Mjere zaštite od širenja požara unutar građevine te prijenosa s ...

Mjere zaštite od širenja požara unutar
građevine te prijenosa s građevine na
građevinu
https://www.google.hr/search?q=fire+building+construction&client=firefox-a&hs=FNn&rls=org.mozilla
mr. sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, v. pred.
Zagreb, 14. veljače 2014.
1

ŠIRENJE POŽARA
UNUTAR GRAĐEVINE
2

Zakon o gradnji (NN 153/2013.) u članku 10. te Zakon o zaštiti
od požara (NN 92/10.) u članku 25. jasno definiraju kako treba
izgledati građevina, kako bi ona bila sigurna u slučaju nastanka
požara, tj.
Građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da u
slučaju izbijanja požara:
1. nosivost građevine može biti zajamčena tijekom određenog
razdoblja
2. nastanak i širenje požara i dima unutar građevine je
ograničeno
3. širenje požara na okolne građevine je ograničeno
4. korisnici mogu napustiti građevinu ili na drugi način biti
spašeni
5. sigurnost spasilačkog tima je uzeta u obzir.
3

Sigurnost ljudi u objektu može se bitno povećati ranim otkrivanjem
požara, koje se može poboljšati automatskim uređajem za dojavu požara i
alarmiranje i/ili pomoću sprječavanja požara prikladnim sustavom za zaštitu
od požara.
Ograničenje širenja požara, tj. vatre i dima izvan zatvorenog prostora
u kojoj je nastao, može se postići pomoću sljedećih pojedinačnih mjera ili
njihovom kombinacijom:
- ugradbom pregradnih elemenata otpornih na požar (zidova, stropova
itd.) prilagođenih namjeni građevine (to znači da moraju izdržati
očekivana termička djelovanja u građevini, a ona se razlikuju od
građevine do građevine);
4

- zatvaranjem otvora u protupožarnim pregradnim elementima;
- izvedbom odgovarajuće projektiranih vanjskih zidova, što otežava
širenje požara na susjedne dijelove zgrade;
- izvedbom instalacija za gašenje požara;
- odvođenjem vrućih plinova na prirodan ili mehanički način;
- ugradbom dimnih brana (npr. vrata za zaštitu od dima);
- ugradbom kanala za prozračivanje otpornih na požar i/ili ugradbom
zaklopki otpornih na požar s napravama za aktiviranje;
- stvaranjem razlike tlaka između pojedinih područja građevine radi
kontrole kretanja dima između njih.
5

Horizontalno širenje požara
Pod horizontalnim širenjem požara smatra se širenje
požara unutar jedne etaže:
- preko zidova neotpornih na požar,
- preko vrata neotpornih na požar,
- preko nezaštićenih otvora u zidovima,
- preko prozora,
- preko instalacija,
- preko ventilacija,
- kroz spuštene stropove,
- ispod duplih podova i dr.
12

Širenje požara preko zidova neotpornih na požar
Glede ponašanja u požaru zid može biti izgrađen od gorivog ili
negorivog materijala.
Jedino zidovi otporni na požar (vatrootporni) mogu spriječiti širenje
požara i to onoliko vremena kolika im je otpornost na požar. Takvi
zidovi moraju potpuno dijeliti prostoriju od poda do međukatne
konstrukcije. Razmještaj zidova otpornih na požar ovisi prvenstveno o
namjeni građevine.
U nekim građevinama (stambene, poslovne, hoteli) zidovi otporni
na požar se postavljaju na mjestima gdje to i funkcionalno odgovara.
Međutim, tamo gdje postoji potreba, može se izraditi zidovi otporni
na požar samo kao prepreka širenju požara.
Takvi zidovi se uglavnom nalaze u proizvodnim pogonima i drugim
gospodarskim građevinama, a nazivaju se požarni zidovi.
14

Širenje požara preko vrata neotpornih na požar
Vrlo često se dogodi da se požar proširi preko vrata.
U stambenim građevinama najčešće se požar preko vrata
širi iz prostorije u kojoj je nastao na ostale prostorije u stanu, a
potom preko ulaznih vrata na hodnik i druge stanove.
Na granicama požarnog odjeljka (sektora) moraju se
ugrađivati vrata otporna na požar.
15

Širenje požara preko nezaštićenih otvora u zidovima
Posebnu pozornost treba posvetiti zatvaranju svih otvora u
zidovima. Energetski otvori najčešće se zatvaraju materijalima
koji na povišenim temperaturama ekspandiraju.
Ventilacijski i slični kanali izrađuju se od materijala preko
kojeg se ne može širiti požar, a kao zapreka širenju požara kroz
kanale ugrađuju se automatske zaklopke otporne na požar.
Tehnološki otvori se zatvaraju poklopcima i zaklopkama
otpornim na požar.
16

Širenje požara preko prozora
Plamen koji izlazi kroz prozor, zbog velike razlike u
temperaturi, diže se i ugrožava etažu iznad. Međutim, ako vjetar
puše usporedno s fasadom vrući plinovi i plamen zaokreću i mogu
zahvatiti susjedne nosače i prozore.
Najbolja mjera zaštite je povećati međusobni razmak prozora,
odnosno izvući požarni zid preko fasadnog zida.
Na izuzetno opasnim mjestima ugrađuju se prozori otporni na
požar.
17

Vertikalno širenje požara
Pod vertikalnim širenjem požara smatra se širenje požara s
etaže na etažu u vertikalnom smjeru:
- preko međukatnih konstrukcija neotpornih na požar,
- preko nezaštićenih otvora u međukatnim konstrukcijama,
- preko stubišta i liftova,
- preko prozora,
- preko instalacija,
- preko ventilacija,
- kroz fasadne obloge,
- preko gorive fasade i dr.
18

