29.04.2014 Views

Tereza Poličnik-Čermelj p - Narodna in univerzitetna knjižnica

Tereza Poličnik-Čermelj p - Narodna in univerzitetna knjižnica

Tereza Poličnik-Čermelj p - Narodna in univerzitetna knjižnica

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

SODELAVCI NUK PREJELI STROKOVNA PRIZNANJA IN NAGRADE ZA USPEŠNO DELO NA<br />

PODROČJU KNJIŽNIČARSTVA!<br />

Nagrade <strong>in</strong> priznanja Zveze bibliotekarskih društev Slovenije za leto 2011 so prejeli <strong>Tereza</strong> Poličnik-<br />

Čermelj, mag. Zoran Krstulovid <strong>in</strong> mag. Karmen Štular Sotošek ter upokojena sodelavka NUK, dr. Silva<br />

Novljan. Nagrada Kalanovega sklada, Čopovo priznanje <strong>in</strong> naziv častne članice Zveze bibliotekarskih<br />

društev Slovenije so bile našim sodelavcem podeljene na strokovnem posvetovanju ZBDS, ki je<br />

potekalo v Mariboru od 20. do 22. oktobra 2011.<br />

Nagrade Kalanovega sklada, ki jih podeljuje Zveza bibliotekarskih društev Slovenije vsaki dve leti,<br />

prejmejo slovenski knjižničarski delavci za tista objavljena strokovna <strong>in</strong> znanstvena dela, ki<br />

pomembno prispevajo k razvoju slovenske bibliotekarske vede <strong>in</strong> prakse knjižničarske dejavnosti na<br />

slovenski <strong>in</strong> mednarodni ravni. Za obdobje 20092011 so nagrade Kalanovega sklada prejeli: Tanja<br />

Merčun, Slavica Rampih ter Zoran Krstulovid <strong>in</strong> Karmen Štular Sotošek.<br />

Čopove diplome <strong>in</strong> Čopova priznanja so najvišje državne nagrade za izjemne uspehe na področju<br />

knjižničarstva, ki so širšega družbenega pomena <strong>in</strong> prispevajo k napredku knjižničarske stroke.<br />

Čopovo diplomo za leto 2011 je prejela mag. Tilka Jamnik, Čopova priznanja pa <strong>Tereza</strong> Poličnik-<br />

Čermelj, Marija Maršič <strong>in</strong> Magda Bezlaj.<br />

Častni član Zveze bibliotekarskih društev Slovenije lahko postane posameznik iz Slovenije ali tuj<strong>in</strong>e, ki<br />

je pomembno prispeval k razvoju knjižnic <strong>in</strong> knjižničarstva. Naziv častnega člana pomeni obliko<br />

posebnega stanovskega priznanja, ki so bila letos podeljena prvič. Prejeli so jih: dr. Bruno Hartman,<br />

Zvonka Leder, Darja Kramberger <strong>in</strong> dr. Silva Novljan.<br />

Prejemniki nagrad <strong>in</strong> priznanj Zveze bibliotekarskih društev Slovenije v letu 2011<br />

Podeljeno je bilo tudi priznanje M<strong>in</strong>istrstva za kulturo RS, <strong>in</strong> sicer za pridobljeni najvišji bibliotekarski<br />

naziv v obdobju 20092011, tj. naziv višji bibliotekarski svetnik. Priznanje je prejela dr. Zdenka<br />

Petermanec.<br />

<strong>Tereza</strong> Poličnik-Čermelj prejemnica Čopovega priznanja za leto 2011<br />

