Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
ŽUPE 25 Dakako, Ivanjska je ranije imala veći prostor, s većim brojem župljana. Najveći broj župljana imala je 1779. godine (4.696). Pred veliku kugu 1813. godine imala je 480 kuća i 4.185 vjernika. Prema grafikonu iz 1858. godine nema odvojenih Motika i novonastale gradiške župe. Društvo antialkoholičara u Ivanjskoj U Matici krizmanih župa Ivanjska, nakon ubilježbi prilikom pohoda biskupa fra Marijana Šunjića, nakon popisa imena krizmanika, pečata i zaključnih biskupovih riječi, na str. 84. i 85. stoji proglas: Boga bojazno družtvo Trizmenosti u Župi Ivanjskoj započeto godine 1857. Za odgovorit pastirskoj brizi i želji, kako također Otčimskom svitu, iponukovanju našeg Prisvitlog Gosp. Biskupa, i Namisnika Apostolskoga, porad našeg spasenja, i sirće duhovne, i telesne, mi doli podpisani promišljajući, da je se me djunama odavno ukorenulo nesretno pjanstvo tako, dasmo ne samo kod Boga, nego i kod poštenog svita pojevtinili i da nam svi trudi, i znojevi, ne samo po tome grišno propadaju, nego i naš porod, i mladež s tom zločestom prilikom, ipotaknutjem truje se, promišljajući suviše: da je Gospodin Spasitelj, sudac naš Isus, z gorkom žučju na križu pojen bio za odvratit nas s tom prilikom od grišne nadsladnosti ne trizmenoga pitja, odredjujemo stalno od danas stupiti u novo družtvo trizmenosti, u koje nas naš brižljivi, i verhovni Pastir Biskup pozivlje za bit dionici, kako obilniega Božjega blagosova u duši, i u tilu, tako i svetih oproštenjah, koje nam isti Biskup naš podilju je, i obećajemo očito pred svim pukom za dat dobar izgled našoj ostaloj bratji, daće mo s' kripkom pomoćju Božjom u napridak verno obsluživati, kako slidi: 1. Da od danas ostavljamo i prolazimo se svake verste rakie, i to oli za u vike, oli do roka svoje voljno od svakog nas ovdi zabiliženog. 2. Obećaje mo očito i stalno, da našoj djeci i mladeži, ni muškoj ni ženskoj, ne samo rakie nećemo nikad davat, nit jih s njom nudit, kao do sada: nego će mo sa svom pomljom, njih od toga otrova duše, i tila u napredak čuvat, i odvraćat. 3. Obećaje mo da će mo se sa svom pomljom u klanjat od svake prigode i družtva gdi god se čaše i ploske iznose i cide. A osobito da nećemo nikad za sist u mehani, oli prid mehanom. Ako bi pak potrebna kakva bila za deržat se u Družtvu gde se pie, kao na priliku na domaćem piru ne samo nećemo š njima piti, nego ćemo i druge na Trizmenost svitovat. 4. Obeća jemo: da u našim kućama nećemo nikada pripušćat poznanim pjancima za sist piti, niti ćemo jih porad kakva lažljivog poštenja sazivat i kupit na pitje pa našem starom nevaljalom običaju. 5. Budući da mi prid Bogom, našim Pastirom, i pukom obećaje mo nesamo poradi nas, nego porad našeg poroda, i napridka vremenitog, nego i porad straha Božjeg, koji priti pijancima s vičnim mukama paklenim, i takodjer porad dobrog izgleda svoj župi; zato nek nas je stid prid Bogom i prid ljudima nek smo cerna obraza, ako mi ovo sveto i spasonosno obećanje opet pod noge bacimo, ter se na prijašnje zle običa je, i prilike povratimo. Ako bi pak po
26 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE milosti Božjoj u koju se uzdamo, da za bileženog roka stalni, verni ostanemo, to će nam služit ne samo za čast i diku, nego za vičnju dobru uspomenu, da smo mi pervi kroz ovi tisni klanac uderili, i prokerčili put novom naraščaju za novu, i blagoslovljenu sriču svega našega puka. Tako nas Bog pomog i tako nam ljudi verovali. I tako obeća jem ja... Don Mihovil Pavlinović u Ivanjskoj Dana 8-9. srpnja 1874. godine u Ivanjskoj je boravio putopisac i publicista don Mihovil Pavlinović. U djelu "Puti" objavio je svoja zapažanja o ivaštanskoj župi, od kojih donosimo ona važnija: Izpod sela Drakulića i Vranovaca, uz potoke Dragočaj i Banovac pravcem željeznice Banjalučke, nakon tri sahata voza napokon smo sepripeli u Ivanjsku. Tu je na briegovim vilovita franjevačka Residencija. Odatle, ispod steče Kozare i njezinih vrhova Goga i Giga, sa