Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
ZAVJETNA MJESTA Tradicija zavjetnih mjesta, prošteništa u banjalučkom kraju datira od Srednjeg vijeka. Naime, neke od banjalučkih crkava iz predturskog vremena bile su zavjetne. Medu njima bila je i crkva sv. Ivana Krstitelja u Trnu, sve do Vel. bečkog rata 1683-1699. godine. U turskom periodu katolici na širokim seoskim prostranstvima nisu imali crkava. Tek ponegdje imali su poneku kapelu, kao onu na Lovrića glavici u Orlovcu. "Da se što bolje udovolji potrebama vjernika, na molbu fra Marina iz Požege i fra Andrije Kamengrađanina, proširio je 13. srpnja 1639. godine papa Urban VIII. na... mjesta - oratoria seu sacella - sve one oproste koji su bili podijeljeni franjevačkim crkvama" 34 . Ta mjesta bila su groblja, kapele i mala svetišta po skrovitim mjestima, gdje bi se održavala Služba Božja. Kako i ta mjesta nisu bila sigurna pred naletima goropadnih Turaka, molili su banjalučki katolici sv. Oca da dotične oproste prenese i veže uz prijenosne oltare, što je Zbor za širenje vjere odobrio 1655. godine. Silom prilika ti oprosti bili su vezani uz prijenosne oltare i pojedina groblja, za koja nije bilo bitno, imaju ili kapelu ili ne, jer to nitko nije mogao garantirati u onako nesigurnom vremenu. Takvi oprosti su vezani 31. svibnja 1778. godine uz tri groblja: Crkvene, Valentića groblje i "fratarsko" groblje u Mamencima. Za ta tri groblja papa Pio VI. podijelio je potpuni oprost za sva vremena, koji se može namijeniti i za duše u čistilištu. Stvarno, to je tako veliko i značajno za tadašnju ivaštansku župu, kada je sam sv. Otac na takav način, u onako teškim vremenima omogućio milosno djelovanje tadašnje oprosne prakse katolicima sela pri Banjoj Luci. Ova groblja, s takvim mogućnostima oprosta postala su zavjetna mjesta, dragocjena svetišta za vjerni puk. Pored ovih i ostala groblja, zahvaljujući dopuštenju pape 1639. godine - uključujući značaj prijenosnih oltara kao novovjekih zavjetnih kovčega - odigrala su veliku ulogu u okupljanju vjernika, čuvanju njihove vjere i milosnom Božjem djelovanju medu njima. Ovo je bila proštenička praksa iz onih vremena. Na temelju takvih zasada, iniciranih od apostolskog Oca iz Vječnog grada, u novijem vremenu nastala su naša zavjetna mjesta na sjeverozapadu Banje Luke, gdje se na poseban način manifestira vjera suvremenog čovjeka. Tu imamo veća prošteništa sv. Ante na Petrićevcu i sv. Ive u trapistima. Pored njih postoji niz manjih, simpatičnih svetišta, kao sv. Luke na Gigu, sv. Roka na Visokoj glavici i Ćelanovcu, Gospe na Crkvenama... 34 F. Lastrić, Epitome vetustatum, 64.
