Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
136 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
MIŠIN HAN<br />
Uz prijedorsku cestu, na 17. km <strong>od</strong> Banje Luke nalazi se manje mjesto,<br />
zvano Mišin Han. Naselje je novijeg datuma, nastalo pri koncu turske<br />
vladavine. Preth<strong>od</strong>no su tu bile poljane a naselja su bila uvučena u brda. U<br />
blizini, na padini Bobije postojao je već poznati Ivangrad, čiji su se ruševni<br />
ostaci mogli vidjeti do konca 19. stoljeća. U 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća<br />
rezidencija franjevaca u Ružićima bila je mjesto svratišta i <strong>od</strong>mora. Tu bi<br />
Turci - po svom nasilnom običaju - svraćali u "musafiranu", tj. gostinjac u<br />
sklopu rezidencije, te bi često nasilnim putem tražili usluge, obično za sebe<br />
hranu a sijeno i zob za konje. Ne mogavši izići na kraj s takvim nezahvalnim<br />
gostima, ivaštanski župnik fra Marko Jeličić potužio se vlastima, koje izdaju<br />
bujruldiju 19. rujna 1836. g<strong>od</strong>ine, kojom se zabranjuje takvo nasilje. Prema<br />
istoj ispravi, Turci-namjernici moraju biti zadovoljni s onim čime ih župnik<br />
dragovoljno počasti, što je doprinijelo, da njihove posjete budu rjeđe i<br />
nenasilne.<br />
Istovremeno je beg Đumišić imao čardak i imanje uz put koji v<strong>od</strong>i iz Banje<br />
Luke za Kozarac i Prijedor. Čardak je bio na ulazu u današnje naselje, u kutu što<br />
ga zatvaraju željeznička pruga i prijedorska cesta, nešto niže <strong>od</strong> Matica kuća. U<br />
istom čardaku beg je otvorio han. U njemu je bio konak s dvije prostorije. Jedna<br />
je namijenjena za muslimane a druga za kršćane. Putnici i trgovci, koji bi se<br />
svratili u han, noćivali bi na "palačama", tj. na drvenim sećijama, počivaljkama.<br />
U hanu bi ih posluživali kavom i jelima po narudžbi, koja bi im mogao ponuditi<br />
seoski handžija. Uglavnom, bila su to jela <strong>od</strong> mliječnih proizv<strong>od</strong>a i jaja.<br />
Međutim, Đumišlić nije dugo bio vlasnih hana. Naime, Turci se sve više<br />
povlače u gradove kao vladarski i građanski sloj. Radi toga su potkraj otomanske<br />
vlasti počeli pr<strong>od</strong>avati seoska imanja s čardacima pojedinim imućnijim trgovcima<br />
kršćanske vjeroispovijesti. P<strong>od</strong> utjecajem ovakvog trenda Đumišlić pr<strong>od</strong>aje<br />
čardak s imanjem Matićima.<br />
Matići su doseljenici iz Sinjske krajine, <strong>od</strong>akle su došli u prvoj polovici 19.<br />
stoljeća. Doselila su se dva brata, Stipica i Mišo, sinovi Ivini. Bavili su se<br />
prepr<strong>od</strong>ajom stoke. Trgovina im je dobro išla, pa im je imovinsko stanje<br />
postajalo sve bolje.<br />
Dana 17. siječnja 1873. g<strong>od</strong>ine puštena je u promet željeznica Banja Luka -<br />
Dobrljin. Izgrađena je željeznička postaja u blizini spomenutog hana. Na otvaranju<br />
postaje kumovao je Mišo Matić. Negdje u isto vrijeme Matići kupuju<br />
čardak s hanom. Kako je Mišo kum postaje a vlasnik hana on i njegova obitelj,<br />
po njemu željeznička postaja dobiva ime Mišin Han.<br />
Matići su živjeli u mnogoljudnoj zajednici. Stipica je imao šest sinova: Ivo,<br />
Franjo, Markan, Mišo, Stijo i Petar a Mišo Mišu mlađeg i Vlatka. Držali su han<br />
kao ugostiteljski objekt na pog<strong>od</strong>nom mjestu uz cestu i prugu. Igrom slučaja,