Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
116 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
dviju kuća u livadi bila je lijepa zidana kapela, manjih dimenzija, sagrađena u<br />
austrijskom peri<strong>od</strong>u. U njoj je bila oltarska menza, križ i zavjetna slika sv. Jurja.<br />
Prilikom bogoslužja, u njoj je mogao biti svećenik s dva ministranta. Tu se<br />
<strong>od</strong>ržavala sv. Misa i prvi proljetni blagoslov na Jurjev-dan. Inače, Budžačani su<br />
išli na Službu Božju u crkvu sv. Josipa k<strong>od</strong> čč. sestara u "Nazaret".<br />
Poslije Drugog svjetskog rata nastale su nove prilike, koje su izazvale velike<br />
promjene u Budžaku. Posjedi trapista s ovu stranu Vrbasa <strong>od</strong>uzeti su u općem<br />
razbaštinjenju vjerskih ustanova. G<strong>od</strong>ine 1949. nove vlasti <strong>od</strong>uzimaju samostan<br />
čč. sestara "Nazaret" i s cjelokupnim posjedom daju ga za potrebe vojske.<br />
Nekoliko g<strong>od</strong>ina kasnije zasmetala im je mala kapela sv. Jurja. Nav<strong>od</strong>no, okupljanje<br />
vjernika uz samu raskrsnicu smeta prometu. Oko 1955. g<strong>od</strong>ine zabranili<br />
su <strong>od</strong>ržavanje sv. Mise i poljskog blagoslova na Jurjev-dan. Ne mogavši <strong>od</strong>ržati<br />
bogoslužje k<strong>od</strong> spomenute kapele, fra Bosiljko Ljevar je <strong>od</strong>veo vjerni puk na<br />
livadu fra Rafe Lipovca i tamo <strong>od</strong>ržao sv. Misu i blagoslov. Uskoro je porušena<br />
kapela sv. Jurja, pa je iskrsnuo problem mjesta <strong>od</strong>ržavanja poljskih blagoslova<br />
za Budžak. Budžačani su se počeli "<strong>od</strong>azivati" na blagoslov na groblju sv. Ive u<br />
trapistima. To je bilo kratkotrajno, jer su uskoro prešli u Derviše. Na taj način<br />
Budžak je ostao bez svojih katoličkih obilježja, samostana čč. sestara i kapele sv.<br />
Jurja.<br />
Kao prigradsko naselje Budžak se širio prilivom pučanstva iz okolnih sela,<br />
prije svega iz Ivanjske. G<strong>od</strong>ine 1960. imao je 1.180 vjernika u sklopu petrićevačke<br />
župe. Dakako, u njemu je naseljen i manji broj pripadnika drugih vjeroispovijesti.<br />
Nakon potresa 1969. g<strong>od</strong>ine mijenja se slika Budžaka. Od lijepog prigradskog<br />
naselja, postaje naselje baraka. Budžački prostori se sustavno naseljavaju<br />
pridošlim stanovništvom različite vjerske pripadnosti, što predstavlja novost za<br />
stan Budžak.<br />
U međuvremenu čč. sestre grade "Novi Nazaret" 1972. g<strong>od</strong>ine. Naredne<br />
g<strong>od</strong>ine osniva se župa "Marija Zvijezda", kojoj je d<strong>od</strong>ijeljen dio Budžaka između<br />
pruge i Vrbasa. Deset g<strong>od</strong>ina kasnije Budžak postaje župa, koja prekriva stožerni<br />
prostor naselja, između pruge i nove autoceste, isključivši preostali Petrićevački<br />
dio između starog "Nazareta", stare gradiške ceste i Petrićevca. Novoj župi<br />
pripali su i Derviši.<br />
Tijekom posljednjeg rata 1991-1995. g<strong>od</strong>ine mnoštvo budžačkih katolika<br />
moralo je napustiti svoje domove, dijeleći istu sudbinu s velikim brojem vjernika<br />
Banje Luke i njene okolice. Ostao je tek manji broj a s njima časne sestre i<br />
svećenici.
Change language