Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

propustila. Zato bi joj puno lakše bilo kada bi “naletjela” na web mjesto na kojemu se nude vjenčanice
raznih proizvođača ili barem izravne poveznice prema njima.
Komercijalist bi pak, u lošijem slučaju, postavio svoje vlastito web mjesto, oglasio ponudu i čekao
da netko njemu “pokuca na vrata”. Ne bi se jako namučio, ali je ipak pitanje bi li uopće uspio što
prodati. U boljem bi slučaju “pročešljao” potražnju na internetskim burzama za robom koju može
ponuditi. Nakon toga, sve je dalje rutina.
U oba navedena, pomalo karikirana ali životna primjera poanta je na – posredništvu. Internetski
posrednici, kao što je vidljivo, integriranjem informacija već negdje postojećih u Internetu olakšavaju
posao onome tko takve informacije treba i time mu čine uslugu, dodajući novu vrijednost traženim
proizvodima i uslugama. Oni mogu biti na raspolaganju zainteresiranima 24 sata na dan, sedam dana u
tjednu, i čitavo to vrijeme nuditi jednako kvalitetnu informacijsku uslugu. Njihova se, naime, računala
ne umaraju, ona ne zaboravljaju, ne “dižu se na lijevu nogu”, nisu rastresena, dosadni im kupci ne
mogu “ići na živce” itd.
Zbog jednostavnosti pristupa Internetu i njegove gotovo neograničene dostupnosti posvuda u
svijetu, broj posrednika u elektroničkom poslovanju raste izuzetno brzo. To vrijedi i za industriju, i za
trgovinu, i za uslužni sektor, i za sektor financijskog i burzovnog poslovanja, i za tržište rada.
Internetsko posredništvo “iz dana u dan” poprima sve nove i nove oblike, a svi se oni mogu svesti pod
jednu “zajedničku kapu” – pod pojam i djelatnost elektroničkoga trgovanja (engl. Electronic
Commerce, e-commerce, iCommerce), shvaćenog u najširem smislu.
3.5.2 Vrste internetskih trgovačkih mjesta
Budući da se internetsko posredništvo može ostvarivati na različite načine, da ciljevi trgovanja
mogu varirati, a odnosi među partnerima poprimati mnogobrojne oblike, do sada je vremenom
razvijeno i u praksi se koristi mnoštvo modela internetskih trgovačkih mjesta. Iz tog velikog skupa
izdvojit ćemo samo one na koje se najčešće nailazi i koji su karakteristični za određene tipove
trgovačkih poslova. To su:
model tradicionalne on-line prodavaonice
model aukcijske kuće
model virtualne prodavaonice (dućana)
model mješovite realno/virtualne prodavaonice
model elektroničkoga distribucijskog centra
model prodajnog skladišta
model internetskog trgovačkog centra
model prodavaonice atraktivnih sadržaja
model partnerskih (sestrinskih) prodavaonica
model diskontne prodavaonice
model trgovine putem elektroničkih oglasnika
model klupske trgovine
model trgovine u potrošačkim skupinama
model dispečerske trgovine
model dućana “po mjeri”
88