podora Ivan-grada, zanose pogled pod sunac-zahod polje Priedorsko i Omarski lugovi... Prošetav od ujakovih dvora, da vidimo koju kmetsku kolibu, što se odalje raztrle na proplamcim i po hladovim, moj me drug uz duglje otezanje odveo u kolibe prokuratora Mile (Tuzle). Dočekala nas Marija sa staricom majkom i počastila nas kavom te po našoj želji iznila iz sepeta ruho dobiveno na turskom najmu. Imala je ljepotu hrvatka: u svakodanku, i pomisnu i sbornu, sa šušami, s ogledalcem, s resicam, s kiticam; pa misavke, misne košulje, misne pasove, upletnice, cjepove... Starac Mile nam se hvalio: kako on zna ujacim pobirati redovinu, pošto su ga namjestili svojim prokuratorom; pa kako je i njemu bolje nego na begovu. I on je jadan stidno pripovedao o zemanu kad je raja mladoženja prvu noć poklanjao begu, i davao mu vjenčanu zubannu, pa još mu ruku ljubio. Pa višekrat sve to ne pomagalo. I njemu iznenada beg zahupi: trni vatru, krstu, pa ga ujaci primili na crkveno; i bijaše mu tu na goloj glavici dan i hrana, gunj i godina, dok mu tu dvie djevojke ne podresle, da mogle u najam. Kod prvoga svetca sadjosmo do groblja k nižoj glavici na sv. Misu, i tu se pomolismo na ledini gdje leži Rafail Vranković... gojnost i otresitost, crvene kapice, kite i upletnjaci, javiše nam da smo medju živim Hrvatim. Dikoevci, Dvorani, Nabrdjani, Miloševići, Rajkovići, Šimići, Vukovići, Žabari, Zalužani; i oni sa Bobije, sa Bukovice, sa Čemernice; pa oni od Gagrica i od Jagura, od Orlovca i Taraševca, i Trna, na jata prispjevaju na Misu. Momci otresiti i krivi-kape; djevojke gjingjirim niz čelo, dukatim i pletami niz pletenice, sunašcem u solupim, vezovim u zarukavlju; da bi rek, ovo nije turska raja. Tu svake treće nedjelje dopadne misnik; pa samo koja stotina izmedju četiri hiljade duša prispila na Misu, jer odalji riedko da pristupaju. Ujaci jadikuju što željeznica uz tudje radnike i mjernike u samih pet šest godina nagrnu dosta mulja u liepu župu. Netom se Misa svrši po okolnim brežuljcima pred svakom kućom gdje ima djevojaka tapka kolo... Po Ivanjskoj ima liepih vinograda, votnjaka i lončara na
- Page 2 and 3: fra JURICA ŠALIĆ SJEVEROZAPADNO O
- Page 4: fra Jurica Šalić SJEVEROZAPADNO O
- Page 7 and 8: Dolaze mi misli gorke Kad se sjetim
- Page 9 and 10: 8 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STAR
- Page 11 and 12: 10 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ća
- Page 13 and 14: 12 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE do
- Page 15 and 16: 14 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i M
- Page 17 and 18: 16 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Ban
- Page 19 and 20: 18 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE da
- Page 21 and 22: 20 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i B
- Page 23 and 24: 22 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mom
- Page 25: 24 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Po
- Page 29 and 30: 28 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STA
- Page 31 and 32: 30 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE rak
- Page 33 and 34: 32 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE u
- Page 35 and 36: 34 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Stv
- Page 37 and 38: 36 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tra
- Page 39 and 40: 38 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE God
- Page 41 and 42: 40 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ŽU
- Page 44 and 45: ZAVJETNA MJESTA Tradicija zavjetnih
- Page 46 and 47: ZAVJETNA MJESTA 45 Volksmassen). Za
- Page 48 and 49: ZAVJETNA MJESTA • 47 PETRIĆEVAC
- Page 50 and 51: ZAVJETNA MJESTA 49 DAMJANOVAC Pred
- Page 52 and 53: ZAVJETNA MJESTA 51 VISOKA GLAVICA U
- Page 54 and 55: ZAVJETNA MJESTA 53 ĆELANOVAC Sveti
- Page 56 and 57: ZAVJETNA MJESTA 55 Tijekom rata 199
- Page 58 and 59: ZAVJETNA MJESTA 57 nizu kalendarske
- Page 60 and 61: ZAVJETNA MJESTA 59 ravnici ispod br
