Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
14 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
i Motike. Od tada Motike se spominju kao selo, koje pripada ivaštanskoj ili<br />
gradskoj župi.<br />
Velike Motike<br />
Kada razmišljamo o drevnoj motičkoj župi, tadašnjem mjestu i sadašnjim<br />
Motikama, ne nailazimo na identične prostore, jer sadašnje Motike čine samo<br />
dio gornjih Motika iz 17. stoljeća. Ovo nam malo čudno zvuči, ali ako pratimo<br />
povijesna zbivanja na ovim prostorima, razumjet ćemo tu razliku između "velikih<br />
Motika" iz prošlosti i današnjeg dosta velikog sela koje nosi to isto ime.<br />
U 17. stoljeću još se ne spominju sela: Rakovac, Petrićvac, Šargovac, Budžak,<br />
Vujnovići, Novakovići i Derviši. Spominju se Motike kao naselje i župa. S<br />
gradskom župom graničile su se negdje u Rosuljama i petrićevačkom brdu a sa<br />
susjednim Dragočajem približnom današnjom granicom Čivčija i Motika. Šargovac<br />
je vjerojatno p<strong>od</strong>ijeljen s razmeđom u gornjem dijelu današnjeg sela.<br />
Imajući ovo u vidu, mogli bismo imati jasniju pred<strong>od</strong>žbu župe i sela Motike.<br />
Granica je išla Vrbasom u dužini Budžaka i Derviša. S Vrbasa je išla dalje uz<br />
potok između Vujnovića i Zalužana, gornjim Šargovcem i izlazila na vrh današnjih<br />
Motika, ostavivši Čivčije na dragočajskoj strani. Blizu Jorgića klupa izlazila<br />
je na Crkvenu, kojom bi išla do samoga grada, te preko Petrićevca i Rosulja, u<br />
Kumsalama silazila na Vrbas. To bi u grubim linijama bio omeđeni prostor župe<br />
i sela Motika, koje su dobrim dijelom izlazile na Vrbas. U tako velikim Motikama<br />
gušće su bili naseljeni predjeli oko Motičkoga groblja, Petrićevca i Budžaka a<br />
rjeđe gornji dio, kojeg su činile uglavnom šume, krčevine i pašnjaci.<br />
Da je prostor župe i mjesta Motika stvarno identičan s ovakvim <strong>od</strong>ređenjem,<br />
pokazuju sljedeće činjenice:<br />
- Centar župe Motike bio je u blizini samog Motičkog groblja. Dakle,<br />
približno u samom mjestu prostora kojeg je zapremala župa.<br />
- Groblje, koje je motičko a koje se također nalazi u geografskom centru<br />
velikih Motika. Sada se ne nalazi u sklopu Motika. Očito je po tadašnjim<br />
Motikama dobilo ime.<br />
- Gradska župa je pokrivala sam grad i sela uz Vrbas i Vrbanju. Župa Dragočaj<br />
je uključivala istoimeno selo i Ivanjsku. U međuprostoru se ne spominje<br />
ni jedno selo osim Motika.<br />
- Pomjeranja stanovništva i nepovoljne prilike dale su posve drugu sliku o<br />
Motikama.<br />
Centar župe se vjerojatno razvio oko rudnika. Konfiguracija tla s iskopinama<br />
ukazuju na mogućnost kopanja ugljena i u samom Srednjem vijeku. Karakteristične<br />
grabe oko Motičkoga groblja nav<strong>od</strong>e nas na pomisao da se tu kopao ugljen<br />
i u vremenu postojanja stare župe Motike, što potvrđuje činjenicu da su rudarska<br />
mjesta po Bosni nudila katolicima bolje uvjete, s kojima su se <strong>od</strong>ržavale i župne<br />
organizacije.
Change language