Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
54 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
Ipak, nastojanjem mještana 1950. g<strong>od</strong>ine izgrađena je kapela na mjestu<br />
srušene kuće. Bijeli kamen <strong>od</strong> ruševina s istog mjesta uzet je za njenu gradnju.<br />
Na Službu Božju u crkvicu može ući 80-tak osoba. Crkvica ima zidani zvonik,<br />
na kojemu je postavljeno postojeće zvono s preth<strong>od</strong>nog drvenog zvonika, koji<br />
je porušen, jer više nije imao svoje funkcije.<br />
Crkvica je posvećena sv. Roku, kužnom svecu, koji je jako popularan u<br />
katoličkom nar<strong>od</strong>u ovoga kraja. To je u stvari pr<strong>od</strong>užetak stare tradicije. Kroz<br />
turski se peri<strong>od</strong> na obližnjim Crkvenama - pored Gospinih svetkovina i sv. Vida<br />
- posebno proslavljao i blagdan sv. Roka. Ta praksa je donekle zamrla u peri<strong>od</strong>u<br />
1920-1950. g<strong>od</strong>ine, kada su Crkvene izgubile na svom značenju, jer su najveća<br />
slavlja prenesena na novosagrađenu barlovačku crkvu, među kojima nije bio<br />
zastupljen sv. Rok. Novoj kapeli na Ćelanovcu namijenjena je uloga svetišta<br />
spomenutom svecu. Glavni "g<strong>od</strong>" bio bi na Rokovo a svečana Misa slavila bi se<br />
i na svetkovinu ap. prvaka, sv. Petra i Pavla.<br />
Osim proslava prilikom spomenutih svetkovina, u kapeli su se <strong>od</strong>ržavale<br />
pobožnosti Put križa, koje je organizirala Zorka, supruga spomenutog "Reg<strong>od</strong>e".<br />
U pobožnosti bi uzimalo udjela i po stotinu vjernika. Pogotovo bi ova<br />
pobožnost bila lijepa i interesantna za malu djecu. Reg<strong>od</strong>inica bi predmolila a<br />
djevojke i žene - koje su inače predv<strong>od</strong>ile pjesme u kolu ili na sijelima - sa<br />
zvonkim glasovima bi pjevale korizmene pjesme i strofe na koncu svake postaje.<br />
Uskoro je crkvica postala mjesto redovitog okupljanja mjesnih katolika.<br />
Koncem 50-tih g<strong>od</strong>ina 20. stoljeća kapelani sa Petrićevca počeli su <strong>od</strong>ržavati<br />
vjeronauk za učenike. Već početkom 60-tih g<strong>od</strong>ina crkvica sv. Roka postaje<br />
filijala petrićevačke župe, u kojoj se nedjeljama i blagdanima <strong>od</strong>ržavala Služba<br />
Božja. Te sv. Mise bile su dobro posjećene, pogotovo što vjernici tu imaju<br />
mogućnost "obaći priliku", tj. obaviti zavjet sv. Roku, pred njegovom zavjetnom<br />
slikom u kapeli. Nar<strong>od</strong> je pobožno uzimao udjela u sv. Misi, opet s lijepim<br />
pjevanjem. Ovo se tako lijepo doimalo, da je pomalo postala poslovična "motička<br />
liturgija".<br />
Obavezno pri završetku bogoslužja na blagdan sv. Roka, sv. Petra i Pavla, te<br />
mladim, pa i običnim nedjeljama bilo je veselo k<strong>od</strong> kapele. Obično bi se mladež<br />
uhvatila u kolo, igrala i plesala. Nerijetko bi se zakazivale seoske igranke k<strong>od</strong><br />
crkvice.<br />
Radi veće nazočnosti vjernika k<strong>od</strong> Službe Božje, na kapelu sv. Roka nastavljen<br />
je prostraniji dio, izgrađen <strong>od</strong> drveta oko 1970. g<strong>od</strong>ine. Kada je stvorena<br />
motička župa 1983. g<strong>od</strong>ine, crkvica sv. Roka s prostranijim aneksom postaje<br />
privremena župna crkva. Tu funkciju ima sve do izgradnje župne kuće i otvaranja<br />
oratorija u njenom p<strong>od</strong>rumskom dijelu 1989. g<strong>od</strong>ine. Time se Služba Božja<br />
prenosi na novoformirani sakralni prostor u sklopu župne kuće a kapela na<br />
Ćelanovcu i dalje ostaje svetište sv. Roka. U takvoj situaciji onaj drveni dio<br />
postaje suvišan, pa je porušen u proljeće 1990. g<strong>od</strong>ine. U ljeto iste g<strong>od</strong>ine crkvica<br />
je sanirana, čime svetište dobiva lijep i dostojan izgled.