Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
58 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
CRKVENE<br />
Zavjetno mjesto naše starine<br />
<strong>Sjeverozapadno</strong> <strong>od</strong> Banje Luke, nakon što se prijeđu Tunjice, s lijeve<br />
strane prijedorske ceste nalazi se uzvišenje, koje zovemo Crkveno brdo ili<br />
jednostavno Crkvene. Od župne crkve sv. Vida u Ramićima udaljeno je pola<br />
sata h<strong>od</strong>a. Okruženo je selima Orlovcem, Zalužanima i Ramićima. Spomenuto<br />
brdo nosi svoje ime <strong>od</strong> davnina. Dokle nam povijest može rasvijetliti<br />
njegovu prošlost, vjer<strong>od</strong>ostojno se potvrđuje ovaj iskaz. Sam ovaj naziv<br />
potvrđuje onu uopćenu tvrdnju, da je na svakom onom mjestu, koje se zove<br />
crkvena, crkvina, crkvene, crkvište... bila neka crkva, neko crkveno središte.<br />
U ovom slučaju to je tako evidentno. Na samoj glavici brda stoljećima je bilo<br />
groblje, u komu su se pokopavali mrtvaci iz naselja sa širokog prostora <strong>od</strong><br />
Vrbasa do Jorgića klupa, <strong>od</strong> središnjeg dijela Šargovca do Jablana. U 17. i 18.<br />
stoljeću to je najveće i najznačajnije groblje na sjeverozapadu Banje Luke. Tu<br />
su se pokopavali ili se još pokopavaju mještani cijelog Dragočaja, Zalužana,<br />
Derviša, Kuljana, Barlovaca, Bukovice, Trna, Jablana, Balaginaca i Ramića,<br />
te dijelova Šargovca, Vujnovića i Novakovića. Iz Bukovice na Crkvenama su<br />
se pokopavali iz obitelji Lipovaca, Žunića, Adrovaca, Grahovaca, Vidovića,<br />
Matoševića... Iz Barlovaca Miljanovići, Lukende, Bumbari, Vidovići, Anušići;<br />
iz Trna Vidovići, Čečurići, Jurići...; iz Jablana Mačinkovići, Lagundžije...<br />
Nekada, u još dovoljno nerasvijetljenoj prošlosti na Crkvenama je bila zidana<br />
crkva sv. Vida. U 18. stoljeću spominje se samo njen kameni oltar. Poslije toga,<br />
na groblju su bile drvene kapele, drvena crkva sv. Vida, pa opet kapele, drvene i<br />
zidane. Danas se tu nalazi zidana kapela, posvećena Uznesenju B. D. Marije. U<br />
većem dijelu turskog peri<strong>od</strong>a, te sve do Prvog svjetskog rata na Crkvenama ]e<br />
svake nedjelje i blagdanima služena sv. Misa, što se često čini i u ovom novijem<br />
vremenu.<br />
U dalekoj prošlosti<br />
Za Crkvene obično kažemo da tu postoji groblje, jedno <strong>od</strong> najstarijih u<br />
ovome kraju. Moguće da nije iz tako daleke prošlosti kao groblje na Laušu u<br />
Banjoj Luci, na Tučjaku na Ojdanića brdu ili ono na Damjanovcu u Ivanjsci.<br />
Stare kamene nadgrobne ploče, koje se i sada vide po groblju nav<strong>od</strong>e nas na<br />
zaključak, da je crkvensko groblje postojalo u predturskom peri<strong>od</strong>u. Tragajući<br />
za počecima pokopavanja na Crkvenama, mogli bismo reći, da tu u doba ranog<br />
kršćanstva vjerojatno nije bilo ništa. Rimska kultura je bila ravničarska. Njene<br />
ostatke nalazimo u Kastelu, Gornjem Šeheru, Šargovcu, Ramićima, Barlovcima,<br />
Trnu... Nadgrobni spomenik, kameni sarkofag nalazimo u Šargovcu. Od takvih<br />
spomenika nema ni traga na Crkvenama. U istom vremenu život se <strong>od</strong>vijao u
Change language