Širenje požara preko međukatnih konstrukcija neotpornih na
požar
Kod višeetažnih građevina prijeti opasnost od vertikalnog
širenja požara preko međukatnih konstrukcija neotpornih na požar,
gdje požar može za 20 do 30 minuta zahvatiti nekoliko etaža. Uz
to, kada su međukatne konstrukcije izgrađene od drva, povećat će
se imobilno požarno opterećenje. U požaru može doći do
urušavanja međukatne konstrukcije i pada sadržaja u niže etaže.
Armiranobetonske međukatne konstrukcije mogu biti uništene u
požaru, ali se neće urušiti. Armatura se uglavnom izduži i dođe do
velikih progiba.
Međukatne konstrukcije neotporne na požar treba zaštititi od
požara.
Kao mjeru zaštite od vertikalnog širenja požara preko
međukatnih konstrukcija, najsigurnije je graditi međukatne
konstrukcije otporne na požar, koje mogu spriječiti vertikalno
širenje požara.
20

Širenje požara preko nezaštićenih otvora u međukatnim
konstrukcijama
Kao što postoje otvori u zidovima, preko kojih se požar može širiti
horizontalno, tako postoje i otvori u međukatnim konstrukcijama.
Kroz njih se požar vrlo brzo vertikalno širi, jer se topli (lakši) plinovi
dižu u vis i šire požar.
Treba izbjegavati otvore, a ako su nužni treba ih pravilno zatvoriti.
21

ili EI 90
ili EI 90
23

Vjetar ima značajan utjecaj na događanja ispred fasade. Ako
vjetar može ulaziti u prostoriju u kojoj je požar, npr. kroz vrata,
tada on pospješuje izlaženje vrućih plinova i povećava se dužina
plamena i područje visokih temperatura.
Maksimalne temperature javljaju se na gornjim rubovima
otvora.
Iz toga se može zaključiti da treba odmaknuti otvore na etaži
iznad, odnosno ne koristiti gorive materijale u neposrednoj blizini.
26

Radi sprječavanja vertikalnog prenošenja požara po pročelju
zgrade preko otvora niže etaže, koja je zasebni požarni
odjeljak, na više etaže, koje su drugi požarni odjeljak,
potrebno je graditi vertikalni građevinski element između
otvora (parapet) iste otpornosti na požar kao i požarni odjeljci
koji se razdvajaju.
Visina građevinskog elementa (parapeta) koji razdvaja etaže
(prekidna udaljenost) mora biti duljine najmanje 1,20 metra ili
duljine koju čini zbroj vertikalnih i horizontalnih dijelova,
propisane otpornosti na požar.
27

P
≥ 1.20 m
A1 ili A2-s1d0
P
≥ 1.20 m
P
K
K + P ≥ 1.20 m
28

Do vertikalnog širenja požara po fasadi može doći i preko
sudarnica i reški “obješene fasade” ili kod “ventilirane fasade”
kada je ispod toplinska izolacija od gorivog materijala.
Posebna opasnost od vertikalnog širenja požara je kod
visokih objekata, jer se požar može proširiti na više katova iznad
mjesta izbijanja požara.
Postoji opasnost i od kapanja otopljenih materijala ili pada
užarenih predmeta na etaže ispod mjesta nastanka požara.
29

POŽARNI ZID
je posebna vrsta pregradih konstrukcija otpornosti na požar
najmanje REI-M 90 i izveden je od negorivih građevnih proizvoda
(reakcije na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1) koji presijeca
konstrukciju građevine od temelja do krova s posebno izvedenim
krovnim završetkom koji onemogućuje prijenos požara. Požarni zid
mora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara
(M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa se
minimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka i
vremena: REI-M 90. Požarni zid priječi prijenos vatre i dima na
druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini.
Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u
slučaju požara NN 29/2013.
30

Ostali zidovi na požar u građevini otporni mogu imati i manju
otpornost na požar.
Požarni zid treba biti samostalna konstrukcija s vlastitim
temeljem, dovoljno odmaknuta od drugih nosivih konstrukcija
zbog temperaturnog rastezanja materijala.
31

U njemu se ne izvode nikakvi otvori, osim kad to zahtijeva tehnološki
proces. U tom slučaju izvode se što manji otvori, uz uvjet da se zatvore
vratima otpornim na požar ili zaklopkama.
Takva vrata ili zaklopke trebaju imati uređaje za automatsko zatvaranje,
ali i mogućnost ručnog zatvaranja i otvaranja, zbog eventualno ostalih osoba
pri evakuaciji te za gasitelje prilikom intervencije.
Podna obloga, jedan metar ispred i jedan metar iza vrata u
protupožarnom zidu, mora biti od negorivog materijala.
U ventilacijske kanale koji prolaze kroz požarni zid treba ugraditi
automatske zaklopke otporne na požar.
Protupožarni zidovi mogu biti:
unutarnji kad razdvajaju građevine i/ili požarne sektore
vanjski kad s jedne strane omeđuju građevinu, odnosno požarni
sektor, a s druge strane graniče s vanjskim prostorom.
32

Požarni zidovi moraju se graditi:
–kodgrađevina kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen
manje od 3,00 metra od susjedne građevine (postojeće ili
predviđene planom);
– kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine veće
od 60,00 metara), osim kod građevinakodkojihtonije
moguće iz funkcionalnih razloga (sportske, koncertne
dvorane, tvorničke hale i slično);
– kod građevina različite visine koje se spajaju preko
različitih požarnih odjeljaka;
– kod građevina različite namjene.
Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju
požara NN 29/2013.
33

