Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
130 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
DRAGOČAJ<br />
O ovome mjestu već smo govorili prilikom izlaganja o istoimenoj župi.<br />
Mnogo toga znamo, ali ovdje bi donijeli još neke p<strong>od</strong>atke, koji upotpunjuju<br />
opis ovog mjesta. Medu značajnijim mjestima na sjeverozapadu Banje Luke<br />
redovito se spominje Dragočaj, prostrano mjesto, s brojnim stanovništvom<br />
i burnom prošlošću. Iako je današnji Dragočaj prostorno umanjen, ipak<br />
predstavlja veće mjesto, koje je davno nadišlo okvire sela, pa se tretira kao<br />
zaseban kraj. Nešto je udaljeniji <strong>od</strong> grada, jer nastaje na završetku gornjih<br />
dijelova Zalužana, Šargovca i Motika. Smješten je između prometnih pravaca,<br />
koji <strong>od</strong> Banje Luke v<strong>od</strong>e Prijedoru i Bronzanom Majdanu. Danas Dragočaj<br />
čini skup sela: <strong>Orlovac</strong>, Dikevci, Čivčije, Ojdanića brdo, Gradina, Stranjani<br />
i Matoševci.<br />
Veliki Dragočaj u prošlosti<br />
Prvi nama poznati spomen Dragočaja datira iz druge polovice 16. stoljeća.<br />
G<strong>od</strong>ine 1567. u zapisima rasprava u banjalučkom sudu spominju "fra Marka,<br />
župnika u Dragočaju" 76 . Ovdje se Dragočaj spominje kao župa, koja ima ime<br />
prema istoimenom selu, koje u župi čini mjesto s njenim sjedištem.<br />
U 16. i 17. stoljeću na sjeverozapadu Banje Luke postojala su tri sela, bolje<br />
da se izrazim seoska p<strong>od</strong>ručja: Motike, Dragočaj i Ivanjska. O Motikama smo<br />
govorili u opisu istoimene župe. Svjedočanstvo o Dragočaju kao selu imamo<br />
1680. g<strong>od</strong>ine u sudskim raspravama o mostu na Vrbasu u Trnu. U muraseli iz te<br />
g<strong>od</strong>ine spominju se katolici "sela Dragočaja i Ivanjske". U sudskom nalogu<br />
kajmekamu Džafer-agi, banjalučki kadija Hadži Mehmed zapovijeda da nitko<br />
ne "kinji (napastuje) zimije (kršćane) spomenutih dvaju sela..." 77 .<br />
U prošlosti selo Dragočaj je bilo sinonim za veliki prostrani kraj uz istoimenu<br />
rječicu i njene pritoke, sve do utoka u Vrbas. Taj veliki Dragočaj naslanjao se<br />
na Vrbas, uključujući prostore današnjih sela: Zalužana, Kuljana i Barlovaca;<br />
donekle i Bukovice, koju je vezao uza se župnom organizacijom.<br />
S vremenom p<strong>od</strong> imenom Dragočaj sve više p<strong>od</strong>razumijevamo naziv za<br />
prostrani kraj, u kome se <strong>od</strong> pojedinih zaselaka postupno formiraju pojedina<br />
sela. Izdvajanje pojedinih sela na širokom p<strong>od</strong>ručju Dragočaja počinje u 18.<br />
stoljeću. <strong>Bukovica</strong> se i ranije spominje kao posebno selo. G<strong>od</strong>ine 1737. pored<br />
glavnog seoskog p<strong>od</strong>ručja Dragočaja, spominju se izdvojena sela: Ojdanići,<br />
Zalužani, Čivčije, Stranjani i Matoševci. Sredinom istog stoljeća izdvajaju se<br />
Dikevci i Kuljani, do kraja <strong>Orlovac</strong> i Ramići. Istovremeno se pojavljuju i<br />
Barlovci, pa uključivši i Gradinu, zaokružuje se broj sela na p<strong>od</strong>ručju negdašnjeg<br />
76 D. Mandić, Nav. dj., str. 484.; Fojnička regesta, br. 70., str. 111.<br />
77 Fojnička regesta, str. 179., H. Kreševljaković, Muteselimi i njihov djelokrug, Sarajevo 1957, str.<br />
132.; B. Gavranović, Povijest franjevačkog samostana Petričevac.. str. 173.
Change language