Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
162 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
uokvirenih u zavjesu bujne šume. U posljednje vrijeme ovaj prostor je činio<br />
imanje pok. Tome Domića. I danas nosi naziv "selište", koji upravo aludira na<br />
boravak Šalića na njemu, njihovo doseljenje i <strong>od</strong>lazak. Tu su u prir<strong>od</strong>i preživjeli<br />
veliku kugu. O pomoru te zaraze medu Šalićima zabilježeno je u matici umrlih<br />
ivaštanske župe za 1816. g<strong>od</strong>inu, p<strong>od</strong> rednim brojevima 1119-1129. da je pomrlo<br />
jedanaestoro Šalića, <strong>od</strong> kojih je šestoro bilo u dječjoj dobi. Pretpostavljamo da<br />
je broj pomorenih bio i veći, jer kad zaraza uzme maha, obično se ne stignu<br />
registrirati sve žrtve u udaljenim selima.<br />
Kada je velika kuga prestala uzimati svoj danak, pučanstvo se počelo vraćati<br />
napuštenim ognjištima. Osjetivši zdraviji zrak i klimu, Šalići <strong>od</strong>lučiše napustiti<br />
"selište", jer su im se drugamo ukazivali bolji uvjeti za život. Medu njima nastalo<br />
je p<strong>od</strong>vajanje. Jedni su se vratili na brdo, gdje su prije obitavali. S vremenom su<br />
se spustili u dolinu pored rječice, pa su to donji Šalići-Brđani. Drugi su sa<br />
"selišta" pošli na susjedno brdo bliže Motikama, na kome su i danas kuće Šalića,<br />
gornjih Brđana. Naselili su se pri samom vrhu brda sa sjeverne strane. Stari kućar<br />
bio je u ogradi bašte pok. Marka Šalića, gdje su mu se temelji vidjeli 50-tih g<strong>od</strong>ina<br />
20. stoljeća. Pored temelja bilo je staro stablo kruške "vajzovke". Prva kuća bila<br />
im je krovinjara, sagrađena <strong>od</strong> drveta i pokrivena šindrom. Imanje je bilo<br />
okruženo šumom, ljeskarima i krčevinama. Preko potoka Katanovca s južne<br />
strane je mala zaravan, zvani Palučak, teško pristupačan i okružen šumom. Tu<br />
bi se sklanjali u kužnim i nesigurnim vremenima, izbjegavajući d<strong>od</strong>ir sa zarazom<br />
i neprijatne susrete s Turcima.<br />
Velika kuga je prestala moriti, ali zaraze manjih razmjera uzimale su svoje<br />
žrtve, pogotovo medu djecom. Nešto veća epidemija kolere pojavila se u Bosni<br />
1833. g<strong>od</strong>ine. Prozvali su je "krateljom", jer u kratkom vremenu <strong>od</strong>uzme život<br />
čovjeku. Na čistu miru mlado i zdravo čeljade se pomami, obuzme ga vrućica i<br />
počne buncati: "Hajd' šaronjal Hajd' garonja...!" I već sutradan nema ga medu<br />
živima. Svoje okužene gornji Brđani su pokopavali "p<strong>od</strong> drenićima", p<strong>od</strong>no<br />
Palučka a iznad gornjeg katanovačkog puta.<br />
Poteškoće s Turcima<br />
Pored ostalih, veliku kugu preživio je Mile, sin spomenutog Mile Šalića i<br />
Marije Markezić, koji se r<strong>od</strong>io 1797. g<strong>od</strong>ine. Sa suprugom Marijom Žižak imao<br />
je sina Nikolu, koji je rođen 1823. g<strong>od</strong>ine. Taj Nikola umire 1833. g<strong>od</strong>ine,<br />
vjerojatno <strong>od</strong> "kratelja". Zato su sinu, koji im se r<strong>od</strong>io 1837. g<strong>od</strong>ine dali isto ime<br />
Nikola. Prateći r<strong>od</strong>oslovlje Šalića, o njemu ponešto možemo naći u matičnim<br />
knjigama i predaji, pripovijedanju naših starih.<br />
U posljednjim g<strong>od</strong>inama turskog i prvom dijelu austrijskog peri<strong>od</strong>a starješina<br />
zajednice gornjih Brđana bio je spomenuti Nikola, naš čukundjed. Supruga<br />
mu je bila Janja r. Pejaković iz Orlovca. Imali su četvoro djece: Katarinu, Milu,<br />
Ivu i Vida, što se može vidjeti u knjizi "Stanje duša" petrićevačke župe 1884.<br />
g<strong>od</strong>ine. Naš pradjed Mile je krizman u Rakovcu 5. srpnja 1874. g<strong>od</strong>ine u dobi<br />
<strong>od</strong> deset g<strong>od</strong>ina, što znači da je rođen 1864. g<strong>od</strong>ine.
Change language