Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

CYBERSPACE I UMJET NIČKE SLOBODE
Visok stupanj slobode čovjeka, kakvoga nudi Internet, nije svojstven samo tako
pragmatičnim djelatnostima kao što je elektroničko trgovanje ili burzovno
poslovanje, već je uočljiv i u mnogo “duhovnijim” aktivnostima kao što je,
primjerice, umjetnost.
O tome je zgodno pisala Ana Sorić:
“Pojam online galerija zanimljiv je ako ga promatramo kroz prizmu moguće
demokratičnosti koju omogućuje Internet tretirajući umjetnost preko svog medija.
Likovna teorija odnosno kritika, veze i poznanstva više ne igraju nikakvu ulogu ako
umjetnik svoja djela želi prezentirati svijetu preko Interneta. U toj situaciji djela
može vidjeti nitko ili jako puno ljudi, ali u svakom slučaju likovna kritika ovdje gubi
svoju moć, a jedini kritičari su sami korisnici ili slučajni prolaznici/šetači po
cyberspaceu. Odnos prema umjetnosti time dobiva fluidniji, nonšalantniji karakter.
Osim toga uloga Interneta u prezentiranju djela koja čuvaju visoke umjetničke
institucije jest nezamjenjiva. Korisnik iz Katmandua koji sada može, spojivši se na
Internet, pogledati zadnju izložbu londonske galerije Tate dobiva time osjećaj veće
povezanosti sa svijetom i njegovim tokovima”
PC Chip, br. 56, siječanj 2000.
Dakle, zagriženi smo zagovornici teze da je glavni pokretač ljudskog progresa i civilizacije
znatiželja pojedinaca, iz koje proizlaze novi stupnjevi ljudske slobode, a iz ovih pak stvarne koristi.
Čak štoviše, duboko smo uvjereni kako je izravna težnja za ostvarivanjem koristi u načelu osuđena na
propast, barem tendencijski, ako već ne i u svakom konkretnom pirmjeru i sasvim očigledno.
Artikulirana, organizirana i do neke granice usmjeravana znatiželja, potpomognuta adekvatnim
intelektualnim i tehničkim instrumentarijem, na koncu konaca nužno dovodi do koristi za pojedince
(znatiželjnike) same, a ako ne, onda barem, izravno ili neizravno, za sretnike iz njihove okoline.
PROSVJEDI PROTIV PROHIBICIJE
SRUŠILI WEB MJESTO
Početkom 2000. godine web mjesta različitih tije la i agencija Europske unije
nekoliko su puta “zaštekala” iz vrlo zanimljivog razloga – bila su zatrpana poruka ma
građana primljenim elektroničkom poštom. Očito je da se te, po starom dobrom
običaju snažno birokratizirane inst itucije, nisu uspjele prilagoditi novoj tehnologiji
komuniciranja s javnošću.
Osobito je zanimljiv slučaj s konca veljače kada je 2000 gotovo istovremenih e-mail
poruka “srušilo” web mjesto Europske komisije, a poslalo ih je – organizirano ili ne,
ne zna se – mnoštvo Šveđana koji energično zahtijevaju da Europska unija izvrši
pritisak na švedsku vladu i ne produži odluku o izuzeću Švedske i Finske od
europskih propisa o prometu alkoholnim pićima. Prema toj odluci Šveđani su plaćali
čak do 90% poreza na neka alkoholna pića, čime je, via facti, uspostavljena
petogodišnja prohibicija u toj zemlji, koja je, očito, građane dovela do ruba živaca.
Poznajući principijelnost i Šveđana i Europske unije, za očekivati je da će volja
naroda biti i ostvarena!
6