60 m 60 m 60 m
35

NAČINI GRADNJE POŽARNIH ZIDOVA I DRUGIH
KONSTRUKCIJA NA GRANICI POŽARNOG ODJELJKA
Požarni zidovi grade se najmanje 0,30 metara iznad krovne plohe s
negorivim pokrovom (reakcije na požar A1 ili A2-s1d0), ili 0,50
metara kod krovne plohe s gorivim pokrovom, reakcije na požar od E
do B. Kada je opšav krova od gorivog materijala požarni zid
treba presjeći i takav opšav.
Požarni zid presijeca opšav i nadvisuje pokrov
39

30 do 50 cm
42

Zahtjevi za sprječavanje horizontalnog širenja požara
preko požarnih zidova
U svrhu sprječavanja horizontalnog širenja požara preko
prozora i drugih otvora na pročelju građevine, lijevo i desno od
sredine požarnog zida, u ravnini pročelja, izvode se puni zidovi
iste otpornosti na požar kao i požarni zid (detalj "A") svaki u širini
od najmanje 1 metar (ukupno najmanje 2 metra).
43

Umjesto opisanog završetka požarnog zida, na fasadi se može
izvesti i požarni zid koji izlazi izvan fasade najmanje 0.50 m.
(detalj "B").
Otpornost na požar zida, u slučaju da je u zgradi ugrađen sustav za
automatsku dojavu i gašenje požara može biti manja za 30 minuta od
propisane, ali ne manja od E 30 ili EW 30 uz dokaz proračunom u
glavnom projektu, odnosno EI 30 bez posebnog dokaza proračunom
44
u glavnom projektu.

detalj „A“
detalj „B“
≥ 50 cm
45

Kod zgrada razvedenog tlocrta kod kojih se požarni odjeljci spajaju
pod kutom jednakim ili manjim od 135º, radi sprječavanja horizontalnog
prijenosa požara iz jednog požarnog odjeljka na drugi preko kutnog
spoja, grade se zidovi iste otpornosti na požar kao i zid na granici
požarnog odjeljka u duljini od 5,00 metara mjereno od unutarnjeg kuta u
kojem se spajaju požarni odjeljci, prema Slici 2. u Prilogu 3 Pravilnika.
Otpornost na požar zidova može, u slučaju da je u zgradi ugrađen sustav
za automatsku dojavu i gašenje požara, biti manja za 30 minuta od
propisane, ali ne manja od E 30 ili EW 30 uz dokaz proračunom u
glavnom projektu, odnosno u razredu EI 30 bez posebnog dokaza
proračunom u glavnom projektu
46

Požarni zidovi kod građevina različite visine
Da bi se spriječio prijenos požara u vertikalnom i horizontalnom
smjeru, kod spojenih građevina različite visine s otvorima na krovu
niže građevine (svjetlosne kupole, kupole za odimljavanje i sl.),
potrebno je izvesti požarne zidove. Zidovi se mogu izvesti na jedan
od sljedećih načina:
• požarni zid izvodi se od temelja do vrha više građevine,
• kao kombinacija požarnog zida i stropa otpornog na požar na
manjoj građevini čija širina mora iznositi najmanje 5 metara ,
• kao požarni zid koji presijeca nižu građevinu na udaljenosti od
najmanje 5 metara od više građevine pri čemu u toj širini na
krovu niže građevine ne smije biti otvora.
47

POŽARNI I/ILI DIMNI ODJELJAK (SEKTOR)
Da bi se unutar građevine učinkovito spriječilo širenje požara i/ili
dima, građevina se dijeli na manje cjeline ili požarne i/ili dimne
odjeljke (sektore).
Požarni odjeljak je prostor ograničen građevinskim konstrukcijama
i elementima (zidovi, međukatne konstrukcije, vrata, prozori, zaklopke)
određene otpornosti na požar. Otpornost na požar požarnog odjeljka
predstavlja vrijeme za koje se požar neće proširiti na okolne požarne
odjeljke niti s okolnih prostora na promatrani požarni odjeljak.
Pretpostavlja se da će u tom vremenu požar biti lokaliziran.
Dimni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova
građevine pregradnom konstrukcijom i elementima određene
propusnosti dima
49

Građevine se, ovisno o namjeni (stambenoj, poslovnoj,
zdravstvenoj, obrazovnoj, industrijskoj i dr.), ali i ostalim parametrima
(visini građevine, otpornosti na požar, visini požarnog opterećenja,
zaposjednutosti prostora, instaliranim stabilnim sustavima za gašenje
i drugom) dijele na požarne i /ili dimne odjeljke, što je određeno
prema posebnim propisima za pojedinu namjenu građevine, a za
industrijske građevine prema Tablici 2. Pravilnika o otpornosti na
požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju
požara NN 29/2013.
50

Podjelom na požarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaćeni:
-evakuacijski putevi,
-atriji,
-vertikalni kanali za vođenje raznih instalacija (ventilacijskih i
klimatizacijskih sustava i slično),
-okna dizala ako međusobno povezuju više požarnih odjeljaka,
-prostori za smještaj pogonskih uređaja,
-prostori za smještaj sredstava i medija sustava za automatsku
dojavu i gašenje požara, ukoliko prema posebnom propisu njihov
smještaj nije dozvoljen u štićeni prostor, podrumske i tavanske etaže i
-drugi prostori s povećanom opasnosti od nastanka požara i/ili
eksplozija.
51

Požarni i/ili dimni odjeljak mora imati određenu otpornost
na požar i/ili propusnost dima čime se postiže uvjet da se
požar i dim ne proširi unutar građevine, odnosno susjedne
građevine, unutar određenog vremena.
Kako bi požarni i/ili dimni odjeljci ispunjavali traženu
funkciju, mora biti ispunjen uvjet ukupne stabilnosti nosive
konstrukcije, čija otpornost na požar mora biti jednaka ili
veća od otpornosti na požar pojedinačne konstrukcije ili
elementa s najvećom otpornosti na požar, pojedinog
odjeljka.
52

