Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
U svijetu ima danas već razmjerno puno davatelja usluga uspostavljanja i održavanja tuđih web mjesta na vlastitim računalima, a neprijeporno najpopularniji (vjerojatno s razlogom) je Vstore , o čijoj se ponudi podrobnije informacije mogu naći na adresi: www.vstore.com Kod nas se tek stidljivo i sporadično javljaju prvi takvi ponuđači. 3.4.2 Prodaja mekanih dobara Mekana se dobra mogu digitalizirati (iskazati i pohraniti u binarnom obliku) i kao takva prenositi telekomunikacijskom mrežom. Primjeri su takvih dobara sve informacije, izvorno iskazane u potpuno različitim oblicima (tekst, slika, zvuk, pokretne slike ili video zapis, odnosno film), računalni programi, kompjutorske i video igre itd. McCARTNEYJEVA TVRTKA TUŽI MP3.COM Izdavačka tvrtka MPL Communications Inc., čiji je vlasnik Paul McCartney, i tvrtka Peer International Corp. uložile su tužbu protiv tvrtke MP3.com tvrdeći da svojim internetskim uslugama putem tvrtke MyMP3.com krši njihova autorska prava. Potez je to koji slijedi sličnu tužbu uloženu protiv MP3.coma nešto ranije od strane udruženja vodećih glazbenih izdavačkih kuća RIIA. MyMP3.com omogućuje svim korisnicima da pohranjuju i upotrebljavaju internetske kolekcije CD-a. Prema tvrdnjama RIIA-a, “MP3.com je sistematski snimio više od 80.000 CD-a zaštićenih autorskim pravima na svoje internetske poslužitelje”. Korisnik, dodaje se u tužbi, plasira te bespravno prisvojene snimke, a ne, kako to neistinito prikazuju svojim korisnicima, vlastite CD-e. MPL i Peer opisuju uslugu kao “ciničan pokušaj iskorištavanja slavnih pjesama bez pristanka vlasnika autorskih prava”. Tužitelj traži potvrdu kako MP3.com krši zakon o autorskim pravima, uklanjanje njihovih djela sa zaštićenim autorskim pravima iz Interneta, te odštetu u visini 150.000 USD po bespravno prisvojenom djelu. Glavni direktor tvrtke MP3.com nije želio koment irati tužbu. Online, Jutarnji list, 05 04. 2000. Tako pripremljeni sadržaji bili su upravo oni s kojima se računalo kada se počelo eksperimentirati s mogućnostima izgradnje računalnih mreža i prijenosa računalom generiranih podataka na daljinu. U tu su svrhu razvijeni različiti komunikacijski protokoli, kao skupovi pravila u skladu s kojima podatke treba prenositi da bi ta operacija bila izvršena uz što manje poteškoća i gubitaka, te uz visok stupanj pouzdanosti. Među mnogima koje se tijekom vremena iskušavalo najkvalitetnijim se pokazao FTP (engl. File Transfer Protocol), koji je “preživio”, uz manje modifikacije, sve do današnjih dana (vidi odjeljak 2.3.1.). Programi za podršku FTP-a isporučuju se s operacijskim sustavima familije Windows, ali je nevolja u tome što su oni razvijeni prije samih Windowsa, u vrijeme “vladavine” operacijskog sustava MS-DOS. Zbog toga se pri njihovu korištenju treba “spustiti” na razinu MS-DOS-a, a to od korisnika iziskuje nešto bolje poznavanje “internog” rada računala negoli je to potrebno pri uporabi Windowsa (program se aktivira u tzv. MS-DOS Prompt modu). Zato se manje iskusnim potencijalnim prodavateljima mekih dobara na Internetu preporučuje uporaba programa WS_FTP, koji se može jednostavno naći i preuzeti s adrese: www.ipswich.com 69
