Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ŽUPE 31<br />
Tijekom iste 1875. g<strong>od</strong>ine još se govori o župi Rakovac. Rakovački župnik<br />
je "na Dudiću". Međutim, već naredne g<strong>od</strong>ine ispušta se taj naslov a zamjenjuje<br />
ga novi titul: župa Petrićevac. G<strong>od</strong>ine 1877. definitivno se u Šematizmu potvrđuje<br />
isto preimenovanje.<br />
Rakovac u novije doba<br />
Nakon napuštanja rakovačkog župnog centra i preimenovanja, Rakovac s<br />
okolnim selima ulazi u sastav velike petrićevačke župe. I danas postoji mjesto<br />
Rakovac, na zapadnom rubu Banje Luke. D<strong>od</strong>uše, gotovo svi Rakovčani su<br />
morali napustiti svoja ognjišta. U ovom posljednjem ratu 1991-1995. g<strong>od</strong>ine<br />
doživjeli su sudbinu većine banjalučkih katolika. No, mirne savjesti, s ponosom<br />
i sada mogu reći da su Rakovčani. Martinovići, Marići, Grgići, Klarići, Marušići,<br />
M<strong>od</strong>rići, Barišići, Domazeti... Sa sobom nose spomen na svoje mjesto i njegova<br />
znamenja: Rakovački kip i ćupriju. Spomen na svoju davnu župu i nazočnost<br />
svećenika-franjevaca medu njima. Posebno na "fratarsko vrelo" i spoznaju, da<br />
su pretke pojedinih njihovih obitelji župnici doveli u njihovo selo 28 . Razasuti<br />
diljem Hrvatske i svijeta, Rakovčani se pitaju: hoćemo li ostati ovako razasuti<br />
kao "rakova djeca"? Sto će biti s nama i našim Rakovcem? Hoćemo li opet ići<br />
sv. Anti na Petrićevac? Ili na Stjepan—dan na Motičko groblje? Iz Rakovca ili iz<br />
bijela svijeta? Na ta pitanja tražimo <strong>od</strong>govor. Istovremeno postoji želja i nada.<br />
Utisci don Mihovila Pavlinovića o župi Rakovac<br />
Dana 10. srpnja 1874. g<strong>od</strong>ine župu Rakovac posjećuje don Mihovil Pavlinović,<br />
hrvatski svećenik, publicist i kulturni radnik. Kroz župu je prošao s fra<br />
Stipom Radmanom i fra Antom Kneževićem. U djelu "Puti" bilježi zapažanja sa<br />
svojih putovanja po Hrvatskoj i Bosni, na kojima je obilazio katoličke župe.<br />
Obilazeći banjalučki kraj, donosi prikaz posjete i prolaska kroz rakovačku župu.<br />
Zanimljive su njegove pribilješke, kojim jednostavno i vjer<strong>od</strong>ostojno oslikava<br />
stanje župe i život katoličkog življa, koliko je u prolazu mogao vidjeti. Tu<br />
izdvajamo njegova zapažanja o rakovačkom župnom centru, Rakovačkim barama<br />
i franjevačkoj rezidenciji, koja je tada bila u izgradnji. Posebno vjerno govori<br />
o posjeti Radmanima u Šargovcu. Te dojmove donosimo kada govorimo općenito<br />
o Šargovcu.<br />
Don Mihovil je s pratnjom dolazio iz Ivanjske. Došavši preko Dragočaja i<br />
Tunjica spustio se u Šargovac, gdje je <strong>od</strong>sjeo k<strong>od</strong> brata fra Stipe Radmana. Odatle<br />
su se zaputili prema Motičkom groblju. Prošavši ga, sišli su nešto niže, te došli<br />
28 Župnici su prakticirali dov<strong>od</strong>iti pojedine povjerljive obitelji, koje bi živjele i radile pri crkvi. Tako<br />
su u Rakovac doveli Klariće i Grgiće iz majdanskog kraja. Kasnije su se oni skućili u selu. U<br />
nar<strong>od</strong>u se pripovijeda, kako je rakovački župnik jednog <strong>od</strong> Grgića, koji je služio k<strong>od</strong> crkve,<br />
poslao u Ivanjsku, da obavi neki posao. Kada je došao u rezidenciju franjevaca p<strong>od</strong> Bobijom,<br />
nikako se nije mogao sjetiti zašto ga je župnik poslao, pa je posao ostao neobavljen. Za kaznu<br />
ivaštanski župnik pošalje po njemu mlinski kamen. On ga je pješačeći donio u Rakovac, radi<br />
čega je postao predmetom zadirkivanja i pripovijedanja, sve do ovih dana.
Change language