Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ŽUPE 29<br />
su Banjalučani u buni protiv Omer-paše 1851. g<strong>od</strong>ine razvalili a njen materijal<br />
<strong>od</strong>nijeli.<br />
Inače, župni centar u Rakovcu bio je na padini s lijeve strane rječice između<br />
Motičkog groblja i puta u dolini rijeke, na posjedu kojeg u zadnje vrijeme drži<br />
katolik Franjo Marić, gdje postoji izvor, koji se i danas zove "fratarsko vrelo".<br />
Tu je banjalučki župnik fra Mijo Zubić sagradio župni stan na zemljištu begova<br />
Džinića, uz skromna ulaganja. Pored stana p<strong>od</strong>igao je skromnu drvenu kapelicu,<br />
koju je posvetio sv. Mihovilu. Odatle su župnici služili banjalučku župu u onim<br />
teškim vremenima, kada se Omer-paša Latas razračunavao s muslimanskom<br />
aristokracijom, često puta - kao i u samoj Banjoj Luci - na štetu kršćanske raje.<br />
Kada su se donekle sredile prilike u Banjoj Luci, župnik se mogao vratiti u<br />
grad i u njemu opet uspostaviti župni centar. To čini 1859. g<strong>od</strong>ine, ali ne ostaje<br />
samo na spomenutom izmještaju župnog centra. Župa se cijepa na dva dijela.<br />
Matična gradska župa ostaje s gradom i prigradskim selima oko Vrbasa, uzv<strong>od</strong>no<br />
do Rekavica, nizv<strong>od</strong>no do Derviša, te u donjem toku Vrbanje, dok se za sela<br />
zapadno <strong>od</strong> grada 1860. g<strong>od</strong>ine uspostavlja lokalna kapelanija Rakovac, sa<br />
sjedištem u istom selu, u kome je do tada stolovao banjalučki župnik. Novonastala<br />
kapelanija je popunjavala prostor između gradske i ivaštanske župe. Njena<br />
granica je polazila s Vrbasa negdje između Derviša i Budžaka, najvjerojatnije išla<br />
Širokom rijekom i kretala se gradu isp<strong>od</strong> Petrićevca. S današnjeg tranzitnog puta,<br />
negdje k<strong>od</strong> "vrela" uzdizala se na Paprikovac i izlazila na Crkvenu iznad Rudarske<br />
ulice. Dalje je išla južnim rubom Motika, preko Saračice, skoro do Jorgića<br />
klupa. Graničeći dalje s ivaštanskom župom granica se savijala i išla južnim<br />
rubom Matoševaca i Stranjana, obuhvaćala cijele Čivčije, pa pored Crkvena i<br />
Zalužana izlazila na Vrbas. Unutar tih granica 1864. g<strong>od</strong>ine bila su sljedeća sela:<br />
Selo<br />
Rakovac<br />
Čivčije<br />
Derviši<br />
Motike<br />
Novaković<br />
Petrićevac<br />
Šargovac<br />
Vujnovići<br />
Svega<br />
Kat.<br />
obitelji<br />
8<br />
11<br />
6<br />
32<br />
3<br />
20<br />
20<br />
9<br />
109<br />
Katolika<br />
61<br />
125<br />
45<br />
223<br />
31<br />
135<br />
202<br />
76<br />
898<br />
Iz ove tablice vidimo da se prostor rakovačke kapelanije poklapa uglavnom<br />
s prostorom negdašnje župe Motike iz 17. stoljeća. 24<br />
Od stare motičke župe<br />
24 Usp. Shematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum<br />
observantium pro anno 1864., pag. 46.
Change language