Ove odredbe ne primjenjuju se na građevine za koje
podjela na odjeljke nije primjerena ili opravdana iz
funkcionalnih razloga (sportske dvorane,
velesajamski izložbeni paviljoni, koncertne dvorane,
industrijske građevine i slično).
53

PS
PS
11
PS
PS
PS
Podjela građevine na požarne odjeljke
54

Najveću otpornost na požar na granicama požarnog
odjeljka imaju u pravilu požarni zidovi pa međukatne
konstrukcije, a najmanju vrata i zaklopke na otvorima u zidu ili
međukatnim konstrukcijama.
Zahtijevana otpornost na požar požarnog odjeljka ovisi
prvenstveno o visini požarnog opterećenja, zatim o vrijednosti
sadržaja, načinu dojave požara, ugrađenim stabilnim
sustavima za gašenje te spremnosti i blizini vatrogasne
postrojbe.
Požarni odjeljak može biti jedna prostorija, grupa
prostorija ili cijela građevina.
56

Kod višekatnih građevina, bez međukatnih konstrukcija otpornih
na požar, u požarni odjeljak spadaju sve etaže.
Ispitivanja su pokazala da se požar nesmetano širi, uz potporu
toplinskog uzgona vrućih plinova do razine ispod krova
četveroetažne građevine u vremenu od šest minuta, ukoliko
građevina nije pregrađena na požarne odjeljke.
Vrlo često, najpogodniji put širenja požara je nezaštićeno
stubište.
Bitno je spomenuti podatak da je temperatura požara u 6.
minuti otprilike 600 0 C, a to je temperatura pri kojoj će se zapaliti i
gorjeti svi gorivi materijali, a negorivi će početi stradavati, što samo
po sebi dovodi u veliku opasnost osobe koje su se zatekle u
građevini.
57

≤ 60 m
≤ 60 m
60 m
60 m 60 m
≤ 60 m
≤ 60 m
58

Veličina požarnih i/ili dimnih odjeljaka
Veličine požarnih i/ili dimnih odjeljaka i njihova otpornost na
požar određuju se prema posebnim propisima za određenu vrstu
građevine, što ovisi o nizu čimbenika kao što su:
- požarno opterećenje,
- otpornost građevine na požar,
- katnost objekta,
- vrste tehnološkog procesa,
- postojanje uređaja za automatsko gašenje požara,
- postojanje uređaja za automatsko otkrivanje požara i dr.
60

Prema Pravilniku o zaštiti od požara u skladištima (NN
93/2008.) skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu
obuhvaća najviše jednu etažu.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, požarni sektor
skladišta može obuhvaćati i do najviše dvije etaže (prizemlje i
etažu ispod ili iznad prizemlja), ukoliko ukupna površina poda
obje etaže ne prelazi 6000 m².
Požarnom sektoru skladišta može pripadati prostorija skladištara
sa sanitarnim čvorom ukupne površine do 20 m².
U skladištima površine iznad 300 m², roba se skladišti (slaže) u
pojedinačne cjeline na površini od najviše 150 m² s međusobnim
razmacima od najmanje 2,4 m.
Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova.
61

Da bi se moguće štete od požara svele na minimum, formira se
veći broj požarnih odjeljaka s manjim površinama i s dovoljnim
brojem kvalitetnih vatrogasnih pristupa.
Požarni odjeljak je osnovna prostorna jedinica koja se
samostalno tretira kod svih razmatranja zaštite od požara, kako
u protupožarnoj preventivi pri izradi Procjene ugroženosti od
požara i Plana zaštite od požara, tako i u vatrogasnoj operativi
kod gašenja požara.
62

SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA PREKO OTVORA U
KONSTRUKCIJAMA I ELEMENTIMA KOJI OMEĐUJU
POŽARNE ODJELJKE
U pregradnim konstrukcijama otpornim na požar i/ili dim koje
omeđuju požarne i/ili dimne odjeljke dopušteni su otvori kad su nužni
zbog prolaska ljudi, tehnoloških ili arhitektonskih razloga.
Otvorima se smatraju otvori u koje se ugrađuju pokretni elementi za
zatvaranje otvora (vrata i slično), otvori za prolaz klimatizacijskih,
ventilacijskih, električnih instalacija, raznih cjevovoda, instalacijskih
okana i kanala kao i poklopaca njihovih revizijskih otvora, otvori za
prolaz voznog okna dizala, dimnjaka, otvori za ugradnju
svjetlopropusnih stijena i slično.
63

Pokretni elementi za zatvaranje otvora u pregradnim konstrukcijama
otpornim na požar i/ili dim koje omeđuju požarne i/ili dimne odjeljke u
slučaju požara zatvaraju otvor kako bi u propisanom vremenu
spriječili širenje požara na susjedni požarni odjeljak, odnosno
susjednu građevinu.
Pokretni elementi za zatvaranje otvora su svi tipovi vrata (zakretna,
klizna, vrata s namatanjem na osovinu, padajuća vrata, vrata voznog
okna dizala i druga vrata), elementi za zatvaranje otvora u zidovima
kroz koje prolaze pokretni trakovi, zaklopci u kanalima ventilacijskih i
klimatizacijskih sustava, razni tipovi zavjesa i slično, koji su otporni
na požar i/ili dim.
64

