Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
ŽUPE 23 4. Šimići, odvojeni 1921. godine. 5. Barlovci, osnovani 1879. godine. 6. Mahovljani, odvojeni od Aleksandrovca 1887. godine. 7. Miljevac, odvojen od Mahovljana 1901. godine. 8. Dolina, odvojena od Gradiške 1919. godine. 9. Trn, odvojen od Barlovaca 1980. godine. 10. Motike, osnovane 1983. godine. Motike su od stvaranja ivaštanske župe do početka 19. stoljeća bile integralni dio ivaštanske župe. Tada su pribrojene gradskoj, pa rakovačkoj, kasnije preimenovanoj petrićevačkoj župi, da bi se u novije vrijeme osamostalile. Uz ovo napominjemo, da su župe Aleksandrovac, Topola, Mahovljani i Miljevac nastale pod specifičnim okolnostima. Svakako, tu se radilo o odvajanju od matice. Ali bitni razlog nije toliko stvar prostora, udaljenosti i odvajanja, koliko naseljavanje mnoštva kolonista. Tu su se naseljavali pripadnici drugih nacionalnosti, s drugim običajima, jezikom i načinom života. Kako ih je bio dovoljan broj, normalno je bilo stvaranje zasebnih župnih zajednica. Iako je teritorijalno i brojem župljana toliko umanjena, Ivanjska je ostala još uvijek prostrana župa sa selima u kozarskom dijelu, ispod Bobije, uz prometnice na relaciji Banja Luka - Prijedor, te selima s lijeve strane prometnica prema Gigu. Uspostavom austrijske vlasti stvorene su mogućnosti izgradnje odgovarajućih sakralnih objekata. Do tada u ivaštanskoj župi nije bilo zidane crkve, ni solidne kapele. Osim spomenute kapele kod župnog stana, godine 1880. postojalo je još devet trošnih i skromnih kapelica po grobljima. U takvoj situaciji svećenici—franjevci sa župljanima su se pobrinuli da sagrade župnu crkvu. Pod vodstvom župnika fra Marka Marića crkva je sagrađena 1884. godine. Za ono vrijeme i onakve mogućnosti, kao prva veća gradnja u župi, dosta je solidna, ali nedovoljna za potrebe vjernika velike župe. Po nacrtu trapističkog arhitekta Eberharda crkvu je dogradio - dodavši joj još toliko prostora - fra Franjo Valentić 1905. godine. Zvonik je nadograđen za župnikovanja fra Alfonza Kudrića 1934. godine. U potresu 1969. godine crkva je zadobila velika oštećenja, pa je narednih godina uslijedila temeljita sanacija. Župni stan, ujedno i stara franjevačka rezidencija, podignut potkraj turske vladavine, nije bio solidno građen. Novi župni stan od kamena sagradio je 1895. godine fra Sarafin Jurić. Nadogradio ga je i proširio fra Dragomir Prpić 1939. godine a neke praktične preinake u njemu proveo je fra Anto Hrvat 1954-1955. godine. Tako se s nadogradnjama, proširivanjima i sanacijama formirao župni centar kroz posljednjih 100 godina. Danas župna crkva lijepo izgleda, kao solidna sakralna građevina a župni stan predstavlja prilično dotrajalo zdanje, koje zahtjeva novu gradnju ili mnogo ulaganja, da bi odgovarao svojoj svrsi. Kako je župni centar u samom brdu i mnogo stradao u potresu 1969. godine, ukazala se potreba, da se isti centar prenese u Mišin Han. Međutim, za takav pothvat nije bilo dovoljno odlučnosti, pa se pristupilo sanaciji postojećeg.
