Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
ŽUPE 37 U potresu 1969. godine isti župni stan je toliko oštećen, da više nije bio prikladan za stanovanje. Godine 1970. župnik fra Franjo Josipović pristupa uređenju oštećene zgrade. Ruši cijeli kat i pojedine zidove u prizemlju. U rujnu je dovršeno zidanje i postavlja krov a prizemlje osposobljava za stanovanje. Naredne godine uređen je i kat, pa je tako obnovljena kuća opet bila lijepa i funkcionalna. U ljeto 1989. godine izvedena je dogradnja na istoj župnoj kući. U tri etaže dograđena je po jedna prostorija: podrumska, u prizemlju i na katu s balkonom, čime su svećenici i čč. sestre dobili više stambenog prostora. Gradnja župne crkve Već smo spomenuli da je jedini oratorij za redovito okupljanje vjernika u vremenu stvaranja barlovačke kapelanije bila crkva sagrađena od drveta na Crkvenama. Tu se održavala Služba Božja, tu su biskupi podjeljivali sakramenat sv. Potvrde. Vjernicima iz Trna, Jablana i Bukovice bilo je teško dolaziti na Crkvene, pa se tražilo povoljnije rješenje. Kako je 1884. godine izgrađen župni stan u Ramićima, stvorene su realne mogućnosti za izgradnju župne crkve na istom posjedu. Kao privremeno rješenje najprije je izgrađena prostrana kapela od drveta. O njoj nemamo pisanih izvora, osim jednog nacrta, koji donosi raspored objekata u vremenu izgradnje župne crkve, pred sam Prvi svjetski rat. Prema istom nacrtu kapela je bila oblika pravokutnika, približnih dimenzija 12 x 7 m. Bila je smještena u dvorištu pored današnje crkve, paralelno s njenim donjim dijelom. Tako su se Dragočajci okupljali na Crkvenama a Bukovčani, Jablančani, Trnjani, Barlovčani i Kuljančani kod župnog stana u Ramićima. Takvo stanje potrajalo je prilično dugo, do pred sam Prvi svjetski rat. Tadašnji župnik dr. fra Vid Miljanović pripremao je sredstva za izgradnju župne crkve. Pribavio je plan za crkvu od trapističkog arhitekta Eberharda, koji je u jednostavnosti zamislio izgradnju lijepe crkve. Pribavivši potrebni materijal i novčana sredstva, dr. fra Vid je počeo s gradnjom 1911. godine. Naredne godine sazidao je crkvu i sakristiju, pokrio i izveo ličilačke radove. Zvonik je izveo do krova crkve. Svi su ti radovi izvedeni za svotu od 23.000 kruna. Zvonik je dogradio fra Josip Loparević 1924-1925. godine, utrošivši u njegovu izgradnju 160.000 dinara. Novosagrađena crkva s vitkim zvonikom najljepši je ukras barlovačke župe. Djeluje impozantno i dominira lijepim krajem. Naročito lijepi su pogledi na nju s Tunjica i Orlovačkog brda. Na prvi pogled ističe se sklad crkve u romanskom stilu. Sam prostor crkve, bez prezbiterija i zvonika čim pravokutnu osnovu promjera 20 x 10 m. Prezbiterij je prostran, kao i sakristija. Cjelokupna površina crkve iznosi 339.480 metara kvadratnih. Drveni kor nije baš skladno izvedeni dio interijera a strop je bio ukrašen lijepim freskama svetaca. Kao i župa, crkva ie posvećena sv. Vidu.
