Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Sjeverozapadno od Banjaluke - Family Orlovac, Bukovica
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ŽUPE<br />
9<br />
24. svibnja poh<strong>od</strong>io župu Dragočaj. Prema njegovom svjedočenju, tu nije našao<br />
crkve, ali nade nešto što je na nju nalik, nekakvu građevinu <strong>od</strong> drveta, sagrađenu<br />
na mjesnom groblju . 2 Iz izvješća se može razaznati da je Dragočaj kao župa<br />
pripadao fojničkom distriktu. U župi je bio namješten franjevac iz Fojnice, koji<br />
je lijepo v<strong>od</strong>io zajednicu vjernika. Dragočaj je tada brojio 1.200 vjernika, <strong>od</strong> kojih<br />
su 953 pristupili sakramentu sv. Potvrde. Neki <strong>od</strong> župljana su se rastali, potjerali<br />
zakonite žene i doveli druge. Biskup bilježi da je jednog takvog brakolomnika<br />
naveo na obraćenje i pokoru.<br />
Ove iskaze s nešto više pojedinosti potvrđuje biskup fra Marijan Maravić,<br />
koji 1675. g<strong>od</strong>ine šalje izvješće Kongregaciji za širenje vjere, gdje spominje župu<br />
Dragočaj. Bilježi da je tada župa imala 1.800 vjernika. Jako skromni župni stan<br />
i crkvica bili su u Orlovcu. Crkvica je posvećena sv. Vidu. Na blagdan Gospe <strong>od</strong><br />
anđela na Crkvenama se služi sv. Misa. Sve se ovo gotovo slaže s iskazima<br />
biskupa Olovčića. Već imamo jasne dokaze o postojanju župnih objekata, samo<br />
ne znamo gdje je što, na Crkvenama ili Lovrića glavici? No, najbliži smo istini<br />
ako kažemo, da je župni stan bio na Lovrića glavici a crkvica na Crkvenama.<br />
Prostor župe<br />
U drugoj polovici 16. stoljeća u banjalučkom kraju bile su samo dvije župe.<br />
Gradska, ograničena na grad i prigradska sela na istoku i jugu, dok je na p<strong>od</strong>ručju<br />
sjeverozapadno <strong>od</strong> Banje Luke bila župa Dragočaj. Granica između tih dviju<br />
župa bila je negdje u Rakovcu i na početku Šargovca. U prvoj polovici 17. stoljeća<br />
stvorena je i treća župa Motike, koja je popunjavala prostor sela pri gradu,<br />
izuzetih <strong>od</strong> gradske i dragočajske župe. Dragočajska župa imala je veliki prostor,<br />
kojemu je teško <strong>od</strong>rediti granice. Uglavnom se ograničavala na Dragočaj i<br />
Ivanjsku u tadašnjim okvirima. S novoformiranom motičkom župom granica je<br />
uglavnom poznata. S Vrbasa je išla po sredini Vujnovića i sjekla prostor Šargovca,<br />
čiji je gornji, manji dio pripadao Dragočaju. Granica je dalje išla na Ćelanovac,<br />
te Keskenovačom i Maršalom v<strong>od</strong>ila na Jorgića klupe. Nejasno je, gdje je bila<br />
granica prema Bronzanom Majdanu i Kozarcu. Naime, tada je Kozarac imao<br />
svoju župu a u Bronzanom Majdanu je obitavala oveća skupina katolika, koja je<br />
pripadala župi Majdan (Kamengrad). Također je nepoznato kakva je situacija s<br />
Trnom. Da li je pripadao gradskoj ili dragočajskoj župi? Da li je koncem 17.<br />
stoljeća imao vlastitu župu? Te granice je teško <strong>od</strong>rediti. U takovoj ne<strong>od</strong>ređenosti<br />
jasno je sljedeće: župa je pokrivala životni prostor katolika Dragočaja i<br />
Ivanjske, s nejasnoćama u Trnu. U takvom kontekstu granicu bi mogli povući<br />
između današnjih Matoševaca i Bistrice, iznad gornje Ivanjske na sam vrh Krnjin.<br />
Zbog nejasnoća u Trnu ostaje otvoreno pitanje, gdje je Dragočaj graničio s<br />
Lijevčem, čija se župa također spominje u 17. stoljeću.<br />
Kako vidimo, dragočajska župa nije zahvaćala samo prostore Dragočaja, niti<br />
istog mjesta u ondašnjim okvirima, nego mnogo veće p<strong>od</strong>ručje, koje je obuhva-<br />
2 "... nec hic inveni ecclesiam, sed lignumaliqu<strong>od</strong>, qu<strong>od</strong> fuerit in loco m<strong>od</strong>erni coemeterii", Nav.<br />
dj., str. 35
Change language