Za zatvaranje otvora za prolaz pokretnim elementima mogu se
koristiti elementi koji imaju otpornost na požar i/ili dim kao i
konstrukcije i elementi u koju su ugrađeni ili za jedan stupanj manji,
ali ne manji od E 30 ukoliko je površina pokretnih elementa do 20%
površine konstrukcije ili elementa u koji se ugrađuje.
Otpornost na požar i/ili dim elemenata za zatvaranje otvora:
– na granicama požarnih odjeljaka mogu se ugrađivati elementi
otpornosti na požar: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240,
- na granicama dimnih odjeljaka mogu se ugrađivati elementi
otpornosti na požar: E-S 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240.
65

Iznimno, u opravdanim slučajevima, uz dokaz proveden
ispitivanjem ili proračunom, za zatvaranje otvora na granicama
požarnih odjeljaka, mogu se ugraditi elementi otpornosti na požar:
EW 20, 30, 60.
Za zatvaranje voznog okna dizala mogu se koristiti vrata sljedećih
otpornosti na požar:
– za evakuacijska i vatrogasna dizala, ako je vozno okno dizala na
granici požarnog odjeljka: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120,
– za dizala na koja se ne postavljaju zahtjevi evakuacije, akojedizalo
na granici požarnog odjeljka: EW 20, 30, 60,
– ako je vozno okno dizala granica dimnog odjeljka: E-S 15, 30, 45,
60, 90, 120.
66

Pokretni elementi za zatvaranje otvora moraju biti opremljeni
odgovarajućim uređajem za automatsko zatvaranje.
U požarne zidove mogu se ugrađivati samo pokretni elementi iste
otpornosti na požar kao i požarni zid.
67

Vrata otporna na požar mogu se definirati kao pokretni element za
zatvaranje otvora u zidovima otpornim na požar, koji ugrađen u zid
zajedno s okovom i bravama sprječava prijenos požara i produkata
izgaranja u uvjetima normiranog požara u određenom vremenu prema
kojem se određuje otpornost na požar tih vrata.
68

Otpornost na požar vrata i inih pokretnih elemenata utvrđuje se
ispitivanjem pri čemu ti elementi moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:
- Cjelovitost (prema europskoj normi kriterij E - integritet), što znači da
tijekom ispitivanja ne smije doći do rušenja vrata ili otvaranja,
odnosno prodora plamena na drugu stranu u trajanju dužem od 10
sekundi, kao ni do zapaljenja ispitne vate;
- Izolacijsku sposobnost (prema europskoj normi kriterij I) pod kojom
se razumijeva otpor prolazu temperature (temperatura na neizloženoj
strani ne smije u prosjeku priječi početnu temperaturu za 140 0 C, a
maksimalna temperatura ni na jednom mjestu ne smije prijeći
temperaturu od 180°C).
69

Iz opisanog je vidljivo kako je uvriježeno mišljenje, prema kojem su sva
metalna vrata ujedno i otporna na požar, potpuno pogrešno jer navedene
kriterije mogu zadovoljiti samo posebno izrađena vrata kod čije izvedbe
su bitni i mnogi detalji, kao način zatvaranja vrata, spoj krila s dovratnikom,
odabir i mjesta ugradnje ekspandirajuće vatrootporne brtve, vrsta ispune,
posebni okovi, način ugradnje i dr.
Osim punih vrata otpornih na požar moguće su, kad to zahtijevaju
arhitektonski razlozi, i izvedbe staklenih vrata otpornih na požar koje se
izrađuju od posebnih vrsta stakala otpornih na požar (staklo klase F prema
normi HRN DIN 4102 dio 13 ili prema HRN EN 12150, nalazimo oznake:
EI (cjelovitost i toplinska izolacija)).
70

Posebne vrste vrata (pregrada) otpornih na požar izvode
se u industriji gdje su zbog tehnoloških razloga
("beskonačne" transportne trake koje prolaze kroz požarne
zidove) nađena i specifična rješenja.
Klasa otpornosti na požar vrata i drugih pokretnih
elemenata za zatvaranja otvora (izuzimajući zaklopke u
ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima) određuje se:
- ispitivanjem prema normi HRN DIN 4102, dio 5, (klase
T 30, T 60, T 90, T 120 i T 180); odnosno HRN EN
1634.
- bez ispitivanja u slučajevima predviđenim normom
HRN DIN 4102, dio 4.
71

Sprječavanje širenja požara i dima na susjedni požarni odjeljak
preko prodora instalacijskih kanala na granici požarnog odjeljka
postiže se:
– ugradnjom cijevnih barijera (protupožarnih obujmica) i pregrada
na mjestu ulaska cjevovoda ili kabelskog kanala u konstrukciju koja
omeđuje požarni odjeljak čija je otpornost na požar i/ili dim jednaka
otpornosti na požar te konstrukcije ili je za jedan stupanj manja, ali
ne manja od E 30.
72

- oblaganjem cjevovoda ili kabelskog kanala oblogom čija je
reakcija na požar i otpornost na požar i/ili dim ista kao i
konstrukcija kroz koju prolazi,
– polaganjem cjevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju
otpornost na požar i/ili dim kao i konstrukcija kroz koju prolazi.
- elementi za zatvaranje prodora na granici požarnog odjeljka
mogu biti otpornosti na požar: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180,
240, a za zatvaranje prodora na granici dimnih odjeljaka
otpornosti: E-S 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240.
73

Za vanjske izolacije, obloge, parne brane, folije i slične obloge
cijevi i kanala moraju se koristiti negorivi građevni proizvodi
(reakcije na požar A1 ili A2, s1 d0), a iznimno, kad je u građevini
predviđen automatski sustav za gašenje požara, i teško gorivi
građevni proizvodi (reakcije na požar najmanje C s3 d2),
sukladno hrvatskoj normi HRN EN 13501-1.
Ovoseneprimjenjujeuslučaju kad:
– cjevovodi i kanali ne prolaze kroz prostore evakuacijskih putova,
– cjevovodi i kanali nisu izvedeni iznad spuštenih stropova koji štite
nosivu konstrukciju od požara, osim kada imaju dokazanu
otpornost na požar koja mora biti ista ili veća od one koju ima
spušteni strop
74