24 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Po grobljima su građene kapele, najprije od drveta a kasnije zidane. Do danas su u ivaštanskoj župi preostale samo dvije drvene kapele, ona na Miloševića groblju i u Josipovićima, koja u stvari nije grobljanska. Od devet grobljanskih kapela tri su prostranije: na Damjanovcu i Crvenoj zemlji, gdje se nedjeljama i blagdanima služi sv. Misa i na Visokoj glavici, gdje se Služba Božja održava jednom mjesečno. Do pred sam posljednji rat 1991-1995. godine župa je imala oko 4.000 vjernika. Inače je bila zasebna, kompaktna cjelina, sa sačuvanim katoličkim življem. Zato su Ivaštani s ponosom govorili za svoju župu, daje to "sveta zemlja Ivanjska". Mirni župljani proživljavali su strahote rata, koji se nije vodio na njihovom prostoru. Pod permanentnim pritiskom napuštali su svoja ognjišta, da bi u kolovozu 1995. godine otišla najbrojnija skupina vjernika. Ostali su ostaci ostataka župe, samo 120 vjernika. U župnom centru smjestile su se izbjeglice. Služba Božja održavala se na Damjanovcu. Istovremeno iščekuje se rasplet događaja, mogućnost povratka i oživljavanje stare slave Ivanjske. Tabelarni prikaz ivaštanske župe Na velikom prostoru ivaštanske župe sredinom 19. stoljeća živio je prilično veliki broj katolika, grupiranih u jednu kompaktnu cjelinu. Uvid u stanje omogućava nam tabelarni prikaz iz 1858. godine, koji se nalazi uvršten u maticu krizmanih. Mjesto Obitelji Članovi Mjesto Obitelji Članovi 1. Ružici 11 73 22. Matoševci 9 89 2. 3. Abrići Barlovci 3 18 15 242 23. 24. Mičije Miloševci 19 12 181 79 4. 5. Berdjani Bobija 10 5 42 30 25. 26. Nabergjani Novakovići 3 3 14 25 6. 7. Bukovica Cerici 26 7 268 72 28. Ojdanići Orlovac 7 7 60 82 8. Čemernica 3 25 29. Rajkovci 2 19 9. Čivčije 15 127 30. Ramići 6 52 10. Deriši 7 46 31. Stranjani 13 96 11. Dikoevci 10 72 32. Šargovac 17 234 12. Dvorani 15 126 33. Šimići 62 503 13. Gagrice 17 146 34. Taraševac 7 77 1 4. 15. Gradine Gube 4 5 43 20 35. 36. Tern Užari 8 4 84 39 16. 17. 18. 19. 20. Jablan Jajčevci Jaruga Kozarac Kuljani 5 6 7 2 12 65 39 41 12 108 37. 38. 39. 40. 41. Valentići Vujnovići Vukovići Žabari Zalužani 10 12 2 9 11 67 80 17 59 118 21. Mamenice 17 98 Svega 438 3.695
- Page 2 and 3: fra JURICA ŠALIĆ SJEVEROZAPADNO O
- Page 4: fra Jurica Šalić SJEVEROZAPADNO O
- Page 7 and 8: Dolaze mi misli gorke Kad se sjetim
- Page 9 and 10: 8 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STAR
- Page 11 and 12: 10 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ća
- Page 13 and 14: 12 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE do
- Page 15 and 16: 14 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i M
- Page 17 and 18: 16 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Ban
- Page 19 and 20: 18 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE da
- Page 21 and 22: 20 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE i B
- Page 23: 22 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mom
- Page 27 and 28: 26 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE mil
- Page 29 and 30: 28 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE STA
- Page 31 and 32: 30 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE rak
- Page 33 and 34: 32 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE u
- Page 35 and 36: 34 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE Stv
- Page 37 and 38: 36 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE tra
- Page 39 and 40: 38 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE God
- Page 41 and 42: 40 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE ŽU
- Page 44 and 45: ZAVJETNA MJESTA Tradicija zavjetnih
- Page 46 and 47: ZAVJETNA MJESTA 45 Volksmassen). Za
- Page 48 and 49: ZAVJETNA MJESTA • 47 PETRIĆEVAC
- Page 50 and 51: ZAVJETNA MJESTA 49 DAMJANOVAC Pred
- Page 52 and 53: ZAVJETNA MJESTA 51 VISOKA GLAVICA U
- Page 54 and 55: ZAVJETNA MJESTA 53 ĆELANOVAC Sveti
- Page 56 and 57: ZAVJETNA MJESTA 55 Tijekom rata 199
