Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

1. VIRTUALNI PROSTOR –
NOVA DIMENZIJA ŽIVOTA
1.1 KIDANJE OKOVA I ŠIRENJE PROSTORA SLOBODE
Iskonska je težnja čovjeka širenje prostora slobode kidanjem okova i rušenjem barijera što mu ih
nameće surova zbilja. Prirodno čovjek teži neprirodnome ili natprirodnome, odnosno onome što se u
danom trenutku čini nemogućim. Stalno nadmetanje s prirodom, okruženjem i sobom samim obilježje
je karakternog profila najvećeg dijela pojedinaca što čine ljudsko društvo u svim fazama njegova
razvitka.
Čovjek nastoji nadmašiti svoje fizičke sposobnosti, svladavati naizgled nepremostive prepreke s
kojima se suočava i dosegnuti intelektualne ideale koje si sam postavlja. To je osnovom napretka
pojedinca, skupine i društva u cjelini. Nerijetko se mogu čuti ili pročitati mišljenja kako je težnja ka
komforu, bogatstvu i blagostanju osnovni moto ljudskog življenja i motor socijalnog progresa, ali ne
treba zaboraviti da su za ostvarivanje tih ciljeva obično potrebne velike žrtve, silan trud i napor.
Uostalom, stara je izreka da je put do uspjeha posut trnjem.
Zato se nameće nekoliko važnih pitanja: primjerice, isplati li se – zaista – toliko muke da bi se
polučio gdjekad i sasvim neizvjestan uspjeh? Može li uopće utilitarizam biti argumentom za svaki
inovativni ljudski potez? Treba li svakoj težnji novomu, pa onda i nepoznatomu, opravdanje tražiti u
korisnosti njenih možebitnih ili pretpostavljenih učinaka? Nije li možda zapravo osjećaj slobode ipak
iznad pukih potencijalnih probitaka, koristi i užitaka?
Spekulirajmo malo i dalje.
Je li doista Ikar mislio pragmatično, upuštajući se u svoje visokorizične pokušaje letenja? Je li,
možda, imao viziju neke visokoprofitabilne zrakoplovne kompanije koju će jednom osnovati kada je
voskom lijepio krila na pleća?
No, dobro, to je ipak samo legenda. Ali razmotrimo nekoliko primjera koji to svakako nisu.
Je li Nikola Tesla, u svojoj neporecivoj genijalnosti, ičime pokazao da mu je bilo kakva opipljiva
korist na pameti, kada je izlagao opasnosti čak i vlastiti život, eksperimentirajući s krajnje opasnim i
potpuno nepoznatim fenomenima elektriciteta? Jesu li supružnici Curie zapravo kanili otvoriti
privatnu dijagnostičku kliniku i osigurati si bezbrižnu egzistenciju kada su se svjesno izlagali rizicima
rendgenskog zračenja? Je li Sir Alexander Fleming genijalno predvidio blistave poslovne perspektive
farmaceutske industrije, pa je svojski prionuo pronalaženju penicilina?
Očito je da nije bilo tako; svima njima zapravo osnovnim je ciljem bilo stvaranje novih prostora
slobode, u najširem smislu riječi, a za to što sloboda donosi koristi, oni su najmanje “krivi”. Najčešće
čak tim koristima nisu mogli ni biti svjedocima.
5