Materijali za zaštitu prodora instalacija i cjevovoda
Zaštita prodora instalacija
Kod vođenja električnih kabela kroz zidove i stropove na granici
požarnih sektora, odnosno druge zidove i stropove na koje se
postavljaju zahtjevi u pogledu zaštite od požara, također se mora
izvesti požarno brtvljenje pregradama iste klase otpornosti na
požar kao i građevinske konstrukcije kroz koje prolaze.
Ovo brtvljenje može se izvesti:
- ekspandirajućim vrećicama ili požarnim jastučićima,
- specijalnim premazima za izolaciju kablova,
- specijalnim panelima otpornim na požar,
- posebnim mortovima otpornim na požar ili
- silikonima otpornim na požar.
75

1. Ekspandirajuće vrećice
Vrećice koje se koriste za zatvaranje otvora u protupožarnim
zidovima kroz koje prolaze instalacije koje se moraju često
mijenjati novim kablovima ili instalacijama, npr. telefonske
centrale, kompjutorske sobe. Vrećice se sastoje od nepropusne
obloge u gustom tkanju, punjene kombinacijom mineralnih
vlakana, negorivih komponenti, ekspandirajućim sredstvom
netopivim u vodi i specijalnim aditivima u obliku usporivača
razvoja požara (retardanti). Vrećice su otporne na vodu i
vremenske prilike i zadržavaju svoja svojstva i efikasnost pod
svim vremenskim uvjetima. Vrećice ne sadrže azbestne niti bilo
koje druge toksične sastojke. Ostaju u svom stalnom volumenu te
niti mnoge godine industrijskih vibracija neće dovesti do njihovog
utiskivanja jedne u drugu što rezultira apsolutnim nepropusnim
prodorom. Otporne su na struju i nisu vodiči ukoliko se drže u
suhom prostoru. Lako se instaliraju i mijenjaju. Vrećice su
testirane s 18 cm i 34 cm debljine i pružaju otpornost na požar do
4 sata.
76

4. Instalacijski kanali
Kabeli električnih instalacija što opskrbljuju električnom
energijom sustave koji moraju funkcionirati i u slučaju požara
(sustavi za automatsko gašenje požara, uređaji za odvod dima i
topline, rasvjeta za izlaz u nuždi i slično) smještaju se u kanale
koji su zasebni požarni sektori i čija klasa otpornosti na požar
mora iznositi najmanje 90 minuta.
81

Žbuka je testirana do 240 min otpornosti na požar pri različitim
debljinama.
Žbuka je mješavina anorganskih veziva i lakih agregata
povezanih posebnim aditivima i agensima.
Ova žbuka se najčešće koristi za podne otvore, ali zbog svojih
karakteristika može se lako koristiti i za zidne otvore.
87

Zaštita prolaza cjevovoda
Cjevovodi izrađeni od gorivih materijala pri prolazu kroz
građevinske konstrukcije na granici požarnih sektora moraju biti
izvedeni tako da se onemogući prenošenje vatre i dima na
susjedni požarni sektor. Ovom zahtjevu moguće je udovoljiti:
1. Ugradnjom cijevnih barijera (protupožarnih obujmica) na
mjestu ulaska cjevovoda u građevinsku konstrukciju koja omeđuje
požarni sektor, a čija je klasa otpornosti na požar jednaka klasi
otpornosti na požar te građevinske konstrukcije.
2. Oblaganjem cjevovoda oblogom iste klase gorivosti
materijala i klase otpornosti na požar kao i građevinska
konstrukcija kroz koju prolazi ili
3. Polaganjem cjevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju
klasu otpornosti na požar kao i građevinska konstrukcija kroz koju
isti prolaze.
92

Termoplastične cijevi se zapale na prilično niskim
temperaturama i rastope, a zbog toga omogućuju brzo
širenje vatre, dozvoljavaju prolazak vatri, vrućim plinovima i
dimu kroz zidne i podne otvore.
Također doprinose horizontalnom širenju vatre
rastopljena goruća plastika teče po podu.
jer
Korozivni plinovi, koje ispušta gorući PVC, brzo se šire
po cijeloj građevini i uzrokuju nepopravljivu štetu na
električnim i elektroničkim instalacijama.
94

Klasa otpornosti na požar cijevnih barijera (obujmica) odnosno
obloga cjevovoda utvrđuje se ispitivanjem prema normi HRN
DIN 4102 dio 11 (klase R30, R60, R90 i R120).
Cjevovodi izrađeni od negorivog materijala mogu se voditi
kroz građevinske konstrukcije određene klase otpornosti na
požar i bez zaštitnih mjera ukoliko imaju klasu otpornosti na
požar kao i građevinske konstrukcije kroz koje prolaze.
96

PRIJENOS POŽARA S
GRAĐEVINE NA
GRAĐEVINU
97

Mogućnost prijenosa požara razmatra se kod projektiranja
novogradnji te kod rekonstrukcija postojećih građevina. Pritom se
utvrđuje udaljenost između novogradnje i postojećih građevina,
analizira se ugrožavanje novogradnje od strane postojećih
građevina i obratno.
Kod postojećih građevina možemo analizirati ugroženost od
požara odnosno opasnost od prijenosa požara s građevine na
građevinu i predlagati dodatne mjere zaštite od prijenosa požara u
trenutku prenamjene pojedinih građevina tj. promjene visine
požarnog opterećenja. Građevine, koje su nekada bile dobro
smještene, sada, porastom požarnog opterećenja to više nisu.
98