38 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Godine 1935. crkva je oštećena potresima, koji su se osjećali cijele jeseni. Na njoj i zvoniku nastale su vidne pukotine a na strani od puta odvalio se dio zida. Oštećenja su sanirana, čime je crkva ubrzo osposobljena za Službu Božju. Crkva je oštećena i u katastrofalnom potresu 1969. godine. Oštećenja su bila tolika, da se u njoj nije mogla održavati Služba Božja. Uredivši najprije župni stan, župnik fra Franjo Josipović pristupa sanaciji crkve. Radovi na obnovi počeli su 1. lipnja 1972. godine a već za Božić služena je sv. Misa u crkvi. Brodarski pod zamijenio je lijepe freske na stropu. Narednih godina slijedilo je nutarnje uređenje, da bi 1983. godine župnik fra Ivo Jakovljević izveo sanaciju zvonika. Ovim radovima crkva je dobila svoj današnji izgled. Izgradnjom župne crkve u Ramićima, postale su suvišne dvije preostale, tj. dotrajala crkva od drveta na Crkvenama i ona privremena uz samu zidanu crkvu. Izgubivši svoju funkciju, obje su uklonjene, jer su se svi okrenuli novoj crkvi. Tada je iskrsnuo problem prilaza novoj crkvi u Ramićima. Do nje su vodili uglavnom njivski "puteljci", kojima su se mogli služiti samo pješaci. U tijeku gradnje crkve s mnogim zapregama vozili su kamen iz majdana, koji se nalazio uz put na Crkvene. A seoski čovjek često puta pokazuje svoju skučenost, pa ne da ni pedlja zemlje za proširenje puteva. No, ti nesporazumi su rješavani u vremenu same gradnje crkve. Vozeći kamen za gradnju, s mnogima su se porječkali, jer ti nisu dali preko svoje zemlje. Ponajveći otpor pružala je neka baka, koja bi svaki put izišla na svoju livadu i branila prolaz. To je potrajalo sve dok Marko Marić zvani "Prijo" nije pograbio babu i bacio je u trnje. Nakon toga, putevi su postali prohodni i prošireni za kolski saobraćaj. Nakon što je sklonjena stara, drvena crkva sv. Vida iz groblja na Crkvenama, odmah je sagrađena mala drvena kapela, koja nije bila duga vijeka. Bila je dvadesetak metara ispred današnje, baš ondje, gdje se završavala prethodna crkva. Uskoro je izgrađena nova, zidana kapela, na prostoru ispred današnje. Kako je tu kapelu potres 1969. godine učinio neupotrebljivom, župljani su 1972. godine sagradili novu kapelu istih dimenzija i istog oblika, koja i danas postoji. Po ostalim grobljima u župi izgrađene su kapele od drveta, da bi u periodu poslije Drugog svjetskog rata postupno zamjenjivane zidanim. Tako je bilo i s onim na Ojdanića brdu i u Kuljanima, koje nisu vezane uz groblja. Godine 1975. sagrađena je u Stranjanima područna, filijalna crkva manjih dimenzija, 12 x 6 m. Povećana je sv. Franji. U njoj se na Službu Božju okupljaju vjernici Stranjana, Matoševaca i Ojdanića brda. Sjaj i tuga Barlovaca Nakon mukotrpne izgradnje župnog centra, barlovačka župa je dobila svoju fizionomiju. U novosagrađenoj crkvi objedinjene su u monolitnu župnu zajednicu sve tendencije bližih i daljih sela, koje su do tada često puta bile suprostavljene. Uz primjeran rad svećenika u župnom centru u Ramićima, na prigradskom prostoru, ispresijecanom prometnicama stvorena je župa s velikim ugledom. Po selima, smještenim u lijepim predjelima obitavaju katolici s izgrađenom vjer-
- Page 2 and 3: fra JURICA ŠALIĆ SJEVEROZAPADNO O
- Page 4: fra Jurica Šalić SJEVEROZAPADNO O
- Page 7 and 8: Dolaze mi misli gorke Kad se sjetim
- Page 9 and 10: 8 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STAR
- Page 11 and 12: 10 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ća
- Page 13 and 14: 12 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE do
- Page 15 and 16: 14 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i M
- Page 17 and 18: 16 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Ban
- Page 19 and 20: 18 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE da
- Page 21 and 22: 20 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i B
- Page 23 and 24: 22 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mom
- Page 25 and 26: 24 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Po
- Page 27 and 28: 26 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mil
- Page 29 and 30: 28 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STA
- Page 31 and 32: 30 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE rak
- Page 33 and 34: 32 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE u
- Page 35 and 36: 34 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Stv
- Page 37: 36 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tra
- Page 41 and 42: 40 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ŽU
- Page 44 and 45: ZAVJETNA MJESTA Tradicija zavjetnih
