Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
NASELJA 125<br />
Tada je Trn bio nastanjen pretežno katolicima. Bilo je nešto Turaka u samom<br />
centru kasabe, koji su bili vladajući sloj. Čini se da su katolici Trna pred Veliki<br />
bečki rat stvorili vlastitu župnu organizaciju. Međutim, ako su je i imali, bila je<br />
kratkog vijeka. U nadošlom ratu Trn se našao u zoni sukoba i prolaza vojski.<br />
Kad je austrijska vojska 1688. g<strong>od</strong>ine u <strong>od</strong>stupu spalila Banju Luku, ista sudbina<br />
je zadesila varošicu Trn. S druge strane Turci su prov<strong>od</strong>ili <strong>od</strong>mazdu, pa su u<br />
tijeku sukoba rastjerali katolike i franjevce a crkvu sv. Ivana porušili. Preostali<br />
katolici po okolnim selima i povratnici nisu imali naklonjenu sudbinu. U<br />
Banjalučkom ratu 1737. g<strong>od</strong>ine Turci su pobili sve kršćane u dolini Vrbasa,<br />
počevši <strong>od</strong> Banje Luke, pa sve do granice na Rovinama isp<strong>od</strong> Topole. Tada su<br />
stradali i mnogi trnski katolici.<br />
U tim ratovima Trn postaje opustošeno mjesto. Na cijelom p<strong>od</strong>ručju ovog<br />
nekada značajnog mjesta apostolski vikari spominju mali broj domaćinstava.<br />
Biskup fra Pavo Dragičević u izvješću 1744. g<strong>od</strong>ine spominje Trn sa svega<br />
dvanaest kuća. Takvo stanje ostaje tijekom cijelog 18. stoljeća, što potvrđuje<br />
zastavnik Božić 1785. g<strong>od</strong>ine, kad u Trnu nalazi neznatno naselje s 10-12<br />
kršćanskih kuća 70 . On spominje samo kršćane. Međutim, tada su u Trnu živjeli<br />
i muslimani. Oni su na mjestu gdje je bila crkva sv. Ivana sagradili džamiju. Danas<br />
nema ni te džamije a kao spomen na nju ostao je naziv lokacije "džamište".<br />
Cjelokupna situacija u drugom dijelu turske uprave doprinijela je svođenju<br />
varošice Trn u okvire običnog sela. Pored ratova, takvom stanju su doprinosile<br />
kuga, glad i elementarne nepog<strong>od</strong>e. Slijedeći matice umrlih ivaštanske župe,<br />
bilježimo nesretni slučaj utapanja šestorice Trnjana u Vrbasu 1801. g<strong>od</strong>ine. P<strong>od</strong><br />
brojem 281 stoji:<br />
Tarn Sello, die 3. Februaru 1801. privozecchi se na Vrbasu 6. gliudi potopisse<br />
se, koim prig<strong>od</strong>a se dog<strong>od</strong>i. Parvi Matie Xitnicovich <strong>od</strong> g<strong>od</strong>ina 45. drughi Ivo<br />
Butovagnicb g<strong>od</strong>-na 40. trechi Stipan Matich g<strong>od</strong>-a 42. cetvarti Jacov Cingal g<strong>od</strong>-a<br />
15. peti Nikola Cingal g<strong>od</strong>-a 14. Šesti Illia Kovacevich <strong>od</strong> g<strong>od</strong>-a 16. Bisse pokopani<br />
u Tarnskom grebgliu.<br />
Kako znamo, Trn je pripojen ivaštanskoj župi 1720. g<strong>od</strong>ine. Takvo stanje<br />
ostaje sve do 1876. g<strong>od</strong>ine, kad je s Jablanom i Bukovicom priključen Petrićevcu.<br />
Tri g<strong>od</strong>ine kasnije postaje dio novoosnovane župe Barlovci, gdje će ostati do<br />
1980. g<strong>od</strong>ine, kad je <strong>od</strong> Trna, Jablana i Bukovice stvorena zasebna župa Trn. U<br />
vremenu osamostaljenja sva tri sela imala su nešto više <strong>od</strong> 2.000 vjernika. Na<br />
tromeđi spomenutih sela do 1985. g<strong>od</strong>ine izgrađen je župni centar, s kućom i<br />
crkvom sv. Josipa.<br />
Sve do potresa 1969. g<strong>od</strong>ine Trn je bio malo mjesto, tipično selo, većim<br />
dijelom na desnoj a manjim dijelom na lijevoj obali Vrbasa, s pokojom kućom<br />
u trnskom polju i uz gradišku cestu. Poslije potresa počinje naseljavanje trnskog<br />
70 "Tern... So aus etwa 10-12 kristlich Häusern bestehet", H. Kreševljaković i H. Kapidžić, Nav.<br />
dj., str. 43.