Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
22 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
mom, morala je hvatati priključak i otvarati se naprednom svijetu evropske<br />
kulture. P<strong>od</strong> pritiskom evropskih sila morala je prov<strong>od</strong>iti reforme i poboljšavati<br />
stanje kršćanskog dijela stanovništva. Stanje katolika se vidno popravljalo.<br />
Koristeći razumnije postavljanje turskih vlasti, postignut je napredak u crkvenoj<br />
organizaciji. Za prigradska sela uspostavljena je nova crkvena jedinica, rakovačka<br />
kapelanija 1859. g<strong>od</strong>ine. Iste g<strong>od</strong>ine biskup fra Marijan Šunjić prilaže zamolbu<br />
Porti da se u Ivanjskoj p<strong>od</strong>igne solidna zgrada rezidencije franjevaca. S <strong>od</strong>obrenjem<br />
narednih g<strong>od</strong>ina to je učinjeno, tako da don Mihovil Pavlinović 8. srpnja<br />
1874. g<strong>od</strong>ine piše da je u Ivanjskoj "na briegovim vilovita franjevačka Residencija"<br />
20 . Trapisti dolaze u Delibašino selo 1869. g<strong>od</strong>ine. Na Petrićevcu je sagrađena<br />
nova rezidencija franjevaca 1873-1875. g<strong>od</strong>ine, koja će 1885. dobiti status<br />
samostana. Time 1876. g<strong>od</strong>ine rezidencija seli iz Ivanjske, koja ostaje u rangu<br />
župe, samo sa župnikom u pastvi. Istovremeno župa je umanjena. Od nje su<br />
otpala sva sela donjeg kraja (osim Dikevaca) i pripojena petrićevačkoj župi.<br />
U nemirnim ustaničkim vremenima 1875-1878. g<strong>od</strong>ine katolici ivaštanske<br />
župe bili su na iskušenju. Opasnost im nije toliko prijetila <strong>od</strong> Turaka, koliko <strong>od</strong><br />
ustanika, koji su ih htjeli p<strong>od</strong>ići na bunu. Kada katolici ivaštanske župe nisu htjeli<br />
poći s njima, ustanici su počeli vršiti teror, napadajući njihove kuće i imanja.<br />
Dana 2. travnja 1878. g<strong>od</strong>ine ustanici su pobili petoricu katolika u Dragočaju 21 .<br />
Također su "ubili Ivana Radmana iz Ivanjske, a Stipana Petra Martinovića brata<br />
izmučili najprije mu goljene prebivši, i sač sjajan na glavu metnuvši, a posli vatru<br />
naprsih naloživši" 22 .<br />
U srpnju iste g<strong>od</strong>ine Austro-Ugarska dobiva mandat da zaposjedne Bosnu<br />
i Hercegovinu. Dana 31. srpnja austrijska vojska je već u Banjoj Luci a 14.<br />
kolovoza v<strong>od</strong>ila je teške borbe u gradu s nadošlim muslimanskim pobunjenicima.<br />
U tim sukobima ivaštanska župa je donekle pošteđena, jer se nije nalazila u<br />
zoni ratnih operacija. Više su stradavali katolici u gradu, bližoj okolici i Motikama,<br />
jer su bili na udaru ustanika, koji su preko Motika i Saračice nadolazili iz<br />
Bronzanog Majdana. Tako su katolici ivaštanske župe relativno mirno dočekali<br />
definitivno oslobođenje <strong>od</strong> Turaka.<br />
Ivaštanska župa u novije doba<br />
Župa Ivanjska bila je veoma prostrana. G<strong>od</strong>ine 1813. pokrivala je veliki<br />
prostor <strong>od</strong> Vrbasa do Kozarca i <strong>od</strong> Save do Jorgića klupa. S vremenom su se <strong>od</strong><br />
nje osamostalile nove župne zajednice. Osim matice, na spomenutom prostoru<br />
nastale su nove župe:<br />
1. Gradiška, koja se <strong>od</strong>vojila 1838. g<strong>od</strong>ine.<br />
2. Rudolfstal—Aleksandrovac se osamostalio 1883. g<strong>od</strong>ine.<br />
3. Windhorst-Nova Topola osnovana 1879. g<strong>od</strong>ine.<br />
20 M. Pavlinović, Puti, Zadar 1888., str. 102.<br />
21 "2. ovog mjeseca, katolici iz sela Dragočaja Ivan sin Bele, Vid sin Petra i njegovi sinovi: Marko,<br />
Mile i Ivan kad su pošli da čiste svoje njive, naišli na ustanike i svi su pobijeni <strong>od</strong> strane ustanika",<br />
H. Škapur, Turski dokumenti o ustanku u Potkozarju 1875-1878., Sarajevo 1988., str. 142.<br />
22 B. Gavranović, Nav. dj., str. 150.
Change language