Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ŽUPE 35<br />
ŽUPA BARLOVCI<br />
Uspostava<br />
Prestankom turske i dolaskom austrijske vlasti omogućavaju se poboljšanja<br />
i nova rješenja u crkvenoj organizaciji. Pogotovo kada je preseljenjem franjevačke<br />
rezidencije na Petrićavac nastao očiti nesrazmjer. Naime, u prostranoj ivaštanskoj<br />
župi u pastvi ostaje samo jedan svećenik a preostali su se preselili na<br />
"Dudić", gdje im je na raspolaganju bila manja župa. To je izazvalo <strong>od</strong>vajanje<br />
pojedinih dijelova <strong>od</strong> matice i stvaranje nove župe. Radi poboljšanja pastoralnog<br />
rada, moralo se nešto učinit s donjim, dragočajskim krajem ivaštanske župe, na<br />
čijem je prostoru nekada postojala župa Dragočaj. Kako su u petrićevačkoj župi<br />
imali veće mogućnosti pastoralnog rada, još 1876. g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong>vojen je gotovo cijeli<br />
donji kraj <strong>od</strong> Ivanjske i pripojen Petrićevcu. Međutim, ova rasp<strong>od</strong>jela nije<br />
donijela dugotrajno razgraničenje. Nekadašnji donji kraj ivaštanske župe, na<br />
širokom prostoru <strong>od</strong> Trna i Zalužana do vrha Dragočaja čini posebnu cjelinu.<br />
Katolici spomenutog dijela imaju živu svijest o negdašnjem postojanju stare<br />
župe Dragočaj, kao i želju da opet imaju svoju župnu organizaciju. U isto vrijeme<br />
ovaj kraj je imao sve uvjete da se formira kao crkvena jedinica "sui juris". Zato<br />
je 1879. g<strong>od</strong>ine uspostavljena lokalna kapelanija Barlovci, koja je 1882. g<strong>od</strong>ine<br />
uzdignuta u rang župe. Kapelaniju u osnivanju činilo je trinaest sela: Barlovci,<br />
<strong>Bukovica</strong>, Dikevci, Jablan, Jaruga, Kuljani, Matoševci, Ojdanići, <strong>Orlovac</strong>, Ramići,<br />
Stranjani, Trn i Zalužani. U vremenu svog formiranja Barlovci su imali 154<br />
katoličke kuće s 1.416 župljana. Prvi i jedini upravitelj lokalne kapelanije bio je<br />
fra Jakov Blažević. On <strong>od</strong>lazi 1882. g<strong>od</strong>ine a njegov nasljednik fra Ambrozije<br />
Radmanović ima titul župnika.<br />
Pokušaj gradnje župnog centra<br />
Kada su Barlovci uspostavljeni kao posebna crkvena jedinica, na cijelom<br />
njezinom prostoru bila je samo jedna prostranija crkva, sagrađena <strong>od</strong> drveta<br />
1867. g<strong>od</strong>ine na Crkvenama. Stoga je prva briga bila gradnja župnog centra. S<br />
tim problemom susreo se fra Jakov Blažević. Pomišljao je da gradi župni centar<br />
uz Crkvene, ponajviše radi starine i dobre volje Dragočajaca, ali ubrzo je <strong>od</strong>ustao<br />
<strong>od</strong> te namjere. Potražio je neko drugo rješenje. Nastanio se u čardaku Mustaj-bega<br />
Kapetanovića, u blizini groblja "Bijeda" u Barlovcima. Kako su isti<br />
čardak ustanici preth<strong>od</strong>no oštetili, morao je izvesti popravke i adaptaciju, što ga<br />
je s najamninom za tu g<strong>od</strong>inu stajalo 1.613 groša. Inače, za čardak i posjed<br />
veličine 25 dunuma plaćao je g<strong>od</strong>išnju najamninu u visini 112 forinti. Ovim je<br />
zamislio riješiti goruće pitanje župnog centra. S tom namjerom više puta je<br />
salijetao bega da mu pr<strong>od</strong>a imanje, nudeći mu 2.400 forinti. Kako mu beg nije<br />
htio pr<strong>od</strong>ati imanje <strong>od</strong> te zamisli ne bi ništa. U međuvremenu nađe drugu,<br />
pog<strong>od</strong>niju lokaciju u Ramićima, koja je pri geografskom centru župe. Dana 30.