Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
28 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
STARA ŽUPA RAKOVAC<br />
Rakovac je donedavno bio malo selo, smješteno na zapadu Banje Luke.<br />
Od grada je bilo udaljeno pola sata h<strong>od</strong>a. Danas čini sam zapadni rub grada.<br />
Kako se Banja Luka naglo širila šezdesetih g<strong>od</strong>ina 20. stoljeća, Rakovac ulazi<br />
u uže urbano p<strong>od</strong>ručje 1967. g<strong>od</strong>ine. Tabla s natpisom "Banja Luka" sada se<br />
nalazi na rubu Rakovca a na početku Motika. Inače, mjesto se svilo u dolini<br />
rječice, koja nadolazi iz Motika, prolazi kroz Rakovac i uvire u Vrbas kao<br />
Široka rijeka. Prepoznatljiva i čuvena mjesta u Rakovcu su Rakovačke bare,<br />
Rakovačka ćuprija i kip krajputaš pored same ćuprije. Bare su isp<strong>od</strong> sela a<br />
naselje se velikim dijelom nalazi na lijevoj obali rječice. Većina kuća je<br />
grupirana oko rečenog mosta i uz put koji v<strong>od</strong>i za Motike. Nešto kuća je<br />
smješteno uz put što v<strong>od</strong>i na Motičko groblje. Poneka kuća ostala je na<br />
padinama, p<strong>od</strong>alje <strong>od</strong> puteva i rječica. Inače, selo se u prošlosti nalazilo na<br />
padini isp<strong>od</strong> Motičkoga groblja.<br />
Rakovac u prošlosti<br />
Danas je teško rasvijetliti prošlost Rakovca i njegove župe. Inače, o Rakovcu<br />
imamo vrlo malo p<strong>od</strong>ataka a najveću poteškoću predstavlja uništenje arhiva i<br />
matičnih knjiga župe Rakovac 1878. g<strong>od</strong>ine, kada je u sukobima austrijske vojske<br />
i ustanika spaljena zgrada franjevačke rezidencije na Petrićevcu. Ipak, ponešto<br />
je preostalo (kao npr. knjiga krizmanih), pa je moguće dati prikaz Rakovca i<br />
rakovačke župe, bar u glavnim obrisima.<br />
U prvom stoljeću turske vlasti prostor Rakovca bio je u sklopu gradske župe.<br />
Narednih stotinjak g<strong>od</strong>ina, do 1708. g<strong>od</strong>ine čini jezgru stare motičke župe. Kao<br />
geografski pojam dosta se kasno javlja, negdje u početku 19. stoljeća, kao mirno<br />
katoličko selo, nedaleko <strong>od</strong> grada. Prije nego što je postao osnovna crkvena<br />
jedinica, dolazi do izražaja kao župni centar banjalučke župe. Zbog teškog<br />
položaj katolika i nemogućnosti opstanka u gradu, koncem 18. stoljeća banjalučka<br />
župa mijenja svoje sjedište. U burnim i nesigurnim vremenima župnik je<br />
rezidirao na Petrićevcu, pobliže rečeno, na Paprikovcu iznad grada. Radi još veće<br />
nesigurnosti, koja je nastala u Dubičkom ratu (1788-1791.) sjedište župe se<br />
moralo pomicati još dalje <strong>od</strong> grada. Iz tih razloga župnik se nastanio u nešto<br />
udaljenijem i zaklonitijem Rakovcu, <strong>od</strong>akle je pastorizirao cijelu župu s gradom.<br />
Ovo se nazire iz jedne ubilježbe, prema kojoj 1795. g<strong>od</strong>ine umire banjalučki<br />
župnik "Fr. Petrus Chiosich alias Begovich de Volar... in... Donio Parochiali, in<br />
Villa Raccovacz..." (Matica umrlih župe Ivanjska, g<strong>od</strong>. 1795.). Biskup fra Augustin<br />
Miletić, u kanonskim obilascima 1813. i 1829. g<strong>od</strong>ine nalazi sjedište<br />
banjalučke župe u Rakovcu. Čini se da je takvo stanje ostalo i dalje, s napomenom<br />
da je četrdesetih g<strong>od</strong>ina 19. stoljeća u gradu sagrađena "crkvena kuća", koju
Change language