Na prijenos požara s građevine na građevinu utječu sljedeći
čimbenici:
- međusobni razmak građevina,
- vrsta materijala od kojih su izgrađeni vanjski zidovi i materijala
za oblaganje unutarnjih površina tj. stupanj otpornosti na požar
građevine koja gori i građevine na koju se požara prenosi
- površina otvora na pročelju susjedne građevine,
- duljina i visina građevine,
- prostorni kut između građevine koja gori i susjedne građevine,
- požarno opterećenje,
- vrsta pokrova i drugo.
Prijenos požara može pospješiti i gorivi materijal oko građevine
(suho raslinje, razni otpad ili deponije).
99

Širenje požara na susjedne građevine treba ograničiti:
- kako bi se osigurala sigurnost ljudi drugih građevina u
bližoj i daljoj okolici goruće građevine;
- kako bi se spriječili požari velikih razmjera, npr. gubitak
životno važnih građevina poput bolnica, objekata za
komunikaciju, gubitak imovine i razaranja velikih
razmjera u stanovima i stambenim garđevinama;
- da bi se vatrogascima omogućilo suzbijanje požara
(toplina koja se oslobađa kod velikih požara može
spriječiti rad vatrogasaca, odnosno spasilačkih ekipa.
100

Pritom su obuhvaćeni sljedeći slučajevi:
- širenje požara na građevine koje su sasvim odvojene, npr.
zgrade na suprotnoj strani ulice;
- širenje požara na građevine koje graniče jedna uz drugu,
između kojih se nalazi protupožarni zid ili
- građevine u neposrednoj blizini.
Do požara može doći na razne načine, a požar se može
prenijeti:
- izravnim plamenom,
- letom iskri i gorućih žeravki (strujanje zraka),
- toplinskim zračenjem- visoke temperature,
- kombinacijom navedenih načina; najčešće toplinskim
zračenjem i plamenom i/ili letom iskri i gorućih žeravki.
101

Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine postiže se
primjenom odgovarajućih mjera kao što su:
– određivanje sigurnih udaljenosti i drugih mjera na razini
dokumenata prostornog uređenja (prostornih i urbanističkih planova);
– određivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije
(primjerice sigurnosne udaljenosti kod spremnika zapaljivih tekućina i
plinova, postrojenja s povećanim rizikom od nastanka požara i
eksplozija, građevina i postrojenja s visokim požarnim opterećenjem i
slično);
– izvedba požarnih zidova najmanje otpornosti na požar REI-M 90;
– izvedba vanjskih zidova određene otpornosti na požar i zidnih
obloga i izolacija, reakcije na požar A1 ili A2-s1d0;
– ograničenje površine nezaštićenih površina otvora;
– ugradnja sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.
102

Kada je udaljenost dviju susjednih građevina s malim požarnim
opterećenjem manja od 3,00 metra, zidovi i stropovi (krovovi) koji
graniče sa susjednim građevinama moraju imati otpornost na
požar sukladno Tablici 1. uPrilogu1ovogPravilnika o otpornosti
na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u
slučaju požara NN 29/2013., a ugrađeni građevni proizvodi
moraju imati reakciju na požar prema Tablicama 4. i 7. Prilogu2
istog Pravilnika.
103

Kada je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim
požarnim opterećenjem, međusobna sigurnosna udaljenost
određuje se proračunom.
Ukoliko, obzirom na postojeće stanje u prostoru, nije moguće postići
zahtijevanu sigurnosnu udaljenost potrebno je:
• izvesti požarni zid otpornosti na požar REI-M 90 kod srednjeg
požarnog opterećenja u građevinama, odnosno
•požarni zid otpornosti na požar REI–M 120 kod velikog požarnog
opterećenja u građevinama, a ugrađeni građevni proizvodi moraju
imati reakciju na požar A1.
104

Ukoliko se umjesto požarnog zida izvode vanjski zidovi, tada oni
moraju imati istu otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a
eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na
požar kao i vanjski zidovi.
Otpornost na požar požarnog zida, može se smanjiti za jedan
stupanj, ukoliko se ugrađevini sa višim požarnim opterećenjem
ugradi sustav za automatsku dojavu i gašenje požara. Utom
slučaju, građevni proizvodi ugrađeni u požarni zid ili vanjske zidove,
moraju imati reakciju na požar najmanje A2-s1 d0.
105

Prijenos požara plamenom
U razmatranje se uzimaju tri tipa građevina glede otpornosti na
požar:
- gorive građevine; nosiva konstrukcija i materijal za oblaganje
unutarnjih površina od gorivog materijala,
- građevine djelomično otporne na požar; imaju razne
kombinacije nosivih konstrukcija i obloga unutarnjih površina,
- građevine otporne na požar; kojima je nosiva konstrukcija
otporna na požar i unutarnje obloge od negorivog materijala.
Najveća opasnost od prijenosa požara postoji kod gorivih
građevina i spremnika s lakozapaljivim tekućinama, jer se kod njih
razvija najveći plamen.
Teško je utvrditi udaljenost koju može plamen zahvatiti, jer to
isključivo ovisi o vjetru, međutim, za gorive građevine se uzima da
je to ukupna visina građevine s krovom.
Kod privremenih gorivih građevina (šupa) uzima se udaljenost
od 1,5 visine.
106