Od leta 1993 je <strong>Tereza</strong> Poločnik-Čermelj sodelovala pri izobraževanju na začetnih tečajih COBISS kot<br />

predavateljica o lokacijskih podatkih, pozneje kot predavateljica na tečajih za bodoče aktivne<br />

udeležence sistema COBISS. Predavala je o pridobivanju gradiva, <strong>in</strong>ventarizaciji, opremi knjižničnega<br />

gradiva <strong>in</strong> odpisu ter o podobi knjižničarja. Še vedno preverja znanje hrvaškega jezika na


ibliotekarskih izpitih. V svoji bogati strokovni karieri je pridobila tudi več strokovnih nazivov <strong>in</strong><br />

kvalifikacij. Aktivno je sodelovala pri pripravi Zakona o obveznem izvodu publikacij (2006), pri<br />

njegovih spremembah <strong>in</strong> dopolnitvah (2009) ter pri pripravi Pravilnika za hranjenje, uporabo <strong>in</strong><br />

izločanje obveznih izvodov (2007).<br />

V strokovnem delovanju Tereze Poličnik-Čermelj je komisija za izbor nagrajencev izpostavila<br />

naslednje:<br />

<strong>Tereza</strong> Poličnik-Čermelj je na svojem<br />

delovnem mestu dosegla nadpovprečne<br />

delovne rezultate. Njeno strokovno<br />

udejstvovanje je osredotočeno na<br />

<strong>in</strong>ventarizacijo <strong>in</strong> opremo knjižničnega<br />

gradiva. V delovni proces je uspešno<br />

uvedla novosti iz številnih izobraževalnih<br />

tečajev <strong>in</strong> pri tem pokazala veliko<br />

samo<strong>in</strong>iciativnosti <strong>in</strong> <strong>in</strong>ovativnosti. Z<br />

izrednim čutom za ohranitev nacionalne<br />

pisne kulturne dedišč<strong>in</strong>e se je v<br />

sodelovanju s strokovnjaki<br />

restavratorske delavnice v NUK posvetila<br />

postopkom <strong>in</strong> materialom za neškodljivo<br />

tehnično opremo gradiva.<br />

Sodelovala je pri razvoju aplikacij na<br />

Ingrid Parent, predsednica IFLE, nagrajenka <strong>Tereza</strong><br />

Poličnik-Čermelj <strong>in</strong> predsednica Komisije za Čopove<br />

diplome <strong>in</strong> Čopova priznanja dr. Zdenka Petermanec<br />

področju lokacijskih podatkov COBISS3 (priprava <strong>in</strong>ventarne knjige <strong>in</strong> lokacijskih podatkov) <strong>in</strong> je<br />

ena od redkih strokovnjak<strong>in</strong>j na tem področju.<br />

Sodelovala je pri pripravi <strong>in</strong> vnosu podatkov v katalog serijskih publikacij, retrospektivnem vnosu<br />

za potrebe izposoje <strong>in</strong> pri projektu obdelave raziskovalnih nalog.<br />

Aktivno sodeluje pri strokovnem pedagoškem delu s predavanji <strong>in</strong> delavnicami s svojega področja<br />

<strong>in</strong> pri različnih projektih.<br />

Prevaja zahtevna strokovna bibliotekarska besedila iz hrvaškega <strong>in</strong> v hrvaški jezik.<br />

Je avtorica <strong>in</strong> soavtorica nekaj temeljnih strokovnih monografij <strong>in</strong> več znanstvenih, strokovnih <strong>in</strong><br />

poljudno-strokovnih prispevkov. Rezultati njene specialistične naloge so temeljili na racionalizaciji<br />

postopkov <strong>in</strong> poenotenju tehničnega opremljanja knjižničnega gradiva v NUK. Hkrati so bili tudi<br />

vodilo za tovrstno delo v sorodnih ustanovah, ki hranijo arhivsko <strong>in</strong> dragoceno gradivo.<br />

Reprezentativne bibliografske enote:<br />

Poličnik-Čermelj, T. (1992). Inventarizacija knjižničnih gradiv v NUK. Ljubljana: <strong>Narodna</strong> <strong>in</strong><br />

<strong>univerzitetna</strong> knjižnica.<br />

Poličnik-Čermelj, T. (1994). Pridobivanje gradiva <strong>in</strong> <strong>in</strong>ventarizacija. V Ljubljani: <strong>Narodna</strong> <strong>in</strong><br />

<strong>univerzitetna</strong> knjižnica.<br />

Poličnik-Čermelj, T. <strong>in</strong> Sešek, I. (2000). Izposoja nakupov v Narodni <strong>in</strong> univerzitetni knjižnici. V<br />

