Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
114<br />
SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
BUDŽAK<br />
Budžak se nalazi u ravnici uz lijevu obalu Vrbasa. Nekada je bio selo a u<br />
današnje vrijeme čini značajni dio grada. Naime, danas je to p<strong>od</strong>ručje integrirano<br />
u gradsku regiju Banje Luke, na njenoj sjevernoj strani. Ravnica<br />
Budžak se pruža <strong>od</strong> Kumsala do Derviša i <strong>od</strong> obala Vrbasa do Novakovića,<br />
Drakulića i Petrićevca. Još pobliže rečeno, Budžak se nalazi u ravnici, koju<br />
zatvaraju Vrbas i Široka rijeka.<br />
Stari Budžak<br />
Prvotno naselje Budžak bilo je smješteno uz obalu Vrbasa, p<strong>od</strong>alje <strong>od</strong><br />
prilaznog puta Banjoj Luci sa sjeverne strane. To je p<strong>od</strong>ručje Šeginog puta i dijela<br />
Predgrađa. Na istom prostoru 1864. g<strong>od</strong>ine postojalo je neznatno budžačko selo<br />
sa šest domaćinstava i pedeset članova. Lipovci su na spomenutom p<strong>od</strong>ručju<br />
obitavali prije spomenutog vremena. Biskup fra Pavo Dragičević 1741. g<strong>od</strong>ine<br />
nalazi u Motikama obitelj Bartola Lipovca s pet članova. Tada su Motike još<br />
uvijek bile velike i pružale se do budžačkih ravni. S druge strane, koncem 18.<br />
stoljeća nalazimo ih u Mađiru. Za župnikovanja fra Josipa Valentića u Banjoj<br />
Luci (1785-1786.) drugi svećenik bosančicom je zapisao u matici krštenih: "Ja<br />
fra Stipan Gutić <strong>od</strong> Travn(ika) krs(tih) Iliu s(ina) Petra Lipovca iz Magira..." 60<br />
Znatno kasnije, 1834. g<strong>od</strong>ine također ih nalazimo u Mađiru. Iste g<strong>od</strong>ine se<br />
prilikom vjenčanja spominje Ivan Mršić iz Šargovca, sin Petra i "Rosae Lippovaz<br />
de Maggiri" 61 . Nekako u isto vrijeme nalazimo Lipovce na spomenutom prostoru<br />
na lijevoj obali rijeke. Moguće da su tu i prije obitavali, da su u nemirnim<br />
vremenima izbjegli u Motike i preko Vrbasa, pa se vratili na starinu, čim je<br />
situacija to dopustila.<br />
U 19. stoljeću u Budžak doseljavaju Pavolovići, koji s drugim naseljenicima<br />
formiraju Pavlovića put. Ti novi stanovnici Budžaka ne grade svoje domove uz<br />
gradišku cestu, tako da je potkraj turske vladavine prostor uz tu prometnicu bio<br />
pust i nenaseljen. Putopisci iz istog vremena spominju nenaseljeni prostor<br />
između Derviša i grada. U prilog ovom Ivan Kukuljević jasno bilježi 1857.<br />
g<strong>od</strong>ine: "Slijedi neznatno selo Derviši i opet zapuštene livade s množinom stadoh<br />
<strong>od</strong> ovacah, i tada se dođe do bana lijepe Vide" 62 . Svoje viđenje budžačkog predjela<br />
uz gradišku cestu donosi i Charle Yriarte 1875. g<strong>od</strong>ine: "Prelazimo preko velike<br />
ravnice pokrivene zelenim sagom, okružene brdima, između kojih protječe Vrbas<br />
dubokim koritom pokazujući svoj tijek nizom vrba sivkaste boje. Na toj beskrajnoj<br />
ravnici dižu se trouglasti čadori puni vojske a straže stoje na obali rijeke. To je<br />
60 J. D. Božić, Uspomena rimokatoličke župske crkve Poh<strong>od</strong>a Bl. Dj. Marije u Banjoj Luci <strong>od</strong> 1893.<br />
g. 14.<br />
61 M.V. župe Ivanjska za 1834. g<strong>od</strong>inu<br />
62 M. Džaja, Banja Luka u putopisima i zapisima, Banja Luka, Glas 1973., str. 75.
Change language