Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
10 SJEVEROZAPADNO OD BANJA LUKE<br />
ćalo i ivaštanski kraj. U ondašnjem postojećem rasporedu naselja u banjalučkom<br />
kraju, pored grada, postojala su tri sela, ili bolje da kažemo seoska p<strong>od</strong>ručja:<br />
Motike, Dragočaj i Ivanjska. Njima se kao zasebna cjelina može prid<strong>od</strong>ati Trn<br />
s Bukovicom. Dok su se okviri ondašnjih Motika poklapali s motičkom župom,<br />
dotle je dragočajska župa pokrivala preostala dva seoska p<strong>od</strong>ručja, Dragočaj i<br />
Ivanjsku. Ivaštanski kraj, uključujući i prostor Šimića, do danas je ostao u istim<br />
granicama, dok je Dragočaj pretrpio značajne izmjene. Tadašnji Dragočaj se<br />
protezao na p<strong>od</strong>ručju cijelog sutoka rječice Dragočajke, do njenog utoka u<br />
Vrbas. Župa je uz Dragočaj vezala prostore današnjih sela Bukovice, Barlovaca<br />
i Jablana. Ta veza je bila vrlo jaka, pogotovo kada znamo, da su se u kasnijem<br />
turskom peri<strong>od</strong>u na Crkvenama pokopavali vjernici iz spomenutih sela, čak i iz<br />
Trna, pored već postojećih groblja Suvaja, Bešlenice, Bijede i Gajića.<br />
Svi dijelovi dragočajske župe nisu bili jednako naseljeni. Najnaseljeniji su bili<br />
dijelovi tadašnjeg srednjeg i donjeg Dragočaja. Uz njih gusto je bila naseljena<br />
<strong>Bukovica</strong>. Ivaštanski kraj je bio rjeđe naseljen, pogotovo šimićki i preostali<br />
kozarski dio.<br />
Služba Božja<br />
O <strong>od</strong>ržavanju Službe Božje u dragočajskoj župi ne možemo mnogo <strong>od</strong>ređenoga<br />
reći. Tek u drugoj polovici 17. stoljeća izvori spominju skromnu crkvicu i<br />
praksu da se na Crkvenama služi sv. Misa na blagdan Gospe <strong>od</strong> anđela. A što je<br />
bilo do tada? Da li su jedina mjesta okupljanja dragočajskih katolika u drugoj<br />
polovici 17. stoljeća bila skromna crkvica i Crkvene? Ako sagledamo ondašnje<br />
prilike, moglo bi se naslutiti pet-šest mjesta okupljanja dragočajskih katolika.<br />
Jedno <strong>od</strong> mjesta okupljanja katolika Dragočaja bila je trnska crkva sv. Ivana<br />
Krstitelja. Iz sudskih rasprava o sporu oko trnskog mosta sedamdesetih g<strong>od</strong>ina<br />
17. stoljeća vidi se da su vjernici Dragočaja dolazili na Službu Božju u Trn. Tu<br />
se p<strong>od</strong>razumijevaju oni župljani iz donjeg dijela župe, s prostora današnjih<br />
Kuljana, Barlovaca... No, kako više nisu mogli dolaziti zbog dotrajalosti mosta,<br />
oko 1670. g<strong>od</strong>ine prestali su dolaziti u crkvu sv. Ive u varošici Trnu, s desne<br />
strane Vrbasa. Jedni su pošli u Bukovicu a drugi na Crkvene i Lovrića glavicu.<br />
Drugo mjesto zborovanja katolika bilo je u Bukovici, vjerojatno k<strong>od</strong> kuće<br />
nekog uglednog katolika ili na groblju Suvajama. Sam biskup fra Tomo Ivković<br />
je 1626. g<strong>od</strong>ine u dva navrata p<strong>od</strong>jeljivao sakramenat sv. Potvrde u spomenutom<br />
selu, što pretpostavlja pog<strong>od</strong>nost za okupljanje katolika.<br />
Treće mjesto je Lovrića glavica sa župnim stanom i skromnom crkvicom<br />
(koja je mogla biti i na Crkvenama).<br />
Četvrto mjesto bile su Crkvene. I tu bi misnik povremeno držao Službu<br />
Božju, pogotovo na blagdan Gospe <strong>od</strong> anđela. Moguće je da je već pred Veliki<br />
Bečki rat (1683-1699.) groblje Crkvene postalo središnje mjesto okupljanja<br />
dragočajskih katolika. Kako je u to vrijeme Katolička Crkva doživljavala blagi<br />
prepor<strong>od</strong> u Bosni, mogli su se i dragočajski katolici angažirati i sagraditi pristojnu<br />
crkvu <strong>od</strong> kamena na Crkvenama. Čini se da su je tada i sagradili. Gotovo sto
Change language