Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NASELJA 115<br />
divizija refide, vojnici nar<strong>od</strong>ne <strong>od</strong>brane banjalučkog sandžaka" 63 . Kako vidimo,<br />
prostrana ravnica je služila za ispaše i potrebe logorovanja vojske. Tek p<strong>od</strong>alje,<br />
u pravcu Vrbasa bilo je budžačko selo. U nesigurnim vremenima turske uprave<br />
nije ni moglo biti drugačije. Ljudi su se osjećali sigurniji u naseljima, koja su<br />
smještena p<strong>od</strong>alje <strong>od</strong> glavnih putnih pravaca.<br />
U vremenu austrougarske uprave Budžak se počeo vezivati uz gradišku<br />
cestu. G<strong>od</strong>ine 1879. dolaze čč. sestre Predragocijene Krvi i nastanjavaju se na<br />
"Pjesku", s druge strane spomenute prometnice. Tada se <strong>od</strong> Zalužana trasira<br />
pruga kroz Derivše i budžačku ravnicu. U trokutu između starog Budžaka uz<br />
Vrbas, novijeg s doseljenicima bliže gradiškoj cesti i Kumsala gradi se željeznička<br />
postaja, koja na austrijskim kartama nosi naziv Vorstadt. Postaja je smještena u<br />
međuprostoru Budžaka i Kumsala, zahvaćajući i njihove naseljene dijelove. Uz<br />
postaju formira se naselje, koje je jednim dijelom smješteno na p<strong>od</strong>ručju Budžaka,<br />
ali se ne uklapa u postojeće, nego čini novo naselje Predgrađe.<br />
Tako se željeznička postaja dijelom uvlači između starog i novog dijela<br />
Budžaka. Noviji dio naselja formira se oko Pavlovića puta, paralelnog puta koji<br />
v<strong>od</strong>i u trapiste i uz gradišku cestu. Ovo postaje značajniji dio naselja. Istovremeno<br />
se naselje širi ravnicom između ceste i pruge. To je peri<strong>od</strong>, kada se<br />
"trapistička monaška republika" širi na Budžak. Vlasništvo samostana "Marija<br />
Zvijezda" postaje prostrani kompleks ravnog zemljišta između pruge i Vrbasa,<br />
te Plavnice na Širokoj rijeci. O Budžaku iz tog peri<strong>od</strong>a ponešto znamo iz<br />
pripovijedanja starijih Budžačana. Oni su tvrdili, da je tada u njihovom selu bilo<br />
petnaest "numera", <strong>od</strong> kojih je četrnaest bilo katoličkih obitelji a jedna doseljena<br />
pravoslavna obitelj.<br />
Novi Budžak<br />
Poslije Prvog svjetskog rata Budžak dobiva prepoznatljive okvire, u kojima<br />
se ističu zasebne cjeline. Željeznička postaja Predgrađe, s naseljenom kolonijom<br />
službenika predstavlja novost u mjestu, koja se i ne smatra Budžakom. Staroj<br />
jezgri Budžaka, Šeginom i Pavlovića putu d<strong>od</strong>aju se prostori do ondašnjeg<br />
"Nazareta", što sve skupa još uvijek tretiramo kao stari Budžak. Samostan čč.<br />
sestara "Nazaret" je posebna cjelina, kao i posjedi oo. trapista. Poljoprivredna<br />
škola s obradivim površinama (prostor današnje pijace pripadao je spomenutoj<br />
školi) pokrivala je dosta veliki prostor između Predgrađa, groblja sv. Marka,<br />
Petrićevca i Budžaka. "Domaćinska" škola, ogranak poljoprivredne, koja se<br />
nalazila na prostoru današnjeg skladišta lijekova, uz sam put koji v<strong>od</strong>i prema<br />
trapistima, također je predstavljala jednu posebnost Budžaka. Nažalost, u njoj<br />
nisu učila budžačka djeca, nego učenici, koji su protežiranjem dovođeni iz<br />
drugih naselja.<br />
Posebno obilježje Budžaka davala je kapela sv. Jurja. Nalazila se u kutu, kojeg<br />
čine gradiška cesta i <strong>od</strong>vojak puta za trapiste. Ulazeći sa sporednog puta, iza<br />
63 M. Džaja, Nav. dj., str. 148.
Change language