Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ŽUPE 33<br />
ŽUPA PETRIĆEVAC<br />
Ovo je najznačajnija župa u negdašnjem trolistu franjevačkih župa pri<br />
Banjoj Luci: Petrićevac, Barlovci i Ivanjska. Prostorom i brojem vjernika bila<br />
je jedna <strong>od</strong> najvećih, koje su opsluživali franjevci u Bosni. Prava "veležupa".<br />
Od svog postanka vezana je uz samostan na "Dudiću". Župna crkva ujedno<br />
je i samostanska. Smještena je nadomak Banje Luke imala je lijepu perspektivu.<br />
U novije vrijeme gotovo sva se nalazi u okvirima grada.<br />
Ključnu ulogu u formiranju petrićevačke župe imala je izgradnja samostana<br />
na Petrićevcu. Čim je zgrada dogotovljena za stanovanje, <strong>od</strong>mah su nastala<br />
pomjeranja u rakovačkoj i ivaštanskoj župi. Rakovački župnik fra Anto Knežević<br />
napušta skromni i trošni župni centar u Rakovcu i preseljava se u novogradnju<br />
na Petrićevcu u lipnju 1875. g<strong>od</strong>ine. Naredne g<strong>od</strong>ine se na Petrićevac iz Ivanjske<br />
preseljava franjevačka rezidencija, čime je na "Dudiću" bilo više svećenika, s<br />
većim mogućnostima za pastorizaciju. Kako je župnik rezidirao u novoj zgradi<br />
na Petrićevcu, župa mijenja svoj naziv. Umjesto Rakovac 1876. g<strong>od</strong>ine dobiva<br />
novo ime: župa Petrićevac.<br />
Međutim, nije ostalo samo na preimenovanju. Preseljenjem rezidencije nastala<br />
je disproporcija. U Ivanjskoj je ostao samo župnik da opslužuje veliku župu.<br />
U Petrićevcu je više svećenika a župa je mala. Radi toga je 1876. g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong><br />
Ivanjske <strong>od</strong>cijepljen cijeli donji kraj i pripojen Petrićevcu. Prema Šematizmu iz<br />
1877. g<strong>od</strong>ine petrićevačka župa je imala petnaest sela: Petrićevac, Rakovac,<br />
Motike, Čivčije, Šargovac, Vujnovići, Novakovići, Barlovci, <strong>Bukovica</strong>, Jablan,<br />
Kuljani, <strong>Orlovac</strong>, Stranjani, Matoševci, Trn, Zalužani i Ojdanića brdo. Nismo<br />
posve sigurni kome su pripadali Stranjani i Matoševci. S Dikevcima najvjerojatnije<br />
Ivanjskoj. Moguće i samo Ojdanića brdo. Naime, ta sela se pojavljuju na<br />
popisu i jedne i druge župe. Tada je petrićevačka župa imala 243 kuće s 2.233<br />
vjernika.<br />
Ovakvo razgraničenje nije dugo trajalo. G<strong>od</strong>ine 1879. stvara se barlovačka<br />
župa, kojoj pripadoše sva ona sela, <strong>od</strong>cijepljena <strong>od</strong> Ivanjske 1876. g<strong>od</strong>ine. Od<br />
dragočajskih sela petrićevačkoj župi ostadoše samo Čivčije. Nekako u isto<br />
vrijeme <strong>od</strong> gradske župe dobijena su sela na desnoj strani Vrbasa, nizv<strong>od</strong>no <strong>od</strong><br />
grada: Česma, Mađir, Delibašino selo i Priječani. Time je Petrićevcu pripala prva<br />
linija katoličkih sela na sjeverozapadu Banje Luke.<br />
Prema Šematizmima župa Petrićevac imala je sljedeće brojno stanje:<br />
G<strong>od</strong>ina<br />
Broj vjernika<br />
G<strong>od</strong>ina<br />
Broj vjernika<br />
1885.<br />
1.504<br />
1935.<br />
5.810<br />
1892.<br />
1.929<br />
1939.<br />
5.900<br />
1900.<br />
2.242<br />
1960.<br />
8.464
Change language