Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
124 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
TRN<br />
Današnji Trn čini jedno veće naselje, koje još uvijek nema sve karakteristike<br />
urbane sredine. S druge strane, uvelike je nadišao okvire sela. Veći dio<br />
naselja smješten je u trnskom polju a neznatni dio, stari Trn je s desne strane<br />
Vrbasa. Na lijevoj strani rijeke na Trn se naslanjaju gušće naseljeni dijelovi<br />
Jablana, Bukovice i Glamočana a uz Vrbas cijelo se p<strong>od</strong>ručje naslanja na<br />
sjeverni ob<strong>od</strong> Banje Luke. S dobrim privrednim mogućnostima, pog<strong>od</strong>nim<br />
za malu privredu Trn ima zavidnu perspektivu. Pogotovo što je na važnoj<br />
prometnici i u blizini privredno jake Banje Luke.<br />
Trn je staro naselje, poznato iz rimskog vremena. U kasnorimskom peri<strong>od</strong>u<br />
trnskim p<strong>od</strong>ručjem prolazila je značajna cesta, koja je <strong>od</strong> Salone v<strong>od</strong>ila prema<br />
Panoniji. Pored većeg naselja na p<strong>od</strong>ručju Banje Luke (Castra), na istom putu<br />
u Trnu je bilo prilično značajno naselje Ad Ladios. Naselje je bilo u polju uz sam<br />
put, koji je išao trasom stare gradiške ceste. Međutim, dio naselja bio je na desnoj<br />
obali Vrbasa. Ovo naselje je porušeno u peri<strong>od</strong>u seobe nar<strong>od</strong>a. Njegove ruševine<br />
su se vidjele sve do potkraj turske vladavine, do kada su bili vidljivi ostaci temelja<br />
i zidova po njivama.<br />
Gotovo tisuću g<strong>od</strong>ina trnsko p<strong>od</strong>ručje se nalazi van povijesnih zbivanja. U<br />
15. stoljeću opet imamo spomen o Trnu. Tada su katolici Trna imali crkvu<br />
posvećenu sv. Ivanu Krstitelju. Bila je na desnoj obali Vrbasa, na zemljištu pok.<br />
Matije Tomića. U susjednom Jablanu bila je crkva sv. Martina. U svojim<br />
navalama početkom 16. stoljeća Turci su preplavili trnsko p<strong>od</strong>ručje. Najvjerojatnije<br />
su u Trnu sagradili malu drvenu utvrdu, koju je uništio Krsto Frankopan<br />
1525. g<strong>od</strong>ine u čuvenom poh<strong>od</strong>u prema opsjednutom Jajcu 68 . Za vrijeme turskih<br />
pustošenja nestala je crkva sv. Martina u Jablanu a sv. Ive u Trnu je opstala pri<br />
turskom zaposjednuću doline Vrbasa 1528. g<strong>od</strong>ine. Moguće da je bila oštećena<br />
ili čak zapaljena, no sigurno je bila u upotrebi sve do Velikog bečkog rata<br />
1683-1699. g<strong>od</strong>ine. U tu crkvu dolazili su vjernici dragočajskih i ivaštanskih sela.<br />
Kad je do trajao most preko Vrbasa sedamdesetih g<strong>od</strong>ina 17. stoljeća, vjernici<br />
sela s lijeve strane rijeke nisu više mogli dolaziti u spomenutu crkvu. Nasilni<br />
Turci su ih prisiljavali da idu preko ruševna mosta a oni - da se ne izlažu opasnosti<br />
- polaze na Službu Božju u Dragočaj. O tim razmiricama oko mosta izdano je<br />
više isprava <strong>od</strong> strane turske vlasti u peri<strong>od</strong>u 1671-1680. g<strong>od</strong>ine, <strong>od</strong> kojih je<br />
najznačajnija murasela banjalučkog kadije Hadži Mehmeda kajmekamu Džafer—agi,<br />
kojom nalaže: "Potrebno je da nikome ne dopustite da kinji (napastuje)<br />
zimije (kršćane) spomenutih dvaju sela..." 69 .<br />
68 Vidi: P. Ćošković, Banja Luka i pomaganje Jajcu 1525. g<strong>od</strong>ine, Historijski zbornik Instituta u<br />
Banjaluci, Banjaluka 1987., str. 27.<br />
69 J. Matasović, Fojnička regesta, str. 179; B. Gavranović, Povijest franjevačkog samostana..., str.<br />
173.
Change language