Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JOŠ PONEŠTO IZ NAŠE PROŠLOSTI 161<br />
Nekada su imali nesretne dane, poput onog Bartola Šalića, o čijoj smrti 1801.<br />
g<strong>od</strong>ine čitamo sljedeće: "Na 24. Kolovoza dili se s ovoga na oni svit dobri<br />
Karstjanin Bartuo Salich, koi (kad se je vratio <strong>od</strong> Mise) upade u v<strong>od</strong>u <strong>Orlovac</strong>z,<br />
i onde ispusti svoj duh, i bi ukopan u Grebgliu <strong>od</strong> Carkvina. Bilo mu je oko 70<br />
g<strong>od</strong>ina" 92 .<br />
Inače, ovi u Orlovcu su prvi Šalići u banjalučkom kraju, koji su se tu naselili<br />
najvjerojatnije u prvoj polovici 18. stoljeća.<br />
Čivčijski Šalići ne potječu <strong>od</strong> onih iz Orlovca. Oni su došli u Čivčije iz<br />
sasinske (majdanske) župe koncem 19. stoljeća. Donekle se može pratiti taj<br />
prijelaz. G<strong>od</strong>ine 1783. u Trnavi na obali Sane umire Nikola Šalić u 34. g<strong>od</strong>ini<br />
života 93 . Devet g<strong>od</strong>ina nakon Nikoline smrti Šalići se nalaze u Čivijama, što se<br />
jasno vidi iz ubilježbe o krštenju 1792. g<strong>od</strong>ine, kad je kršten Nikola, sin Mile<br />
Šalića i Marije Markezić, za koje se kaže, da su oboje došli iz Sasine 94 . Od tada<br />
se pomoću matica ivaštanske župe može pratiti nazočnost Šalića u Čivčijama.<br />
Tek poslije, tijekom 19. stoljeća pojavljuju se Šalići u Stranjanima, Trnu i<br />
Dikevcima.<br />
Kako vidimo, čivčijski Šalići su se doselili s obala Sane nešto prije 1792.<br />
g<strong>od</strong>ine i smjestili se na padinu spomenutog brda. Sve im je bilo novo. Ostalo im<br />
je isto prezime i ime groblja. Naime, Crkvenama se nazivalo groblje u Trnovi,<br />
ali i ovo u Orlovcu, koje postaje njihovo groblje u novom kraju.<br />
Velika kuga i seoba s brda na brdo<br />
Naši stari pripovijedaju da su stari Šalići obitavali na brdu u jedinstvenoj<br />
zajednici. Njihova zajednica je bila dosta brojna, što se vidi po krštenjima u<br />
matičnim knjigama. Krštenja je bilo više a poticali su <strong>od</strong> dva bračna para:<br />
spomenutog Mile i Marije, te Blaža i Roze Markezić. Početkom 19. stoljeća<br />
pojavljuje se i treći bračni par Josipa Šalića i Katarine Žižak (izvorno: Xiskovich<br />
de Motike), te četvrti Ivana i Kate Ojdanić.<br />
Od velike kuge, koja je u banjalučkom kraju posebno harala 1815-1817.<br />
g<strong>od</strong>ine, pomrlo je mnogo nar<strong>od</strong>a u Dragočaju. Od iste zaraze nisu bili pošteđeni<br />
ni Šalići-Brđani. Kako je zaraza nemilosrdno uzimala svoje žrtve, nar<strong>od</strong> se<br />
sklanjao u neokužene predjele, u teško pristupačne šume i krčevine. I Šalići su<br />
morali napustiti svoje okuženo obitavalište, visoko na padini brda. Povlačili su<br />
se dublje u zdraviju prir<strong>od</strong>u. Prešli su potok na strani prema gornjem selu Čivčija<br />
i nastanili se na maloj padini pored njega, gdje je u zaleđu bio sklop stijena,<br />
92 M. U. župe Ivanjska za 1801. g<strong>od</strong>inu, br. 24.<br />
93 "Nicolaus Salich... aetatis an. 34- Sepul. Fuit in vetusto Coemet. Dicto Czarkuine penes flumen<br />
Sana", M. U. župe Stari Majdan za 1783. g<strong>od</strong>inu, br. 57.<br />
94 Cjeloviti tekst glasi:<br />
Bressolice, 28. maii 1792. natus 20 hujus<br />
Ego fr. Petrus Chiosich a Volar adjutor Parochi Bap. Infante natum ut supra ex leg. Con:<br />
Michaele Szalich, et Mariae Markezich ambo de Sassina, cui nomen umposui Nicolaus; Patrinus<br />
fuit Vitus Civcia.<br />
Matica kršternh župe Ivanjska za 1792. g<strong>od</strong>inu, br. 1259.
Change language