- Page 62 and 63: ZAVJETNA MJESTA 61 nutog Huseđinov
- Page 64 and 65: ZAVJETNA MJESTA 63 - Toma Komarica
- Page 66 and 67: ZAVJETNA MJESTA 65 pohodio je Barlo
- Page 68 and 69: ZAVJETNA MJESTA 67 jedao cijelo jut
- Page 70: ZAVJETNA MJESTA 69 svjetskog rata v
- Page 73 and 74: 72 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE TRA
- Page 75 and 76: 74 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Gra
26 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
milosti Božjoj u koju se uzdamo, da za bileženog roka stalni, verni ostanemo,<br />
to će nam služit ne samo za čast i diku, nego za vičnju dobru uspomenu, da<br />
smo mi pervi kroz ovi tisni klanac uderili, i prokerčili put novom naraščaju<br />
za novu, i blagoslovljenu sriču svega našega puka. Tako nas Bog pomog i tako<br />
nam ljudi verovali.<br />
I tako obeća jem ja...<br />
Don Mihovil Pavlinović u Ivanjskoj<br />
Dana 8-9. srpnja 1874. g<strong>od</strong>ine u Ivanjskoj je boravio putopisac i publicista<br />
don Mihovil Pavlinović. U djelu "Puti" objavio je svoja zapažanja o ivaštanskoj<br />
župi, <strong>od</strong> kojih donosimo ona važnija:<br />
Izp<strong>od</strong> sela Drakulića i Vranovaca, uz potoke Dragočaj i Banovac pravcem<br />
željeznice Banjalučke, nakon tri sahata voza napokon smo sepripeli u Ivanjsku. Tu<br />
je na briegovim vilovita franjevačka Residencija. Odatle, isp<strong>od</strong> steče Kozare i<br />
njezinih vrhova Goga i Giga, sa p<strong>od</strong>ora Ivan-grada, zanose pogled p<strong>od</strong> sunac-zah<strong>od</strong><br />
polje Priedorsko i Omarski lugovi...<br />
Prošetav <strong>od</strong> ujakovih dvora, da vidimo koju kmetsku kolibu, što se <strong>od</strong>alje raztrle<br />
na proplamcim i po hladovim, moj me drug uz duglje otezanje <strong>od</strong>veo u kolibe<br />
prokuratora Mile (Tuzle). Dočekala nas Marija sa staricom majkom i počastila nas<br />
kavom te po našoj želji iznila iz sepeta ruho dobiveno na turskom najmu. Imala je<br />
ljepotu hrvatka: u svak<strong>od</strong>anku, i pomisnu i sbornu, sa šušami, s ogledalcem, s<br />
resicam, s kiticam; pa misavke, misne košulje, misne pasove, upletnice, cjepove...<br />
Starac Mile nam se hvalio: kako on zna ujacim pobirati redovinu, pošto su ga<br />
namjestili svojim prokuratorom; pa kako je i njemu bolje nego na begovu. I on je<br />
jadan stidno pripovedao o zemanu kad je raja mladoženja prvu noć poklanjao begu,<br />
i davao mu vjenčanu zubannu, pa još mu ruku ljubio. Pa višekrat sve to ne<br />
pomagalo. I njemu iznenada beg zahupi: trni vatru, krstu, pa ga ujaci primili na<br />
crkveno; i bijaše mu tu na goloj glavici dan i hrana, gunj i g<strong>od</strong>ina, dok mu tu dvie<br />
djevojke ne p<strong>od</strong>resle, da mogle u najam.<br />
K<strong>od</strong> prvoga svetca sadjosmo do groblja k nižoj glavici na sv. Misu, i tu se<br />
pomolismo na ledini gdje leži Rafail Vranković... gojnost i otresitost, crvene kapice,<br />
kite i upletnjaci, javiše nam da smo medju živim Hrvatim. Dikoevci, Dvorani,<br />
Nabrdjani, Miloševići, Rajkovići, Šimići, Vukovići, Žabari, Zalužani; i oni sa<br />
Bobije, sa Bukovice, sa Čemernice; pa oni <strong>od</strong> Gagrica i <strong>od</strong> Jagura, <strong>od</strong> Orlovca i<br />
Taraševca, i Trna, na jata prispjevaju na Misu. Momci otresiti i krivi-kape; djevojke<br />
gjingjirim niz čelo, dukatim i pletami niz pletenice, sunašcem u solupim, vezovim<br />
u zarukavlju; da bi rek, ovo nije turska raja.<br />
Tu svake treće nedjelje dopadne misnik; pa samo koja stotina izmedju četiri<br />
hiljade duša prispila na Misu, jer <strong>od</strong>alji riedko da pristupaju. Ujaci jadikuju što<br />
željeznica uz tudje radnike i mjernike u samih pet šest g<strong>od</strong>ina nagrnu dosta mulja<br />
u liepu župu.<br />
Netom se Misa svrši po okolnim brežuljcima pred svakom kućom gdje ima<br />
djevojaka tapka kolo... Po Ivanjskoj ima liepih vinograda, votnjaka i lončara na