi<br />
svjedoci, ali ni jedan nije došao. Čini se da nije imao tapije na tu zemlju. Kada je<br />
parnica okončana, moglo se nastaviti s krčenjem. Prema dogovoru, katolici iz<br />
Orlovca iskrčili su k<strong>od</strong> groblja deset dunuma zemlje, uz uvjet, da kroz tri g<strong>od</strong>ine<br />
crkvi daju peti dio žita a kasnije trećinu.<br />
Sudski spor oko zemlje na Crkvenama v<strong>od</strong>io se i dvije g<strong>od</strong>ine kasnije. Opet<br />
su predmet bile padine Crkvenog brda. Držeći da je cijelo brdo crkveno, fra Jako<br />
Blažević p<strong>od</strong>nosi molbu, da se sva ta zemlja registrira na crkvu. Zahtijevao je<br />
stvarno veliki prostor brda. Od dragočajske strane tražio je 132.750 metara<br />
kvadratnih, <strong>od</strong> ramićke 143.000 metara kvadratnih i <strong>od</strong> zalužanske 196.000<br />
metara kvadratnih (bit će to udolina na kojoj je u zadnje vrijeme smještena<br />
deponija gradskog smeća). Zemaljska komisija u šumskim tapijskim poslovima<br />
u Sarajevu <strong>od</strong>bila je tako veliki zahtjev župnika presudom <strong>od</strong> 29. ožujka 1886.<br />
g<strong>od</strong>ine. U razlozima za takvu presudu ogleda se bit problema i potražnji mnogih<br />
uzurpatora. Tko g<strong>od</strong> je imao zemlju p<strong>od</strong>no Crkvenog brda i na njegovim nižim<br />
padinama, obično je krčio šumu i polagao pravo na više predjele. Pored spome-<br />
43 Posjedovni list crkvene zemlje na Crkvenama, Arhiv župe Barlovci.<br />
44 Iz ugovora zainteresiranih strana, Arhiv župe Barlovci.<br />
45 Dopis fra Ambrozija Radmanovića fra Franji Curicu, Arhiv župe Barlovci.
Change language