Program WS_FTP PRO je inačica istog programa raspoloživa na CD-u, s kojega se može jednostavno instalirati na vlastitom računalu. Kada je program instaliran na jedan od opisanih načina, web mjesto je pripremljeno za prodaju mekanih dobara. Tim se programom mekana dobra mogu ponuditi potencijalnim kupcima na preuzimanje, odnosno na izravan prijenos na njihovo računalo. Budući da je s tehničkog, odnosno funkcionalnog stajališta potpuno nevažno je li to “prava” prodaja ili “poklanjanje”, odnosno naplaćuje li se takav softver ili ne, kao sinonim za internetsku prodaju mekanih dobara ponekad se koristi i termin elektronička distri buci ja softve ra (engl. Electronic Software Distribution, EDS). Potencijalnom kupcu ponudit ćemo prijenos mekanih dobara (odnosno, preciznije – njihove kopije) s našeg računala na njegovo tako što ćemo na našoj web stranici prikazati popis nuđenih dobara i označiti mjesto – tzv. du gme (engl. Button) – na koje kupac treba “kliknuti” i time aktivirati FTP (ili WS_FTP) program koji će “prenijeti” odabrani softverski proizvod na računalo kupca. Ako se radi o stvarnoj prodaji, tada još treba riješiti i problem plaćanja. To se može učinit i na jedan od dva načina: Konvencionalnim načinom plaćanja avansom, virmanom, gotovinskom doznakom i slično. Elektroničkim plaćanjem putem kreditnih ili debitnih kartica, digitalnog novca itd. Prvi je način općepoznat, pa ga nećemo detaljnije objašnjavati. O elektroničkom će plaćanju, pak, biti više govora kasnije, u zasebnom odjeljku knjige (vidi odjeljak 3.8). 3.4.3 Prodaja tvrdih dobara Kod internetske prodaje vlastitih tvrdih dobara, odnosno materijalnih predmeta, osnovne aktivnosti vezane uz postavljanje web mjesta, kreiranje i održavanje web stranica, te naplatu robe više-manje su podudarne s onima u slučaju prodaje mekanih dobara. Problem je, čak štoviše, prividno jednostavniji, jer ovdje otpadaju sve “komplikacije” vezane uz primjenu FTP programa. No, da ne bi sve bilo sasvim idilično, problemi se javljaju na drugom mjestu – u sferi isporuke, odnosno distribucije tvrdih dobara. Naime, isporuka robe, odnosno njena distribucija jedina je “karika u lancu” koja se ne može ostvariti elektronički, pa se ne može ni potpuno automatizirati. Isporuka ili distribucija fizičkih dobara u dobro organiziranoj elektroničkoj prodaji predstavlja tako zapravo jedini kontakt virtualnog svijeta Interneta i stvarnog svijeta u kojemu živimo i djelujemo. Ne treba zaboraviti da je Internet globalna mreža i da joj se može pristupiti “iz svakog kutka” fizičkog svijeta. Drugim riječima, potencijalni kupac koji je “zagrizao” u našu elektroničku ponudu može biti lociran bilo gdje u svijetu. S obzirom na njegovu možebitnu veliku geografsku udaljenost od lokacije prodavatelja, koji je ujedno i proizvođač ponuđene robe, isporuku i transport naručene (i, vjerojatno, plaćene) robe treba dobro organizirati i realizirati, kako se time ne bi kompromitirale sve prednosti ostvarene elektroničkom (internetskom) prodajom u njenim prethodnim koracima. Bilo bi nerealno očekivati da jedan jedini način isporuke, odnosno distribucije fizičke (tvrde) robe može zadovoljiti podjednako dobro sve