Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NASELJA« 117<br />
ŠARGOVAC<br />
Šargovac je značajno mjesto, koje dobrim dijelom ulazi u sastav grada<br />
Banje Luke. Većim dijelom smješten je u dolini oko šargovačkog puta, koji<br />
se u gornjem dijelu račva u dva ogranka, <strong>od</strong> kojih jedan v<strong>od</strong>i Obuvaljci a<br />
drugi u Motike. Jednim dijelom smješten je uz staru i novu prijedorsku cestu.<br />
Na staroj cesti počinje <strong>od</strong> Djevojačkog mosta a na obje ceste završava na<br />
Tunjicama, na križanjima sa zalužanskim putem. Ovdje donosimo približne<br />
granice Šargovca. Pođemo li <strong>od</strong> Djevojačkog mosta, slijedimo rub Drakulića,<br />
gotovo do Motičkoga groblja. Od groblja granica ide kosama i padinama sve<br />
do Ćelanovca a s njega visovima do Crkvena. Od njih granica v<strong>od</strong>i zalužanskim<br />
putem do kipa na Tunjicama na staroj prijedorskoj cesti. D<strong>od</strong>irujući<br />
Timare na prostoru današnje ciglane silazi desno <strong>od</strong> benzinske pumpe na<br />
nekadašnji "Konzum", te starom prijedorskom cestom izlazi na Djevojački<br />
most. U ovim granicama je omeđen veliki prostor s mnoštvom domaćinstava.<br />
U posljednje vrijeme u Šargovcu je bilo oko 400 katoličkih kuća. Radi<br />
velike prostornosti, Šargovac ima i svoje zaselke: Sušiloviće, Golubiće, Radmane,<br />
Pranjiće i Petroviće.<br />
Šargovac je bio naseljen u rimskom peri<strong>od</strong>u. Tragovi rimske kulture su<br />
uočljivi. Na njegovom p<strong>od</strong>ručju otkriven je sarkofag, izraziti primjer rimskog<br />
nadgrobnog spomenika, koji privlači pažnju svojom veličinom, klasičnom izradom<br />
i monumentalnošću. Danas stoji kao eksponat unutar zidova Kastela. Osim<br />
toga, tu se nalaze tragovi crkve, vjerojatno iz kasnog rimskog peri<strong>od</strong>a, otkriveni<br />
na mjestu zvanom "Crkvište".<br />
Sve do 1737. g<strong>od</strong>ine izvori ne spominju Šargovac. Nema ga ni na popisu sela<br />
u izvješću biskupa Mate Delivića, sačinjenom iste g<strong>od</strong>ine. Uvažavajući dotadašnje<br />
izvore, možemo zaključiti da je prostor Šargovca u 17. stoljeću potpadao p<strong>od</strong><br />
staru motičku župu. G<strong>od</strong>ine 1720. pripojen je novoformiranoj župi Ivanjsci, u<br />
čijem sklopu ostaje sve do 1860. g<strong>od</strong>ine.<br />
Šargovac u ivaštanskoj župi<br />
Siguran spomen o Šargovcu donosi nam biskup i ap. vikar fra Pavo Dragičević,<br />
u izvješću iz 1744. g<strong>od</strong>ine. Prema njegovom uvidu Šagrovac je tada imao 18<br />
domaćinstava sa 154 člana. Od poznatih obitelji spominje: Gagule, Mršiće,<br />
Golube i Pranjiće. Pored ostalih, spominje i obitelji Martina Arabadžića i<br />
izvjesnog Vida Vujnovića, što potvrđuje pretpostavku, da su tada Vujnovići, pa<br />
i Novakovići bili sastavni dijelovi Šargovca. U gornjem dijelu sela, pola sata<br />
udaljenog <strong>od</strong> Crkvena bila je poznata obitelj Jure Benkovića, koja je u to vrijeme<br />
bila najbrojnija u Šargovcu, s dvadesetosam članova. Iz iste obitelji poticao je<br />
ugledni svećenik fra Marko Benković, koga 1779. g<strong>od</strong>ine nalazimo na dužnosti<br />
župnika u Ivanjsci.
Change language