Češnovar, N. (Ur.), Vloga specialnih knjižnic pri pospeševanju družbenega <strong>in</strong> gospodarskega<br />

razvoja, Izgradnja knjižničnih zbirk: pridobivanje <strong>in</strong> izločanje gradiva: zbornik referatov (str. 65-78).<br />

Ljubljana: <strong>Narodna</strong> <strong>in</strong> <strong>univerzitetna</strong> knjižnica.<br />

Poličnik-Čermelj, T. <strong>in</strong> Sešek, I. (2006). Bosanskohercegovačka, hrvatska, makedonska i srpska<br />

građa u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Ljubljani: analitički izveštaj za novi milenijum.<br />

ICSL godišnjak međunarodnog susreta bibliotekara slavista u Sarajevu, 2 (2), 76-83.<br />

Poličnik-Čermelj, T. (2008). Izločanje <strong>in</strong> odpisovanje gradiva šolskih knjižnic. Šolska knjižnica, 18 (1-<br />

2), 74-81.<br />

Poličnik-Čermelj, T. (2009). Evidentiranje elektronskih virov, dostopnih na daljavo, v COBISS.<br />

Šolska knjižnica, 19 (2-3), 143-154.


Poličnik-Čermelj, T. (2010). Aktualni problemi pri <strong>in</strong>ventarizaciji gradiva v luči zbiranja statističnih<br />

podatkov. Knjižnica, 54 (4), 155-173.<br />

Poličnik-Čermelj, T. <strong>in</strong> Malešič, J. (2010). Oprema knjižničnega gradiva na primerih kulturne<br />

dedišč<strong>in</strong>e NUK. Ljubljana: <strong>Narodna</strong> <strong>in</strong> <strong>univerzitetna</strong> knjižnica.<br />

Zoran Krstulovid <strong>in</strong> Karmen Štular Sotošek prejemnika nagrade Kalanovega sklada za<br />

obdobje 20092011<br />

Upravni odbor Kalanovega sklada je v utemeljitvi svojega izbora nagrajencev za Zorana Krstulovida <strong>in</strong><br />

Karmen Štular Sotošek izpostavil, da sta samostojno ali v soavtorstvu s sodelavci objavila serijo<br />

dokumentov o teoriji <strong>in</strong> praksi digitalizacije knjižničnega gradiva, predvsem v okviru sodelovanja v<br />

tovrstnih projektih na slovenski <strong>in</strong> mednarodni ravni. Izpostavljamo publikaciji Krstulovid, Z., Štular<br />

Sotošek, K. <strong>in</strong> Kragelj, M. (2009). Infrastructure for quality control <strong>in</strong> Štular Sotošek, K. (2011). Best<br />

practice examples <strong>in</strong> library digitisation, ki sta nastali v okviru projekta Europeana Travel v letih 2009-<br />

2011. Deli pr<strong>in</strong>ašata izbor najboljših praks s področja sodobne knjižnične digitalizacije <strong>in</strong> poskušata<br />

opredeliti standarde, ki zagotavljajo najboljšo kakovost prenosa knjižničnega gradiva v digitalno<br />

okolje. Izbor dobrih praks <strong>in</strong> priporočil je<br />

rezultat študije digitalizacije v knjižnicah<br />

šestnajstih evropskih držav <strong>in</strong> analize<br />

razvojnih rezultatov preteklih projektov<br />

EU, ki so vplivali na postopke digitalizacije<br />

v knjižnicah. Deli temeljita tudi na študiju<br />

literature s tega področja <strong>in</strong> tam, kjer<br />

partnerji ne razpolagajo s posnemanja<br />

vrednimi praksami, ponudita najboljše<br />

module drugih kulturnih <strong>in</strong>stitucij. Tako<br />

uporabljena metodologija daje dokumentu<br />

Ingrid Parent, predsednica IFLE, Ivan Kanič, predsednik<br />

Kalanovega sklada <strong>in</strong> nagrajenca Karmen Štular Sotošek<br />

ter Zoran Krstulovid<br />

resnično multidiscipl<strong>in</strong>arno <strong>in</strong> mednarodno<br />