44 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE TRAPISTI Svetište sv. Ive Zavjetno svetište sv. Ive za cijelu Bosnu nalazi se u Podmilačju, što je poznato i inovjercima. Međutim, u svakom dijelu Bosne, gdje god žive katolici, postoji svetište spomenutog sveca lokalnog značenja. Takvo svetište za katolike banjalučkog kraja nalazi se u Delibašinom selu, na maloj uzvisini, iznad samostanskog kompleksa oo. trapista. To je groblje sv. Ive, koje je doskora predstavljalo malo i neznatno svetište, da bi se u posljednjih tridesetak godina razvilo u zavjetno mjesto većeg značenja. Groblje je nešto starijeg datuma, ali prve detaljnije vijesti o njemu i slavljenju blagdana sv. Ivana Krstitelja imamo zahvaljujući dolasku oo. trapista u Delibašino selo 21. lipnja 1869. godine, koji su se smjestili u običnu krovinjaru u blizini groblja. O istome mjestu, kapeli i proslavi blagdana sv. Ive ostavio je u zapisima svoje dojmove utemeljitelj "Marije Zvijezde" o. Franz Pfanner. Čitajući njegove zabilješke, dobivamo jasnu sliku o groblju s zavjetnom kapelom. Samo groblje nalazi se na maloj uzvisini iznad Vrbasa, odakle se pruža divan pogled na grad i polje uz rijeku. Spada u red manjih seoskih groblja. U njemu je bila skromna drvena kapela, gotovo naslonjena na debelo i kvrgavo stablo stoljetnog hrasta 35 . Kapela je bila u tako lošem stanju, građena s malo drvenog materijala, koji je već dotrajao. Na drugom mjestu o. Pfanner kaže za istu kapelu da ne predstavlja ništa drugo, nego samo jedno tuce raspoređenih hrastovih dasaka i šindre 36 . Kapela je bila stvarno malena. O. Pfanner bilježi da je bila duga pet a široka tri koraka. Ako se uzme u obzir oltarska menza koja pokriva pročelje, dobivamo predodžbu o skučenoj unutrašnjosti kapele. Za vrijeme bogoslužja unutra bi bio samo svećenik, poslužitelj napola a svi ostali izvan kapele 37 . Ovo je za o. Pfannera iznenađujuće skromno a nas ni malo ne čudi, jer takvih kapela imamo i danas po katoličkim selima oko Banje Luke. Ova kapela je posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Tako skromna, mnogo je značila katolicima okolnih sela i iz samog grada, jer bi se kod nje okupljali na zavjetnu svetkovinu, koja pada na 24. lipnja. Tri dana nakon dolaska u Delibašino selo imala su braća trapisti priliku uzeti udjela u proslavi blagdana sv. Ive. Začudili su se kada su vidjeli, da je na sv. Misu došlo mnogo svijeta (grosse 35 "Unter der dicken, grossen Eiche im Friedhof war eine Art Altarmenssa aus Schindeln ausgebracht und ein paar Schindeln über dem Kopf als Dach...", P. Timotheus Kempf, Unter Christen und Muslims Wendelin P. Franz Pfanner 1825-1880., I. Band, Romae 1981., str. 278. 36 "Die ganze Hütte... war vileicht aus nicht mehr als einem Dutzend Eichenschindeln zusammcngesetzt...", P. T. Kempf, Nav. dj., str. 276. 37 "In der Hüitte selbst hatte bloss der Priester Platz, der Messdiener war schön halb und alle Beiwohner der hl. Messe ganz ausserhalb ihr...", P. T. Kempf, Nav. dj., str. 276.
- Page 2 and 3: fra JURICA ŠALIĆ SJEVEROZAPADNO O
- Page 4: fra Jurica Šalić SJEVEROZAPADNO O
- Page 7 and 8: Dolaze mi misli gorke Kad se sjetim
- Page 9 and 10: 8 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STAR
- Page 11 and 12: 10 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ća
- Page 13 and 14: 12 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE do
- Page 15 and 16: 14 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i M
- Page 17 and 18: 16 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Ban
- Page 19 and 20: 18 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE da
- Page 21 and 22: 20 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i B
- Page 23 and 24: 22 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mom
- Page 25 and 26: 24 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Po
- Page 27 and 28: 26 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mil
- Page 29 and 30: 28 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STA
- Page 31 and 32: 30 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE rak
- Page 33 and 34: 32 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE u
- Page 35 and 36: 34 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Stv
- Page 37 and 38: 36 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tra
- Page 39 and 40: 38 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE God
- Page 41 and 42: 40 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ŽU
- Page 46 and 47: ZAVJETNA MJESTA 45 Volksmassen). Za
- Page 48 and 49: ZAVJETNA MJESTA • 47 PETRIĆEVAC
- Page 50 and 51: ZAVJETNA MJESTA 49 DAMJANOVAC Pred
- Page 52 and 53: ZAVJETNA MJESTA 51 VISOKA GLAVICA U
- Page 54 and 55: ZAVJETNA MJESTA 53 ĆELANOVAC Sveti
- Page 56 and 57: ZAVJETNA MJESTA 55 Tijekom rata 199
- Page 58 and 59: ZAVJETNA MJESTA 57 nizu kalendarske
- Page 60 and 61: ZAVJETNA MJESTA 59 ravnici ispod br
- Page 62 and 63: ZAVJETNA MJESTA 61 nutog Huseđinov
- Page 64 and 65: ZAVJETNA MJESTA 63 - Toma Komarica
- Page 66 and 67: ZAVJETNA MJESTA 65 pohodio je Barlo
- Page 68 and 69: ZAVJETNA MJESTA 67 jedao cijelo jut
- Page 70: ZAVJETNA MJESTA 69 svjetskog rata v
- Page 73 and 74: 72 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE TRA
- Page 75 and 76: 74 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Gra
- Page 77 and 78: 76 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tvo
- Page 79 and 80: 78 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Use
- Page 81 and 82: 80 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE KLA
- Page 83 and 84: 82 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE skr
- Page 86 and 87: KAPELE L ijep je običaj kod katoli
- Page 88 and 89: KAPELE 87 Groblje sv. Josipa na Kos
- Page 90 and 91: KAPELE 89 ispreturana i polomljena.
