Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ŽUPE 19<br />
Međutim, ratne trube već su se čule <strong>od</strong> Posavlja. Kako je Delivić stigao u<br />
banjalučki kraj 22. srpnja 1737. g<strong>od</strong>ine, vjerojatno se <strong>od</strong>mah sklonio u ivaštanski<br />
kraj, gdje je za ratnog stanja bilo nešto mirnije i sigurnije. Austrijska vojska p<strong>od</strong><br />
Hildburghausenom išla je uz Vrbas na Banju Luku. Dana 21. srpnja v<strong>od</strong>ile su se<br />
prve borbe u Jurkovici. Slijedio je pr<strong>od</strong>or preko Trna i Zalužana, opsada Banje<br />
Luke, teške borbe i <strong>od</strong>stupanje prema Savi. U tijeku tih borbi ivaštanski kraj nije<br />
bio u zoni većih ratnih operacija. S njim donekle Motike i gornji Dragočaj, u<br />
kome je biskup mogao p<strong>od</strong>jeljivati sakramenat sv. Potvrde.<br />
Sela ivaštanske župe sa sjeverne strane Kozare, te ona uz Vrbas bila su u zoni<br />
sukoba, prolaza vojski i turske osvete. Ovo se u prvom redu <strong>od</strong>nosi na Jurkovicu<br />
i cijeli prostor uz Vrbas, <strong>od</strong> Topole do Banje Luke. U svojoj bezobzirnosti Turci<br />
su p<strong>od</strong>uzeli mjere sigurnosti, pa su u vremenu prvih sukoba i prije povlačenja<br />
prema Banjoj Luci 19. srpnja 1737. g<strong>od</strong>ine pobili sve nemuslimane, počevši <strong>od</strong><br />
graničnog tornja na Rovinama isp<strong>od</strong> Topole, pa sve do Banje Luke. Ovo su<br />
učinili, da bi im onemogućili eventualno pristajanje uz austrijsku stranu 13 . U<br />
takvom zatiranju stradali su mnogi katolici sela uz Vrbas, koja su pripadala<br />
ivaštanskoj župi. Tko se nije sklonio dublje u brda, stradao je <strong>od</strong> eskadrona smrti.<br />
S ovom groznom akcijom i represalijama nakon <strong>od</strong>stupa austrijske vojske dolina<br />
Vrbasa je praktično ostala bez katolika. I onako prorijeđeni katolički živalj<br />
nizv<strong>od</strong>no <strong>od</strong> Banje Luke gotovo je iščezao s prostora tadašnjeg donjeg Dragočaja<br />
pri Vrbasu. U današnjim Kuljanima, trnskoj okolici, pa sve do Topole nitko<br />
<strong>od</strong> katolika nije mogao opstati. Tek u Zalužanima, dobro zaklonjenim šumom,<br />
uz veliki rizik preostalo je nešto katolika.<br />
Beogradskim mirom 18. rujna 1739. g<strong>od</strong>ine izgubi Austrija posjede na desnoj<br />
obali Save, koja opet postade državna granica. Time se i ivaštanska župa proširi<br />
do obala iste rijeke. No, sve su to bili opustošeni krajevi, iz kojih su rastjerani<br />
katolici. Pojedini prostori prema Savi nikad se više nisu popunili katolicima.<br />
Nešto katolika se vratilo u sela oko Gradiške a sve ih se više vraćalo u sela oko<br />
Trna i pri Zalužanima. Međutim, najgušće naseljeni krajevi ivaštanske župe bili<br />
su na južnim padinama Kozare, <strong>od</strong> gornje Ivanjske do Jablana, kozarska sela sa<br />
Šimićima, te gornji Dragočaj i Motike. Dosta brojni katolici ostali su na Gigu,<br />
Pezić polju, Taraševcu i Nabrđanima.<br />
U tami tamnog vilajeta<br />
Poslije Banjalučkog rata 1737. g<strong>od</strong>ine, pa sve dalje tijekom 18. stoljeća,<br />
ivaštanska župa je imala perspektivu relativno mirnog postojanja i razvitka.<br />
D<strong>od</strong>uše, u Dubičkom ratu 1788-1791. g<strong>od</strong>ine bilo je teško za katolike pri Savi,<br />
kada je Gradiška zakratko bila u austrijskim rukama. Opet je do izražaja došlo<br />
tursko nepovjerenje prema katolicima, s <strong>od</strong>mazdom i represalijama. No to se<br />
<strong>od</strong>nosilo uglavnom na prostore bliže Savi, na kojima ;e bilo malo katolika.<br />
Glavnina katoličkog življa župe živjela je koliko-toliko mirno u masivu Kozare<br />
13 Usp. H. Kreševljaković, Izabrana djela, IV. Svezak, Veselin Masleša, Sarajevo 1991., str. 10.
Change language