Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
142 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
KUGA<br />
U prošlosti ljudi su sve zaraze obično nazivali kugom, općim pojmom,<br />
p<strong>od</strong> kojim se p<strong>od</strong>razumijevaju sinonimi i p<strong>od</strong>vrste: kolera, oganj, kratelj,<br />
groznica, poganac, guba, govednjača i u novije vrijeme tifus. U vremenu u<br />
kojem živimo zaraze su gotovo iskorijenjene boljim higijenskim uvjetima i<br />
mogućnostima efikasnog liječenja. Međutim, u prošlosti zaraze su uzimale<br />
maha, kako po drugim zemljama, tako i po Bosni i Hercegovini. Kako nam<br />
je poznato, epidemije su harale po Bosni s jačim intenzitetom u više navrata:<br />
1507., 1546., 1605., 1677., 1689., 1690., 1731-1732., 1762., 1780-1783., 1813-<br />
1818. i 1833. g<strong>od</strong>ine. Naravno, nisu sve ove zaraze pogađale stanovništvo<br />
banjalučkog kraja. No, obično ne bi ni mimoišle naše krajeve. Sigurno znamo<br />
da je kobna zaraza harala po Banjoj Luci 1690. g<strong>od</strong>ine. Iz jedne banjalučke<br />
kronike čitamo početkom 1732. g<strong>od</strong>ine u istom gradu <strong>od</strong> kuge pomrlo 7.000<br />
ljudi. Naravno, u takvim slučajevima ni sela nisu ostala pošteđena.<br />
Zahvaljujući maticama umrlih župe Ivanjska, znamo da je kuga, <strong>od</strong> nar<strong>od</strong>a<br />
prozvana "ognjem" morila po banjalučkim selima 1783. g<strong>od</strong>ine. Kužna bolest<br />
kosila je mještane bližih sela oko Banje Luke 1795-1796. g<strong>od</strong>ine. Stvarno "velika<br />
kuga" u ovim krajevima, sa strahovitim pomorom uzimala je svoj danak 1813-<br />
1818. g<strong>od</strong>ine. Nakon te strahote "kratelj" je zarazio Bosnu 1833. g<strong>od</strong>ine. Tako<br />
su nazvali ovu nemilu bolest, jer bi ona u kratkom vremenu dokrajčila život<br />
čovjeku. Mogla je tijekom jedne noći zdrava čovjeka otjerati u grob. No, nije<br />
nam poznato da je u većoj mjeri morila po banjalučkom kraju.<br />
U manjoj mjeri različite su zaraze nastavile uzimati svoj danak. U matici<br />
umrlih ivaštanske župe 1856. g<strong>od</strong>ine zabilježeno je da se umiralo <strong>od</strong> "govednjače",<br />
koja sa stoke prelazi na ljude. Tijekom Prvog svjetskog rata morila je<br />
španjolska kolera a u Drugom tifus.<br />
U uvjetima prijašnjih vremena, kuga je obično bila smrtonosna bolest,<br />
prijelaznog karaktera. Rijetko koji sretnik bi je prebolio. Na sam spomen o njoj<br />
ljude bi hvatala panika. U biti je strašna i uz još d<strong>od</strong>atne grozne priče potresla<br />
bi mještane, ugrožavajući njihov opstanak. Obično bi nesretnik umirao u strašnim<br />
mukama. Patio bi se duže ili kraće, što je ovisilo o vrsti zaraze. Okuženi bi<br />
redovito imao veoma visoku temperaturu. Što <strong>od</strong> temperature, što <strong>od</strong> strašnih<br />
bolova, u agoniji i samrtnom strahu nesretnik bi halucinirao. Dobivao bi maglovite<br />
predstave, koje bi dov<strong>od</strong>ile do personifikacije samog zla kuge. Odatle<br />
imamo predstavu o kugi, kao o nekoj nakazi na dvije kozje noge, koja - gdje g<strong>od</strong><br />
se pojavi - za sobom ostavlja mrtvace. Nav<strong>od</strong>no, boji se pasa i glogova trnja a<br />
daleko zaobilazi znamen križa, postavljen negdje kraj puta ili u groblju. U svjetlu<br />
fantazije, koju je poticala takva personifikacija, k<strong>od</strong> ljudi našeg kraja živi legenda,<br />
prema kojoj je pomorena velika zajednica Kneževića, svojevremeno najveća u<br />
Dragočaju sa 62 člana. Nekog Nikolu Džolića iz Čivčija presretne kuga i<br />
zapovjedi mu da je nosi u Kneževiće. On se branio: "Ne smijem, tamo su psi;
Change language