Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
122 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
tada imalo 14 domaćinstava sa 110 članova. Medu njima spominje stare obitelji<br />
Kašljevića i Aleksića. Ovako umanjeni broj pravdamo stradanjima i iseljavanjem<br />
u Banjalučkom ratu 1737. g<strong>od</strong>ine. Ovi su opstali zahvaljujući skrovitosti mjesta,<br />
zaklonjenog zavjesom šume u uvalama.<br />
Takvo stanje <strong>od</strong>ržavalo se sve do potkraj turskog peri<strong>od</strong>a u Bosni, što<br />
potvrđuju p<strong>od</strong>aci iz šematizma:<br />
- G<strong>od</strong>ine 1856. Zalužani su imali 11 domaćinstava sa 125 članova.<br />
- G<strong>od</strong>ine 1864. Zalužani su imali 13 domaćinstava sa 125 članova.<br />
- G<strong>od</strong>ine 1877. Zalužani su imali 14 domaćinstava sa 85 članova.<br />
Ovdje je interesantno spomenuti otvaranje prve željezničke pruge u Bosni i<br />
Hercegovim 18 73. g<strong>od</strong>ine. Njena relacija je bila Dobrljin - Banja Luka. Međutim,<br />
završna postaja nije bila u gradu, nego u Zalužanima. Na prvi pogled čudno je<br />
bilo to, što ta postaja u Zalužanima nije nosila njihovo ime. Upravo iz navedenih<br />
razloga, što je selo bilo p<strong>od</strong>alje <strong>od</strong> Vrbasa i postaje. Putnik, koji bi dolazio<br />
željeznicom ili gradiškom cestom, ne bi ni vidio zalužansko selo, jer je tada bilo<br />
p<strong>od</strong>alje u šumi ili brdu. Od većih naselja spomenutoj postaji najbliži je bio Trn.<br />
Zato se ne treba čuditi, što je ta postaja za neke daleko <strong>od</strong> Banje Luke, pred<br />
Trnom. S druge strane, kako je pruga dolazila niz rječicu Dragočaj, te postaja<br />
bila na njenom utoku, za mnoge u austrijskom peri<strong>od</strong>u ovo je bila postaja<br />
Dragočaj.<br />
Nakon uspostave austrougarske vlasti selo se s rubova ravnice izvlači na<br />
kosu, te se postupno formira uz zalužanski put. Poseban značaj dobiva onaj dio<br />
uz Vrbas, koji je dugo bio nenaseljen, zbog prolaska vojski i turskog nasilja. Uz<br />
gradsku cestu i postaju željezničke pruge prostor se sve više naseljava i popunjava<br />
kućama. S vremenom postaje najznačajniji i najnaseljeniji dio Zalužana. U<br />
novije vrijeme formira se kao centar na rubu gradske regije Banje Luke, s<br />
potrebnim ustanovama, privrednim i ugostiteljskim objektima.<br />
U posljednjih sto g<strong>od</strong>ina bilježimo porast pučanstva u Zalužanima. Prema<br />
Šematizmu Banjalučke biskupije iz 1892. g<strong>od</strong>ine bilo ih je 454 (uzeta je u obzir<br />
samo barlovačka strana a onaj dio koji pripada petrićevačkoj župi, pribraja se<br />
Vujnovićima, koji su tada imali 386 vjernika). Tada je slijedilo intenzivnije<br />
naseljavanje prostora Zalužana. Prema kronici župe Barlovci 1967. g<strong>od</strong>ine Zalužani<br />
(samo dio koji pripada Barlovcima) imali su 103 obitelji s 479 vjernika.<br />
Oko 1930. g<strong>od</strong>ine u Zalužane se naseljava nešto Slovenaca, uglavnom uz<br />
gradišku cestu. U socijalističkoj Jugoslaviji, putem nacionalizacije, urbanizacije<br />
i kupovinom zemljišta u znatnom broju naselili su se pravoslavci, koji - izmiješani<br />
s mjesnim katolicima - žive u donjem dijelu Zalužana.<br />
Inače, katolici u Zalužanima <strong>od</strong> davnina žive kao miran i radin nar<strong>od</strong>.<br />
Zalužanski put je uvijek bio pun života i radosti, gdje je svatko svakoga poznavao.<br />
U takvom ambijentu interesantno je spomenuti nadimke pojedinih mještana:<br />
Purko, Pajko, Brajko, Kreja, Žuna, Ključuka, Ilišak, Leut, Fiut, Krumak,<br />
Šum, Muf, Ćup, Dojdo, Šerif, Bilan, Doja, Kega, Gera, Pisko, Dreljo, Čana, Kići,<br />
Krivan... Prolazio sam zalužanskim putem pred sam ovaj posljednji rat i zastao
Change language