Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ŽUPE 23<br />
4. Šimići, <strong>od</strong>vojeni 1921. g<strong>od</strong>ine.<br />
5. Barlovci, osnovani 1879. g<strong>od</strong>ine.<br />
6. Mahovljani, <strong>od</strong>vojeni <strong>od</strong> Aleksandrovca 1887. g<strong>od</strong>ine.<br />
7. Miljevac, <strong>od</strong>vojen <strong>od</strong> Mahovljana 1901. g<strong>od</strong>ine.<br />
8. Dolina, <strong>od</strong>vojena <strong>od</strong> Gradiške 1919. g<strong>od</strong>ine.<br />
9. Trn, <strong>od</strong>vojen <strong>od</strong> Barlovaca 1980. g<strong>od</strong>ine.<br />
10. Motike, osnovane 1983. g<strong>od</strong>ine. Motike su <strong>od</strong> stvaranja ivaštanske župe<br />
do početka 19. stoljeća bile integralni dio ivaštanske župe. Tada su pribrojene<br />
gradskoj, pa rakovačkoj, kasnije preimenovanoj petrićevačkoj župi,<br />
da bi se u novije vrijeme osamostalile.<br />
Uz ovo napominjemo, da su župe Aleksandrovac, Topola, Mahovljani i<br />
Miljevac nastale p<strong>od</strong> specifičnim okolnostima. Svakako, tu se radilo o <strong>od</strong>vajanju<br />
<strong>od</strong> matice. Ali bitni razlog nije toliko stvar prostora, udaljenosti i <strong>od</strong>vajanja,<br />
koliko naseljavanje mnoštva kolonista. Tu su se naseljavali pripadnici drugih<br />
nacionalnosti, s drugim običajima, jezikom i načinom života. Kako ih je bio<br />
dovoljan broj, normalno je bilo stvaranje zasebnih župnih zajednica.<br />
Iako je teritorijalno i brojem župljana toliko umanjena, Ivanjska je ostala još<br />
uvijek prostrana župa sa selima u kozarskom dijelu, isp<strong>od</strong> Bobije, uz prometnice<br />
na relaciji Banja Luka - Prijedor, te selima s lijeve strane prometnica prema Gigu.<br />
Uspostavom austrijske vlasti stvorene su mogućnosti izgradnje <strong>od</strong>govarajućih<br />
sakralnih objekata. Do tada u ivaštanskoj župi nije bilo zidane crkve, ni solidne<br />
kapele. Osim spomenute kapele k<strong>od</strong> župnog stana, g<strong>od</strong>ine 1880. postojalo je još<br />
devet trošnih i skromnih kapelica po grobljima. U takvoj situaciji svećenici—franjevci<br />
sa župljanima su se pobrinuli da sagrade župnu crkvu. P<strong>od</strong> v<strong>od</strong>stvom<br />
župnika fra Marka Marića crkva je sagrađena 1884. g<strong>od</strong>ine. Za ono vrijeme i<br />
onakve mogućnosti, kao prva veća gradnja u župi, dosta je solidna, ali nedovoljna<br />
za potrebe vjernika velike župe. Po nacrtu trapističkog arhitekta Eberharda<br />
crkvu je dogradio - d<strong>od</strong>avši joj još toliko prostora - fra Franjo Valentić 1905.<br />
g<strong>od</strong>ine. Zvonik je nadograđen za župnikovanja fra Alfonza Kudrića 1934.<br />
g<strong>od</strong>ine. U potresu 1969. g<strong>od</strong>ine crkva je zadobila velika oštećenja, pa je narednih<br />
g<strong>od</strong>ina uslijedila temeljita sanacija.<br />
Župni stan, ujedno i stara franjevačka rezidencija, p<strong>od</strong>ignut potkraj turske<br />
vladavine, nije bio solidno građen. Novi župni stan <strong>od</strong> kamena sagradio je 1895.<br />
g<strong>od</strong>ine fra Sarafin Jurić. Nadogradio ga je i proširio fra Dragomir Prpić 1939.<br />
g<strong>od</strong>ine a neke praktične preinake u njemu proveo je fra Anto Hrvat 1954-1955.<br />
g<strong>od</strong>ine.<br />
Tako se s nadogradnjama, proširivanjima i sanacijama formirao župni centar<br />
kroz posljednjih 100 g<strong>od</strong>ina. Danas župna crkva lijepo izgleda, kao solidna<br />
sakralna građevina a župni stan predstavlja prilično dotrajalo zdanje, koje zahtjeva<br />
novu gradnju ili mnogo ulaganja, da bi <strong>od</strong>govarao svojoj svrsi.<br />
Kako je župni centar u samom brdu i mnogo stradao u potresu 1969. g<strong>od</strong>ine,<br />
ukazala se potreba, da se isti centar prenese u Mišin Han. Međutim, za takav<br />
pothvat nije bilo dovoljno <strong>od</strong>lučnosti, pa se pristupilo sanaciji postojećeg.
Change language