kupce i sve njihove varijabilne zahtjeve, preferencije, ograničenja i mogućnosti. Zato će se prodavač morati svojski potruditi i omogućiti kupcima različit e opcije isporuke naručene robe, među kojima će oni sami odabrati onu koja im se čini najpovoljnijom. Slična logika vrijedi i za poslovanje s jednim jedinim kupcem kojemu se, međutim, prodaju, istovremeno ili u različit im vremenskim t očkama, različit i art ikli. I t ada mu treba omogućiti da, ovisno o proizvodu kojega naručuje, izabere različite kanale distribucije (načine isporuke) robe. Karikirajući donekle stvari, možemo to ilustrirati sljedećim primjerom: nije svejedeno je li kupac naručio živu ili zaklanu kokoš, ili pak jaja – načini isporuke takvih bitno različitih proizvoda, unatoč tome što su “stvoreni” jedinstvenim proizvodnim procesom, najčešće neće ni moći niti trebati biti jednaki. 70
- Page 22 and 23: LIJENčINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINE
- Page 24 and 25: FINCI NAJREVNIJI “POTROŠAČI”
- Page 26 and 27: Iz njih ili kombinacijom nekih od n
- Page 28 and 29: U ranim devedesetim godinama (godin
- Page 30 and 31: U usporedbi s ostalim oblicima pisa
- Page 32 and 33: Ako ima potrebe za slanjem poruke,
- Page 34 and 35: 2.3.2.4 Konvencije u elektroničkoj
- Page 36 and 37: 2.3.2.5 Obazrivost prema primatelju
- Page 38 and 39: MILIJARDA WEB STRA NICA Inktomi i N
- Page 40 and 41: POVRATAK LEGENDE Nakon gotovo dvije
- Page 42 and 43: Prvu skupinu čine imenici ili dire
- Page 44 and 45: INTER NETSKI SVEZ NADARI Dogodi li
- Page 46 and 47: “Mali” ponuđač informacija il
- Page 48 and 49: Dostavna lista (engl. Mailing List)
- Page 50 and 51: informacija, dok se “klasične”
- Page 52 and 53: T emu i sadržaj razgovora komunika
- Page 54 and 55: 3. ŠESNAEST VAŽNIH RAZLOGA ZA OBR
- Page 56 and 57: 3.1 “LUTANJE” WEB PROSTOROM (
- Page 58 and 59: 3.2 CILJANO TRAŽENJE INFORMACIJA
- Page 60 and 61: U istu skupinu sredstava za pretra
- Page 62 and 63: “Nešto će mu govoriti” da se
- Page 64 and 65: Dostavna lista Opis AUSPGRIS@LISTS.
- Page 66 and 67: 3.4 PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLU
- Page 68 and 69: Evo kratke ilustracije kako se ime
- Page 70 and 71: Web stranice kompleksnijeg web mjes
- Page 74 and 75: Problem distribucije prodane robe
- Page 76 and 77: Usluge u području turizma, hotelij
- Page 78 and 79: Potreba za računalnim rezervacijsk
- Page 80 and 81: U tehničkom se smislu web mjesto s
- Page 82 and 83: Većina internetskih alata što se
- Page 84 and 85: NEW YORK - Roditelji, pripazite: lu
- Page 86 and 87: U razvijenim je tržišnim privreda
- Page 88 and 89: Konačno, načini na koje se čovje
- Page 90 and 91: TREND SPECIJALIZACIJE U ELEKTRONIČ
- Page 92 and 93: Model tradicionalne on-line prodava
- Page 94 and 95: 3.5.3 Elektronički marketing Inter
- Page 96 and 97: Svijest o globalnom karakteru trži
- Page 98 and 99: joj se obrate elektroničkom pošto
- Page 100 and 101: TALIJANSKE DOMENE ŠIROKO DOSTUPNE
- Page 102 and 103: “kopanja po podacima” (engl. Da
- Page 104 and 105: iskustva, kupuju i prodaju automobi
- Page 106 and 107: Neke od poznatijih agencija te vrst
- Page 108 and 109: ponuda ravna iskličnoj cijeni, tj.