razsežnost. Dokumenta sta<br />

recenzirana <strong>in</strong> vključujeta tudi recenzijska<br />

mnenja treh zunanjih strokovnjakov.<br />

Različne dimenzije digitalizacije so v delih skrbno strukturirane v tri temeljne vidike, to je tehnološki,<br />

organizacijsko-upravljavski <strong>in</strong> uporabniški vidik. Pri vsakem predstavljenem modelu so pojasnjene<br />

njegove vrednosti <strong>in</strong> zakaj ga je priporočljivo posnemati, kar daje dokumentom še posebno praktično<br />

uporabnost. Avtorja spodbujata sodelujoče v digitalizaciji, da svoje izkušnje <strong>in</strong> izsledke dokumentirajo<br />

<strong>in</strong> objavljajo na svetovnem spletu ter tako ponudijo v mednarodno izmenjavo znanja <strong>in</strong> idej.<br />

Zagovarjata namreč ugotovitev, da lahko digitalizacija v knjižnicah <strong>in</strong> drugih kulturnih <strong>in</strong>stitucijah<br />

najhitreje napreduje le z <strong>in</strong>tenzivno izmenjavo najboljših praks <strong>in</strong> uporabo skupnih standardov. Obe<br />

deli sta na spletu javno dostopni z namenom, da bi knjižnice <strong>in</strong> druge kulturne <strong>in</strong>stitucije, ki stopajo<br />

na pot digitalizacije ali po njej že smelo korakajo, v njih našle odgovore na tipična ključna razvojna<br />

vprašanja.


Dr. Silva Novljan častna članica Zveze bibliotekarskih društev Slovenije<br />

Dr. Silva Novljan je sodelovala v več razvojnih <strong>in</strong> raziskovalnih projektih, tudi mednarodnih (IEA),<br />

aktivna je kot članica domačih (ZBDS, BDS) <strong>in</strong> mednarodnih strokovnih združenj (IDEC, IRA) ter<br />

njihovih delovnih teles. Ustanovila je Bralno društvo Slovenije.<br />

Aktivno je sodelovala pri pripravah razvojnih gradiv <strong>in</strong><br />

različnih strokovnih mnenj za knjižnice, obč<strong>in</strong>e,<br />

m<strong>in</strong>istrstva ipd. za področje organizacije knjižnic,<br />

posameznih knjižničnih storitev <strong>in</strong> gradnje knjižnic.<br />

Za svoje mentorsko delo je leta 1988 prejela priznanje<br />

Pedagoške akademije v Ljubljani. Od leta 1993 je<br />

zunanja sodelavka na Oddelku za bibliotekarstvo,<br />

<strong>in</strong>formacijsko znanost <strong>in</strong> knjigarstvo Filozofske<br />

fakultete Univerze v Ljubljani. Zasnovala je učni<br />

program <strong>in</strong>formacijske pismenosti.<br />

Raziskovanje namenja razvoju knjižnic, uvajanju novih<br />

medijev <strong>in</strong> storitev, delu s ciljnimi skup<strong>in</strong>ami<br />

uporabnikov ter posodabljanju vodenja <strong>in</strong> upravljanja<br />

Dr. Silva Novljan<br />

knjižnic. Ukvarja se s problematiko vključevanja<br />

knjižnic v razvijanje branja <strong>in</strong> <strong>in</strong>formacijske pismenosti ter uveljavlja aktivno učenje na delavnicah <strong>in</strong><br />

sem<strong>in</strong>arjih za dopolnilno ter permanentno izobraževanje pedagoških delavcev <strong>in</strong> knjižničarjev.<br />

Dr. Silva Novljan je dobitnica Čopove diplome, štirikrat je prejela nagrado Kalanovega sklada. Bila je<br />

tudi članica uredniškega odbora revije Knjižnica (1992–2009). Skupaj ima več kot 277 objav v<br />

znanstvenih, strokovnih <strong>in</strong> poljudnih revijah ter samostojnih publikacijah.<br />