- Page 58 and 59: ZAVJETNA MJESTA 57 nizu kalendarske
- Page 60 and 61: ZAVJETNA MJESTA 59 ravnici ispod br
- Page 62 and 63: ZAVJETNA MJESTA 61 nutog Huseđinov
- Page 64 and 65: ZAVJETNA MJESTA 63 - Toma Komarica
- Page 66 and 67: ZAVJETNA MJESTA 65 pohodio je Barlo
- Page 68 and 69: ZAVJETNA MJESTA 67 jedao cijelo jut
- Page 70: ZAVJETNA MJESTA 69 svjetskog rata v
- Page 73 and 74: 72 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE TRA
24 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
Po grobljima su građene kapele, najprije <strong>od</strong> drveta a kasnije zidane. Do danas<br />
su u ivaštanskoj župi preostale samo dvije drvene kapele, ona na Miloševića<br />
groblju i u Josipovićima, koja u stvari nije grobljanska. Od devet grobljanskih<br />
kapela tri su prostranije: na Damjanovcu i Crvenoj zemlji, gdje se nedjeljama i<br />
blagdanima služi sv. Misa i na Visokoj glavici, gdje se Služba Božja <strong>od</strong>ržava<br />
jednom mjesečno.<br />
Do pred sam posljednji rat 1991-1995. g<strong>od</strong>ine župa je imala oko 4.000<br />
vjernika. Inače je bila zasebna, kompaktna cjelina, sa sačuvanim katoličkim<br />
življem. Zato su Ivaštani s ponosom govorili za svoju župu, daje to "sveta zemlja<br />
Ivanjska". Mirni župljani proživljavali su strahote rata, koji se nije v<strong>od</strong>io na<br />
njihovom prostoru. P<strong>od</strong> permanentnim pritiskom napuštali su svoja ognjišta,<br />
da bi u kolovozu 1995. g<strong>od</strong>ine otišla najbrojnija skupina vjernika. Ostali su ostaci<br />
ostataka župe, samo 120 vjernika. U župnom centru smjestile su se izbjeglice.<br />
Služba Božja <strong>od</strong>ržavala se na Damjanovcu. Istovremeno iščekuje se rasplet<br />
događaja, mogućnost povratka i oživljavanje stare slave Ivanjske.<br />
Tabelarni prikaz ivaštanske župe<br />
Na velikom prostoru ivaštanske župe sredinom 19. stoljeća živio je prilično<br />
veliki broj katolika, grupiranih u jednu kompaktnu cjelinu. Uvid u stanje<br />
omogućava nam tabelarni prikaz iz 1858. g<strong>od</strong>ine, koji se nalazi uvršten u maticu<br />
krizmanih.<br />
Mjesto<br />
Obitelji<br />
Članovi<br />
Mjesto<br />
Obitelji<br />
Članovi<br />
1.<br />
Ružici<br />
11<br />
73<br />
22.<br />
Matoševci<br />
9<br />
89<br />
2.<br />
3.<br />
Abrići<br />
Barlovci<br />
3<br />
18<br />
15<br />
242<br />
23.<br />
24.<br />
Mičije<br />
Miloševci<br />
19<br />
12<br />
181<br />
79<br />
4.<br />
5.<br />
Berdjani<br />
Bobija<br />
10<br />
5<br />
42<br />
30<br />
25.<br />
26.<br />
Nabergjani<br />
Novakovići<br />
3<br />
3<br />
14<br />
25<br />
6.<br />
7.<br />
<strong>Bukovica</strong><br />
Cerici<br />
26<br />
7<br />
268<br />
72<br />
28.<br />
Ojdanići<br />
<strong>Orlovac</strong><br />
7<br />
7<br />
60<br />
82<br />
8.<br />
Čemernica<br />
3<br />
25<br />
29.<br />
Rajkovci<br />
2<br />
19<br />
9.<br />
Čivčije<br />
15<br />
127<br />
30.<br />
Ramići<br />
6<br />
52<br />
10.<br />
Deriši<br />
7<br />
46<br />
31.<br />
Stranjani<br />
13<br />
96<br />
11.<br />
Dikoevci<br />
10<br />
72<br />
32.<br />
Šargovac<br />
17<br />
234<br />
12.<br />
Dvorani<br />
15<br />
126<br />
33.<br />
Šimići<br />
62<br />
503<br />
13.<br />
Gagrice<br />
17<br />
146<br />
34.<br />
Taraševac<br />
7<br />
77<br />
1 4.<br />
15.<br />
Gradine<br />
Gube<br />
4<br />
5<br />
43<br />
20<br />
35.<br />
36.<br />
Tern<br />
Užari<br />
8<br />
4<br />
84<br />
39<br />
16.<br />
17.<br />
18.<br />
19.<br />
20.<br />
Jablan<br />
Jajčevci<br />
Jaruga<br />
Kozarac<br />
Kuljani<br />
5<br />
6<br />
7<br />
2<br />
12<br />
65<br />
39<br />
41<br />
12<br />
108<br />
37.<br />
38.<br />
39.<br />
40.<br />
41.<br />
Valentići<br />
Vujnovići<br />
Vukovići<br />
Žabari<br />
Zalužani<br />
10<br />
12<br />
2<br />
9<br />
11<br />
67<br />
80<br />
17<br />
59<br />
118<br />
21.<br />
Mamenice<br />
17<br />
98<br />
Svega<br />
438<br />
3.695
Change language