- Page 110 and 111: Snalaženje u tako velikom mnoštvu
- Page 112 and 113: U sferi burzovnog poslovanja, dakle
- Page 114 and 115: Kada su elementi teorije investiran
- Page 116 and 117: najčešće se radi o pojedincima i
- Page 118 and 119: elektroničkoga poslovanja mogao na
- Page 120 and 121: WebSphere B2B INTEGRATOR IBM je naj
U svijetu ima danas već razmjerno puno davatelja usluga uspostavljanja i održavanja tuđih web<br />
mjesta na vlastitim računalima, a neprijeporno najpopularniji (vjerojatno s razlogom) je Vstore , o čijoj<br />
se ponudi podrobnije informacije mogu naći na adresi:<br />
www.vstore.com<br />
Kod nas se tek stidljivo i sporadično javljaju prvi takvi ponuđači.<br />
3.4.2 Prodaja mekanih dobara<br />
Mekana se dobra mogu digitalizirati (iskazati i pohraniti u binarnom obliku) i kao takva prenositi<br />
telekomunikacijskom mrežom. Primjeri su takvih dobara sve informacije, izvorno iskazane u potpuno<br />
različitim oblicima (tekst, slika, zvuk, pokretne slike ili video zapis, odnosno film), računalni<br />
programi, kompjutorske i video igre itd.<br />
McCARTNEYJEVA TVRTKA TUŽI MP3.COM<br />
Izdavačka tvrtka MPL Communications Inc., čiji je vlasnik Paul McCartney, i<br />
tvrtka Peer International Corp. uložile su tužbu protiv tvrtke MP3.com tvrdeći<br />
da svojim internetskim uslugama putem tvrtke MyMP3.com krši njihova autorska<br />
prava. Potez je to koji slijedi sličnu tužbu uloženu protiv MP3.coma nešto ranije od<br />
strane udruženja vodećih glazbenih izdavačkih kuća RIIA. MyMP3.com omogućuje<br />
svim korisnicima da pohranjuju i upotrebljavaju internetske kolekcije CD-a.<br />
Prema tvrdnjama RIIA-a, “MP3.com je sistematski snimio više od 80.000 CD-a<br />
zaštićenih autorskim pravima na svoje internetske poslužitelje”. Korisnik, dodaje se<br />
u tužbi, plasira te bespravno prisvojene snimke, a ne, kako to neistinito prikazuju<br />
svojim korisnicima, vlastite CD-e. MPL i Peer opisuju uslugu kao “ciničan pokušaj<br />
iskorištavanja slavnih pjesama bez pristanka vlasnika autorskih prava”. Tužitelj traži<br />
potvrdu kako MP3.com krši zakon o autorskim pravima, uklanjanje njihovih djela sa<br />
zaštićenim autorskim pravima iz <strong>Interneta</strong>, te odštetu u visini 150.000 USD po<br />
bespravno prisvojenom djelu. Glavni direktor tvrtke MP3.com nije želio koment irati<br />
tužbu.<br />
Online, Jutarnji list, 05 04. 2000.<br />
Tako pripremljeni sadržaji bili su upravo oni s kojima se računalo kada se počelo eksperimentirati s<br />
mogućnostima izgradnje računalnih mreža i prijenosa računalom generiranih podataka na daljinu. U tu<br />
su svrhu razvijeni različiti komunikacijski protokoli, kao skupovi pravila u skladu s kojima podatke<br />
treba prenositi da bi ta operacija bila izvršena uz što manje poteškoća i gubitaka, te uz visok stupanj<br />
pouzdanosti. Među mnogima koje se tijekom vremena iskušavalo najkvalitetnijim se pokazao FTP<br />
(engl. File Transfer Protocol), koji je “preživio”, uz manje modifikacije, sve do današnjih dana (vidi<br />
odjeljak 2.3.1.).<br />
Programi za podršku FTP-a isporučuju se s operacijskim sustavima familije Windows, ali je<br />
nevolja u tome što su oni razvijeni prije samih Windowsa, u vrijeme “vladavine” operacijskog sustava<br />
MS-DOS. Zbog toga se pri njihovu korištenju treba “spustiti” na razinu MS-DOS-a, a to od korisnika<br />
iziskuje nešto bolje poznavanje “internog” rada računala negoli je to potrebno pri uporabi Windowsa<br />
(program se aktivira u tzv. MS-DOS Prompt modu). Zato se manje iskusnim potencijalnim<br />
prodavateljima mekih dobara na Internetu preporučuje uporaba programa WS_FTP, koji se može<br />
jednostavno naći i preuzeti s adrese: www.ipswich.com<br />
69
Change language