- Page 46 and 47: ZAVJETNA MJESTA 45 Volksmassen). Za
- Page 48 and 49: ZAVJETNA MJESTA • 47 PETRIĆEVAC
- Page 50 and 51: ZAVJETNA MJESTA 49 DAMJANOVAC Pred
- Page 52 and 53: ZAVJETNA MJESTA 51 VISOKA GLAVICA U
- Page 54 and 55: ZAVJETNA MJESTA 53 ĆELANOVAC Sveti
- Page 56 and 57: ZAVJETNA MJESTA 55 Tijekom rata 199
- Page 58 and 59: ZAVJETNA MJESTA 57 nizu kalendarske
- Page 60 and 61: ZAVJETNA MJESTA 59 ravnici ispod br
- Page 62 and 63: ZAVJETNA MJESTA 61 nutog Huseđinov
- Page 64 and 65: ZAVJETNA MJESTA 63 - Toma Komarica
- Page 66 and 67: ZAVJETNA MJESTA 65 pohodio je Barlo
- Page 68 and 69: ZAVJETNA MJESTA 67 jedao cijelo jut
- Page 70: ZAVJETNA MJESTA 69 svjetskog rata v
- Page 73 and 74: 72 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE TRA
- Page 75 and 76: 74 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Gra
- Page 77 and 78: 76 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tvo
- Page 79 and 80: 78 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Use
- Page 81 and 82: 80 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE KLA
- Page 83 and 84: 82 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE skr
- Page 86 and 87: KAPELE L ijep je običaj kod katoli
ŽUPE 37<br />
U potresu 1969. g<strong>od</strong>ine isti župni stan je toliko oštećen, da više nije bio<br />
prikladan za stanovanje. G<strong>od</strong>ine 1970. župnik fra Franjo Josipović pristupa<br />
uređenju oštećene zgrade. Ruši cijeli kat i pojedine zidove u prizemlju. U rujnu<br />
je dovršeno zidanje i postavlja krov a prizemlje osposobljava za stanovanje.<br />
Naredne g<strong>od</strong>ine uređen je i kat, pa je tako obnovljena kuća opet bila lijepa i<br />
funkcionalna.<br />
U ljeto 1989. g<strong>od</strong>ine izvedena je dogradnja na istoj župnoj kući. U tri etaže<br />
dograđena je po jedna prostorija: p<strong>od</strong>rumska, u prizemlju i na katu s balkonom,<br />
čime su svećenici i čč. sestre dobili više stambenog prostora.<br />
Gradnja župne crkve<br />
Već smo spomenuli da je jedini oratorij za redovito okupljanje vjernika u<br />
vremenu stvaranja barlovačke kapelanije bila crkva sagrađena <strong>od</strong> drveta na<br />
Crkvenama. Tu se <strong>od</strong>ržavala Služba Božja, tu su biskupi p<strong>od</strong>jeljivali sakramenat<br />
sv. Potvrde. Vjernicima iz Trna, Jablana i Bukovice bilo je teško dolaziti na<br />
Crkvene, pa se tražilo povoljnije rješenje. Kako je 1884. g<strong>od</strong>ine izgrađen župni<br />
stan u Ramićima, stvorene su realne mogućnosti za izgradnju župne crkve na<br />
istom posjedu. Kao privremeno rješenje najprije je izgrađena prostrana kapela<br />
<strong>od</strong> drveta. O njoj nemamo pisanih izvora, osim jednog nacrta, koji donosi<br />
raspored objekata u vremenu izgradnje župne crkve, pred sam Prvi svjetski rat.<br />
Prema istom nacrtu kapela je bila oblika pravokutnika, približnih dimenzija 12<br />
x 7 m. Bila je smještena u dvorištu pored današnje crkve, paralelno s njenim<br />
donjim dijelom. Tako su se Dragočajci okupljali na Crkvenama a Bukovčani,<br />
Jablančani, Trnjani, Barlovčani i Kuljančani k<strong>od</strong> župnog stana u Ramićima.<br />
Takvo stanje potrajalo je prilično dugo, do pred sam Prvi svjetski rat.<br />
Tadašnji župnik dr. fra Vid Miljanović pripremao je sredstva za izgradnju župne<br />
crkve. Pribavio je plan za crkvu <strong>od</strong> trapističkog arhitekta Eberharda, koji je u<br />
jednostavnosti zamislio izgradnju lijepe crkve. Pribavivši potrebni materijal i<br />
novčana sredstva, dr. fra Vid je počeo s gradnjom 1911. g<strong>od</strong>ine. Naredne g<strong>od</strong>ine<br />
sazidao je crkvu i sakristiju, pokrio i izveo ličilačke radove. Zvonik je izveo do<br />
krova crkve. Svi su ti radovi izvedeni za svotu <strong>od</strong> 23.000 kruna. Zvonik je<br />
dogradio fra Josip Loparević 1924-1925. g<strong>od</strong>ine, utrošivši u njegovu izgradnju<br />
160.000 dinara.<br />
Novosagrađena crkva s vitkim zvonikom najljepši je ukras barlovačke župe.<br />
Djeluje impozantno i dominira lijepim krajem. Naročito lijepi su pogledi na nju<br />
s Tunjica i Orlovačkog brda. Na prvi pogled ističe se sklad crkve u romanskom<br />
stilu. Sam prostor crkve, bez prezbiterija i zvonika čim pravokutnu osnovu<br />
promjera 20 x 10 m. Prezbiterij je prostran, kao i sakristija. Cjelokupna površina<br />
crkve iznosi 339.480 metara kvadratnih. Drveni kor nije baš skladno izvedeni<br />
dio interijera a strop je bio ukrašen lijepim freskama svetaca. Kao i župa, crkva<br />
ie posvećena sv. Vidu.
Change language