Reprezentativne bibliografske enote:<br />

Novljan, S. (1981). Mladostnik <strong>in</strong> knjižnica. Knjižnica, 25 (1-4), 94-102.<br />

Novljan, S. (1986). Pogoji dela <strong>in</strong> delo z mladimi do 15. leta starosti v ljubljanskih<br />

splošnoizobraževalnih knjižnicah. Knjižnica, 30 (1-2), 44-52.<br />

Novljan, S. (1988). Artoteka. Knjižnica, 32 (1-2), 1-22.<br />

Novljan, S. (1990). Skupaj je uspešneje: ob mednarodnem letu pismenosti. Knjižnica, 34 (4), 1-8.<br />

Novljan, S. (1992). Knjižnica je več kot učbenik. Knjižnica, 36 (1), 7-17.<br />

Novljan, S. (1993). Organiziranost splošnoizobraževalnih knjižnic <strong>in</strong> njena uč<strong>in</strong>kovitost. Knjižnica,<br />

37 (4), 93-106.<br />

Novljan, S. (1993). Organisationsformen der Öffentlichen Bibliotheken <strong>in</strong> Slowenien. Mitteilungen<br />

der Vere<strong>in</strong>igung Österreischischer Bibliothekar<strong>in</strong>nen & Bibliothekare, 46 (3-4), 45-50.<br />

Novljan, S. (1996). Informacijska referenčna služba v splošnoizobraževalni knjižnici kot odgovor na<br />

izziv časa. Knjižnica, 40 (1), 31-48.<br />

Novljan, S. (1998). Knjižnična vzgoja mora postati sestavni del <strong>in</strong>formacijske pismenosti. Vzgoja <strong>in</strong><br />

izobraževanje, 29 (2), 16-20.<br />

Novljan, S. (1999). Splošnoizobraževalne knjižnice v mreži z matično službo ali brez nje?. Knjižnica,<br />

43 (1), 5-22.<br />

Novljan, S., Potokar, R. <strong>in</strong> Slokar, R. (2001). Načrtovanje gradnje <strong>in</strong> opreme knjižnic. Ljubljana:<br />

<strong>Narodna</strong> <strong>in</strong> <strong>univerzitetna</strong> knjižnica.<br />

Novljan, S. (2001). Drugačno v splošnem. Knjižnica, 45 (1-2), 99-120.<br />

Novljan, S. (2002). Spletne strani slovenskih splošnih knjižnic. Knjižnica, 46 (1-2), 45-59.<br />

Novljan, S. (2002). Informacijska pismenost. Knjižnica, 46 (4), 7-24.


Novljan, S. (2003). Spletne strani splošne knjižnice: uporabnikov zanesljivi referenčni vir. Knjižnica,<br />

47 (1-2), 69-83.<br />

Novljan, S. <strong>in</strong> Žumer, M. (2004). Web pages of Slovenian public libraries:evaluation and guidel<strong>in</strong>es.<br />

Journal of documentation, 60 (1), 62-76.<br />

Novljan, S. <strong>in</strong> Šauperl, A. (2004). Towards lifelong learn<strong>in</strong>g with the library. Ll<strong>in</strong>e, 9 (3), 162-169.<br />

Breznik, M., Novljan, S., Jug, J. <strong>in</strong> Milohnid, A. (2005). Knjižna kultura. Ljubljana: UMco.<br />

Šauperl, A., Novljan, S. <strong>in</strong> Grčar, A. (2007). Information literacy programs at the University of<br />

Ljubljana. Journal of academic librarianship, 33 (2), 294-300.<br />

Vidiček, M. <strong>in</strong> Novljan, S. (2010). Uporabnost metod GIS pri načrtovanju knjižničnih storitev: nekaj<br />

primerov. Knjižnica, 54 (1-2), 17-38.<br />

Novljan, S. (2011). Navadna knjižnična zbirka. Ljubljana: samozaložba. Dostopno na dLib.si.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!