- Page 92 and 93: KAPELE 91 Dugo godina poslije toga
ZAVJETNA MJESTA<br />
Tradicija zavjetnih mjesta, prošteništa u banjalučkom kraju datira <strong>od</strong><br />
Srednjeg vijeka. Naime, neke <strong>od</strong> banjalučkih crkava iz predturskog<br />
vremena bile su zavjetne. Medu njima bila je i crkva sv. Ivana Krstitelja u<br />
Trnu, sve do Vel. bečkog rata 1683-1699. g<strong>od</strong>ine. U turskom peri<strong>od</strong>u katolici<br />
na širokim seoskim prostranstvima nisu imali crkava. Tek ponegdje imali su<br />
poneku kapelu, kao onu na Lovrića glavici u Orlovcu. "Da se što bolje udovolji<br />
potrebama vjernika, na molbu fra Marina iz Požege i fra Andrije Kamengrađanina,<br />
proširio je 13. srpnja 1639. g<strong>od</strong>ine papa Urban VIII. na... mjesta - oratoria<br />
seu sacella - sve one oproste koji su bili p<strong>od</strong>ijeljeni franjevačkim crkvama" 34 . Ta<br />
mjesta bila su groblja, kapele i mala svetišta po skrovitim mjestima, gdje bi<br />
se <strong>od</strong>ržavala Služba Božja. Kako i ta mjesta nisu bila sigurna pred naletima<br />
goropadnih Turaka, molili su banjalučki katolici sv. Oca da dotične oproste<br />
prenese i veže uz prijenosne oltare, što je Zbor za širenje vjere <strong>od</strong>obrio 1655.<br />
g<strong>od</strong>ine.<br />
Silom prilika ti oprosti bili su vezani uz prijenosne oltare i pojedina<br />
groblja, za koja nije bilo bitno, imaju ili kapelu ili ne, jer to nitko nije mogao<br />
garantirati u onako nesigurnom vremenu. Takvi oprosti su vezani 31. svibnja<br />
1778. g<strong>od</strong>ine uz tri groblja: Crkvene, Valentića groblje i "fratarsko" groblje<br />
u Mamencima. Za ta tri groblja papa Pio VI. p<strong>od</strong>ijelio je potpuni oprost za<br />
sva vremena, koji se može namijeniti i za duše u čistilištu. Stvarno, to je tako<br />
veliko i značajno za tadašnju ivaštansku župu, kada je sam sv. Otac na takav<br />
način, u onako teškim vremenima omogućio milosno djelovanje tadašnje<br />
oprosne prakse katolicima sela pri Banjoj Luci.<br />
Ova groblja, s takvim mogućnostima oprosta postala su zavjetna mjesta,<br />
dragocjena svetišta za vjerni puk. Pored ovih i ostala groblja, zahvaljujući<br />
dopuštenju pape 1639. g<strong>od</strong>ine - uključujući značaj prijenosnih oltara kao<br />
novovjekih zavjetnih kovčega - <strong>od</strong>igrala su veliku ulogu u okupljanju vjernika,<br />
čuvanju njihove vjere i milosnom Božjem djelovanju medu njima.<br />
Ovo je bila proštenička praksa iz onih vremena. Na temelju takvih zasada,<br />
iniciranih <strong>od</strong> apostolskog Oca iz Vječnog grada, u novijem vremenu nastala<br />
su naša zavjetna mjesta na sjeverozapadu Banje Luke, gdje se na poseban<br />
način manifestira vjera suvremenog čovjeka. Tu imamo veća prošteništa sv.<br />
Ante na Petrićevcu i sv. Ive u trapistima. Pored njih postoji niz manjih,<br />
simpatičnih svetišta, kao sv. Luke na Gigu, sv. Roka na Visokoj glavici i<br />
Ćelanovcu, Gospe na Crkvenama...<br />
34 F. Lastrić, Epitome vetustatum, 64.