107

Prijenos požara letom iskri i gorućih žeravki
U požaru nastaje uzgonsko strujanje. Zračna struja diže iskre i
goruće žeravke s mjesta gorenja te ih nosi. Vjetar može pospješiti
nošenje iskri i gorućih žeravki, tako da one mogu padati u krug oko
350 m.
Prijenos požara letom iskri i gorućih žeravki može biti
katastrofalan u naseljima s pretežito gorivim građevinama. Požar se
vrlo brzo može prenijeti s građevine na građevinu i to na raznim
mjestima, što može izazvati požarnu oluju.
Požarna oluja je katastrofalan požar koji se prenosi na dio
naselja, cijelo naselje ili gradsku četvrt. Gasitelji zbog visokih
temperatura i jakih toplinskih uzgona ne mogu prići požaru, već im
preostaje da štite okolne građevine i dijelove naselja koji još nisu
zahvaćeni požarom.
Kod naselja s vatrootpornim pa i djelomično vatrootpornim
građevinama s negorivim pokrovom, opasnosti od prijenosa požara
su puno manje.
108

109

110

Prijenos požara toplinskim zračenjem
Građevine koje gore, zrače toplinu. Ako na okolnim građevinama
ima gorivog materijala te ako je intenzitet zračenja dostatan, doći će do
zapaljenja, odnosno prijenosa požara na drugu građevinu.
Pri jačem intenzitetu toplinskog zračenja, oko 3,35 J/cm 2 u sekundi
dolazi do samozapaljenja drvenih dijelova na fasadi.
Pri intenzitetu toplinskog zračenja od oko 1,40 J/cm 2 u sekundi
počinje proces suhe destilacije. Produkti destilacije ispred gorivog
materijala mogu biti zapaljeni plamenom ili gorućom iskrom. To spada
u kombinirani način prijenosa požara.
111

Isto tako uslijed jačeg intenziteta toplinskog zračenja može doći do
pucanja prozorskog stakla na susjednoj građevini te zapaljenja gorivog
materijala u neposrednoj blizini otvora unutar susjedne građevine ili u
takav prostor može uletjeti iskra i zapaliti unutrašnjost prostorije.
Neki eksperimenti su pokazali da se namještaj u blizini prozora
zapalio za dvadesetak minuta pri intenzitetu toplinskog zračenja od
1,25 J/cm 2 u sekundi.
112

Na intenzitet toplinskog zračenja utječe:
- Intenzitet požara - što je požarno opterećenje veće i intenzitet požara
je veći.
- Veličina otvora na pročelju - što je postotak otvora veći, bit će i
intenzitet zračenja veći. Obzirom da u požaru prvo popusti prozorsko staklo,
možemo prozore zamisliti kao radijatore s površinskim temperaturama od
oko 1000 0 C. To vrijedi za vatrootporne i djelomično vatrootporne građevine.
Kod gorivih građevina čitavo pročelje treba promatrati kao radijator, tj.
svrstava se u građevine sa 100 % otvora. Intenzitet zračenja je
proporcionalan postotku otvora (intenzitet zračenja iz građevine sa 100 %
otvora je 2 puta veći od one sa 50 % otvora).
113

- Intenzitet zračenja naglo pada s udaljenošću od upaljene građevine.
- Prostorni kut između građevine koja gori i susjedne građevine utječe
također na intenzitet zračenja. Ukoliko toplinske zrake padaju okomito na
susjednu građevinu, intenzitet zračenja je najveći. Sa smanjenjem kuta i
intenzitet opada sve dok građevine ne stoje u liniji, kada je on praktično
nula.
ZGRADE NASUPROT
(najveći intenzitet
toplinskog zračenja)
ZGRADE POD MALIM KUTEM
(manji intenzitet
toplinskog zračenja)
ZGRADE PARALELNE
(intenzitet zračenja = 0)
- Veličina upaljene građevine. Što je zapaljena građevina veća (visina,
duljina) to će intenzitet zračenja biti veći. Smatra se, da se intenzitet
zračenja bitnije ne mijenja s povećanjem duljine građevine preko 60 m.
114

115

116

117

118

- ostakljenje otvora armiranim staklom koje odolijeva višim
temperaturama od običnog stakla, pri čemu se staklo stavlja u
metalne okvire jer drveni okviri brzo izgore pa nema učinka,
- izvedba stijena od staklenih prizmi na mjestu otvora, koje pri
debljini od 10 cm imaju otpornost na požar od 60 minuta,
- izvedba raznih žaluzina za zatvaranje otvora, pri čemu se
najčešće primjenjuju dvokrilne zaokretne žaluzine smještene s
vanjske strane, a ima i izvedba s posmičnim krilima kao i u obliku
roloa,
119

120

Ipak, najučinkovitija mjera zaštite od prijenosa požara je
odgovarajuća udaljenost među građevinama pa se u literaturi
mogu naći proračuni kojima se određuje ta udaljenost.
Za sada u hrvatskim propisima ove udaljenosti određene su
samo u manjem broju propisa.
121

Literatura:
[1] Carević, M., Jukić, P., Sertić, Z., Šimara, B., Tehnički priručnik za zaštitu od
požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002.
[2] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu,
Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.
[3] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vijeća
89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Građevni godišnjak '99, Hrvatski savez
građevinskih inženjera, Zagreb 1999.
[4] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977.
[5] http://www.kbspassivefire.com/passive-fire-protection-equipment.htm
[6] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 1, Josef Mayr (gl. urednik),
Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000.
[7] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 2, Josef Mayr (gl. urednik),
Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000.
[8] PROMAT – priručnik građevinske i tehničke protupožarne zaštite, Zagreb, 2005.
[9] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vijeća
89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Građevni godišnjak '99, Hrvatski savez
građevinskih inženjera, Zagreb 1999.
[10]Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine
moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/2013.
[11] Kosović, G., Poslovno-trgovački centar LESNINA Jankomir, Zagreb, Jesensko
savjetovanje Hrvatske udruge za zaštitu od požara, Zagreb, studeni 2011.
122