Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZAVJETNA MJESTA • 47<br />
PETRIĆEVAC<br />
Miholj-dan<br />
Kada je fra Anto Knežević prešao na Petrićevac 1875. g<strong>od</strong>ine, tu je još g<strong>od</strong>inu<br />
dana stolovao kao rakovački župnik. Time je župa dobila novo sjedište a sve<br />
ostalo je bilo po starom, kao gore u Rakovcu. Između ostalog, ostalo je slavljenje<br />
sv. Mihovila kao zaštitnika župe, koji se u Rakovcu posebno slavio. Ovo štovanje<br />
popularizirao je fra Mijo Zubić, Sagradivši u Rakovcu kapelu, koju je posvetio<br />
spomenutom svecu.<br />
U slavljenju zaštitnika župe nije se ništa promijenilo na Petrićevcu. Prema<br />
svjedočenju fra Ante Kneževića, na oltaru je bio "osim slike Bogomajke, još kip<br />
s. Mihovila Arkagjela" 40<br />
Međutim, uskoro je slijedilo preimenovanje u župu petrićevačku, čime je<br />
došlo do promjene njezinog patrona. G<strong>od</strong>ine 1876. doseljava se franjevačka<br />
rezidencija iz Ivanjske, pa prema tome, nije to više samo župa. U novonastalim<br />
prilikama župa dobiva ime Petrićevac, kojoj novi nebeski zaštitnik postaje Presv.<br />
Trojstvo, komu je posvećena i rezidencija. Posveta je upotpunjena 1885. g<strong>od</strong>ine,<br />
kada su novoproglašeni samostan i sagrađena crkva stavljeni p<strong>od</strong> zaštitu Presv.<br />
Trojstva.<br />
Ova novina nikako nije prihvaćena <strong>od</strong> nar<strong>od</strong>a. Kroz gotovo sto g<strong>od</strong>ina ne<br />
vidimo da se blagdan Presv. Trojstva svečanije slavio, nego u nekoj drugoj<br />
susjednoj župi. U samostanu svećenici su ovoj proslavi davali veći značaj, ali to<br />
je ostalo samo u domenu kuće. Nar<strong>od</strong> je i dalje proslavljao blagdan sv. Mihovila.<br />
Sve do Drugog svjetskog rata Miholj-dan se slavio u Petrićevcu kao velika<br />
svetkovina, na čiju bi proslavu dolazili vjernici dragočajskih sela, Kuhana, Bukovice,<br />
Trna... Obično bi bosonogi došli na Široku rijeku, tu oprali noge i obuli<br />
obuću koju su nosili sa sobom, pa bi tako dotjerani došli u crkvu čč. sestara u<br />
Nazaretu. Tu bi se ispovjedili i sudjelovali na ranoj Misi a nakon toga išli bi na<br />
svečanu proslavu na "Dudić", gdje se sabrao nar<strong>od</strong> iz grada i okolnih sela. Osim<br />
ove ukorijenjene popularnosti proslave blagdana sv. Mihovila, postoji još jedan<br />
posebni razlog, zbog kojeg su katolici na Miholj-dan rado dolazili na Petrićevac.<br />
Naime, proslava ovog blagdana pada u jesen, upravo u ono vrijeme, kada momci<br />
i djevojke idu na "zagled", zašto im ova svetkovina dobro dođe. Taj "zagled" bi<br />
se u većem broju slučajeva dog<strong>od</strong>io na proslavi Miholj—dana na "Dudiću", da bi<br />
se zaručeni parovi pojavili pred oltarom u mjesecu studenom.<br />
Kako vidimo, službeni patron bilo je Presv. Trojstvo, čiji se g<strong>od</strong> sv<strong>od</strong>io na<br />
nešto veću proslavu, posebno doživljenu u krugu samostanske zajednice. Za tu<br />
prig<strong>od</strong>u s eventualnim gostima iz Jajca ili srednje Bosne pristigla bi koja bukara,<br />
40 A. Knežević, netiskano cijelo "Varnice", str. 83.
Change language