Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
48 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
što je običaj k<strong>od</strong> franjevaca. Istovremeno, katolički puk je svečano proslavljao<br />
blagdan sv. Mihovila. Mogli bismo reći, kao drugotni patron.<br />
Sv. Anto i sv. Antun<br />
Pored Miholj-dana na Petrićevcu su također proslavljane velike svetkovine<br />
sv. Ante Padovanskog i Pustinjaka, svetaca, koji su također dragi mjesnom<br />
katoličkom nar<strong>od</strong>u. Ne zna se koji je <strong>od</strong> njih popularniji: čudotvorac iz Padove<br />
ili onaj "sermijski" Pustinjak. Njihovi blagdani su istovremeno bili značajni kao<br />
i blagdan sv. Mihovila. Tijekom Drugog svjetskog rata nešto se mijenja u<br />
slavljenju spomenutih svetaca na Petrićevcu. Iščezava slavljenje sv. Mihovila a<br />
proslava sv. Ante Padovanskog i Pustinjaka postaju sve svečanije. Istovremeno<br />
blagdan Presv. Trojstva i dalje stoji kao službeni patron, ali bez većeg okupljanja<br />
nar<strong>od</strong>a. To je dovelo do promjene patrona. Dok samostan i dalje ostaje p<strong>od</strong><br />
zaštitom Presv. Trojstva, sv. Anto Padovanski postaje patron župe i nove župne<br />
(samostanske) crkve 1975. g<strong>od</strong>ine. Sv. Anto Pustinjak ostaje kao sekundarni<br />
patron, koji po značenju, svečanosti i popularnosti ne zaostaje za Padovanskim.<br />
S ovakvom popularnošću k<strong>od</strong> katolika, crkva na Petrićevcu postaje najveće<br />
zavjetno svetište "sv. Ante i sv. Antuna" u ovom dijelu Bosne. Na dane ovih<br />
svetaca na Petrićevcu bi se sabiralo veliko mnoštvo njihovih štovatelja. Osim<br />
vjernika iz banjalučke regije, tu bi na zavjet dolazili kršćani iz Kotor Varoša,<br />
Gradiške i prijedorskog kraja. Kada je u potresu srušena zavjetna crkva 1969.<br />
g<strong>od</strong>ine, nije prestalo okupljanje vjernika. Na blagdan "zimskog" sveca 17.<br />
siječnja 1970. g<strong>od</strong>ine okupilo se mnoštvo na zavjet. Hladnoća je velika, bijeli se<br />
snijeg po ruševinama crkve, ali mnoštvo - kao crni mravi - prekriva ruševine i<br />
prostor oko njih. Kada je 1973-1974. g<strong>od</strong>ine izgrađena nova, prostrana crkva,<br />
nije mogla ni sa svojim prostorijama u suterenu primiti mnoštvo štovatelja sv.<br />
Ante. Zato bi se prilikom proslava blagdana spomenutih svetaca Služba Božja<br />
obično <strong>od</strong>ržavala vani. Naravno, ako bi vremenske prilike to dopustile.<br />
Da bi se p<strong>od</strong>mirile duhovne potrebe vjernika, štovatelja sv. Ante, tim bi<br />
danima upriličene sv. Mise svaki sat, <strong>od</strong> šest ujutro do p<strong>od</strong>ne i večernja Misa u<br />
17 sati. Najsvečanije bi bilo p<strong>od</strong> pučkom Misom u 10 i 30. Dosta posjećena bude<br />
Misa u devet sati a na večernjoj nekada bude isto toliko vjernika, koliko na<br />
pučkoj, jer bi uglavnom došao radnički svijet, koji bi po isteku radnog vremena<br />
došao na zavjet.<br />
Dana 7. svibnja 1995. g<strong>od</strong>ine drznula se bezbožna ruka na svetište sv. Ante.<br />
Aktiviranjem p<strong>od</strong>metnutog eksploziva, cijelo betonsko zdanje crkve je <strong>od</strong>letjelo<br />
u zrak. Zbog nedostupnosti miniranoj crkvi i spaljenom samostanu nije bilo<br />
proslave sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu 13. lipnja iste g<strong>od</strong>ine. Već za<br />
"zimskog" sv. Antu 17. siječnja 1996. g<strong>od</strong>ine ponovno se slavilo na "Dudiću".<br />
D<strong>od</strong>uše skromno, u otežanim uvjetima, u prostorijama spaljenog samostana, s<br />
malim brojem vjernika. No, njih za svaku novu proslavu sv. Ante dolazi sve više.
Change language