Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NASELJA 121<br />
ZALUŽANI<br />
Današnji Zalužani se uklapaju u periferiju Banje Luke na njenom sjeverozapadu.<br />
P<strong>od</strong>ručje ovog mjesta brzo se urbanizira i utapa u sliku grada. Pri<br />
Vrbasu tabla s natpisom Banja Luka uokviruje Zalužane a na prijedorskoj<br />
cesti, na Tunjicama Zalužani čine vanjski ob<strong>od</strong> grada. U <strong>od</strong>ređivanju zalužanskog<br />
prostora bit ćemo najjasniji, ako slijedimo zalužanski put, koji <strong>od</strong><br />
samog Vrbasa v<strong>od</strong>i do Crkvena. Zalužanske kuće su smještene uglavnom uz<br />
spomenuti put, uz manje desne <strong>od</strong>vojke prema ravnici pored rječice Dragočaja.<br />
U novije vrijeme Zalužanima inklinira dio Derviša, Vujnovića i gradiške<br />
ceste do trnskog p<strong>od</strong>ručja. Tko dovoljno ne poznaje ovo mjesto, misli na<br />
centar Zalužana pri Vrbasu, sa školom, marketom, betonjarom, lokalima,<br />
prijelazom preko željezničke pruge i nadvožnjakom. Nasuprot ovome, poznavalac<br />
Zalužana mislit će još i na zalužanski put, Tunjice, Obuvaljku,<br />
ravnicu pored rječice Dragočaja do UNIS-a, čak i na široki prostor s deponijem<br />
gradskog smeća isp<strong>od</strong> Crkvena.<br />
Samo ime Zalužani izv<strong>od</strong>i se <strong>od</strong> riječi lug (šuma), za kojim je nekada bilo<br />
smješteno selo. Naime, u davno vrijeme turske vladavine u našim krajevima selo<br />
Zalužani je imalo svoj prvotni smještaj, različit <strong>od</strong> današnjeg. Kuće nisu bile<br />
smještene uz današnji zalužanski put. Uz to, sve do uspostave austrijske vlasti<br />
nije bilo kuća pored Vrbasa, u današnjem centru Zalužana. Povijesni izvori<br />
spominju da su uz gradišku cestu bila naselja Trn i Derviši. Između njih bile su<br />
nenaseljene poljane. Zalužani su bili p<strong>od</strong>alje <strong>od</strong> Vrbasa. Počinjali su tek negdje<br />
u Koritovcu. Selo je bilo smješteno na d<strong>od</strong>iru razuđenih brežuljčića i ravnice <strong>od</strong><br />
strane Dragočajke. Kuće su bile smještene na potezu: Koritovac - P<strong>od</strong>osojnica<br />
- Točak - Obuvaljka, uključujući i dolinu s istočne strane Crkvena. Na ovo se<br />
selo obično gledalo <strong>od</strong> strane Banje Luke. Cijela zalužanska kosa kojom v<strong>od</strong>i<br />
istoimeni put, te ispred nje Vujnovići, Novakovići i Timari bili su pretežno<br />
obrasli šumom, čineći isprekidani niz lugova, <strong>od</strong> kojih su se isticali oni nad<br />
samim selom, uz današnji zalužanski put. Gledajući <strong>od</strong> Banje Luke, selo je<br />
stvarno bilo za lugom, po kome je i dobilo ime Zalužani.<br />
Zalužani kao naselje spominju se početkom 18. stoljeća, što možemo zaključiti<br />
iz dostupnih izvora. U 17. stoljeću, u vremenu postojanja dragočajske<br />
župe Zalužani se ne spominju. Oskudni izvori iz tadašnjeg vremena nav<strong>od</strong>e nas<br />
na pomisao, da su Zalužani bili u sastavu donjeg Dragočaja. Uostalom, kuće<br />
tadašnjih Zalužana bile su na rubu doline rječice Dragočaja. Početkom 18.<br />
stoljeća iz do tada jedinstvenog Dragočaja izdvajaju se pojedina sela, među<br />
kojima su i Zalužani. Dragočaj se sve više označava kao kraj, skup tih sela. Tako<br />
u izvješću biskupa fra Mate Delivića iz 1737. g<strong>od</strong>ine spominje se selo Zalužani<br />
s 40 katoličkih obitelji i 530 članova. Samo sedam g<strong>od</strong>ina kasnije biskup fra Pavo<br />
Dragičević spominje Zalužane s drastično umanjenim brojem mještana. Selo je
Change language