Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
160 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
NAŠI STARI BRĐANI<br />
Ogranak Šalića u Čivčijama, koji obitavaju uz same Motike imaju svoje<br />
drugotno prezime Brđani. Ovaj pojam negdje zamjenjuje prezime Šalić,<br />
negdje stoji paralelno Šalić - Brđanin a najčešće se pojavljuje kao nadimak.<br />
Naziv Brđanin izveden je <strong>od</strong> brda na kome su živjeli. Prvotno su obitavali<br />
visoko na padini brda, iznad kuće pok. Ive Šalića velikog. Gledajući ih iz<br />
nizine, mještani su ih prozvali Brđanima. Kako su se pomicali i došli na brdo<br />
bliže Motikama, koje je i sada njihovo, naziv Brđanin im se s pravom i dalje<br />
pripisuje. Brđanin kao zamjena za prezime Šalić prvi put nalazimo 1851.<br />
g<strong>od</strong>ine, kada se u matičnim knjigama kao svjedok pri vjenčanju spominje<br />
"Stephanus Bargjanin de Civcie".<br />
Dolazak<br />
Prema predaji, Šalići starinom potječu iz Dalmacije. Od šibenskog kraja put<br />
ih je v<strong>od</strong>io u majdansku župu, na obale rijeke Sane. Odatle se pojedini ogranci<br />
Šalića prebacuju u banjalučki kraj, u kome su sve došljake s te strane zvali<br />
Majdancima. P<strong>od</strong> tim imenom misli se na one koji su došli iz Bronzanog, Starog<br />
Majdana, Ljubije i njihovih sela. U maticama ivaštanske župe piše da su došli iz<br />
Sasine, jer je tu bilo sijelo župe, pa se p<strong>od</strong> tim pojmom p<strong>od</strong>razumijevalo cijelo<br />
župno p<strong>od</strong>ručje. Dakle, pored same Sasine i susjedna sela.<br />
Prva postojbina čivčijskih Šalića u sjeverozapadnoj Bosni bilo je mjesto<br />
Trnava (izvorno: Tarnava), otprilike pet kilometara udaljeno <strong>od</strong> Sanskog Mosta,<br />
nizv<strong>od</strong>no, na desnoj obali Sane. Pojedine obitelji Šalića u 18. stoljeću obitavale<br />
su u Šehovcima i Kravarima. To je bilo vrijeme, kada Sanski Most još nije bio<br />
formiran kao naselje. Danas su Šehovci nadomak Sanskom Mostu a Kruvari se<br />
pribrajaju gradskom p<strong>od</strong>ručju istoga grada. Iz sva tri sela pokopavali su se u<br />
prastarom groblju zvanom Crkvene, koje se nalazi u Trnavi, blizu rijeke Sane 90 .<br />
Odatle su u kužnim i ratnim vremenima prelazili u susjedna sela. Oni, koji su se<br />
<strong>od</strong>lučili na dalji put, postupno su preko Bronzanog Majdana doseljavali u<br />
Dragočaj i Trn.<br />
Prvi spomen o Šalićima u banjalučkom kraju nalazimo u izvješću ap. vikara<br />
fra Pave Dragičevića 1744. g<strong>od</strong>ine. U popisu domaćinstava ivaštanske župe<br />
nalazimo jednu kuću Šalića. Ne nalazimo ih na p<strong>od</strong>ručju Čivčija, koje su tada<br />
bile ograničene na današnje gornje selo. To je vrijeme kad se još ne spominje<br />
<strong>Orlovac</strong>, čiji su se prostori i mještani priključivali Ojdanića brdu. Od tadašnjih<br />
trinaest kuća Ojdanića brda na devetom mjestu v<strong>od</strong>i kuća Stjepana Šalića 91 .<br />
Nešto kasnije, pored Stojčevića i Topića bili su najmnogobrojniji u Orlovcu.<br />
90 "Penes Flumen Sana in pervetusto Coemet. Czarkvine", M. U. župa Stari Majdan, za g<strong>od</strong>inu<br />
1783., br. 31.<br />
91 "Stephanus Salich", D. Mandić, Croati Catholici..., str. 41-45.
Change language