Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Evo kratke ilustracije kako se ime domene može registrirati online uz pomoć tvrtke Network Solutions. U prvom koraku se putem online formulara preuzetog s ranije navedene web adrese ove tvrtke provjerava je li možda željeno ime (s ekstenzijom .com) već rezervirano; ako nije postupak rezervacije se nastavlja. U drugom koraku korisniku se nude različite opcije uporabe imena (s web stranicama na vlastitom ili tuđem web poslužitelju (u drugom slučaju treba navesti i kojem), te sa ili bez adrese elektroničke pošte. U trećem se koraku korisnik mora, ovisno o odabranoj opciji, odlučiti za neku od ponuđenih tarifa za pokriće administriranja troškova vezanih uz održavanje imena domene. Time je čitav postupak završen, naziv adrese web mjesta je registriran i može se bez ograničenja koristiti. U Hrvatskoj ulogu takve agencije igraju davatelji internetskih usluga HiNet i CARNet, kojima izravno treba uputiti zahtjev za odobrenje naziva web mjesta (imena domene). Internetski prodavači vlastitih proizvoda/usluga obično će kao naziv web mjesta odabrati puni, skraćeni ili unekoliko modificirani naziv svoje tvrtke, ali tako neće uvijek postupati i trgovci koji (pre)prodaju tuđu robu i usluge, a koji će se razmjerno često, iz marketinških razloga, prikloniti raznim “pompoznijim” ili “bombastičnijim” nazivima, odnosno imenima (o tome više u odjeljku 3.5.). UZURPACIJA PRIVLAČNIH IM ENA DOM ENA U INTERNETSKIM ADRESAMA Izbor naziva domene u internetskoj adresi posebno je zanimljiv s marketinškog stajališta. Dobro je da naziv bude samoobjašnjavajući, origina lan, privlačan, lako pamtljiv, itd. Zbog naziva domene mnoge su tvrtke ustvarile uspjeh, ali ima ih koje su itekako osjetile da im neodgovarajući naziv nanosi štetu. U najnovije vrije me zabilježena je i pojava svojevrnog kriminala vezanog uz nazive domena – uzurpacija atraktivnih naziva s ciljem iznuđivanja njihova otkupa od strane onih kojima upravo takvi nazivi trebaju. Taj oblik nedopuštenog ponašanja u Internetu dobio je i sam svoj “zaštićeni” naziv – cybersquatting. U SAD je čak donijet i zakon o zaštiti od takvih uzurpacija. Zanimljiv primjer cybersquattinga je onaj u kojemu to predstavlja način i sredstvo političke borbe. Tako se, primjerice, Hillary Clinton našla u poziciji da mora platiti 6.000 dolara odštete na ime prava uporabe svojega rođenog imena u internetskoj adresi web mjesta namijenjenog predizbornoj kampanji 2000. godine, jer je to ime rezervirao još prije godinu dana stanoviti vidoviti Thomas A. Bottenberg. Nije joj pomogao ni spomenuti “antisquatting” zakon, jer njime nije zabranjena uporaba osobnih imena kao naziva domena, za razliku od tzv. tržišnih marki (npr., Coca Cola, Nike, Apple, itd.). Djelatni dio postavljanja i aktiviranja Web mjesta ostvaruje se trećim korakom – kreiranjem vlastite početne (engl. Homepage) i ostalih web stranica. Web stranice su zapravo HTML dokumenti (datoteke) koje se stvaraju primjenom odgovarajućih softverskih alata, odnosno jezika. HTML datoteke su tekstualne datoteke koje su oblikovane tako da ih preglednik može jednostavno prepoznati i pronaći. Generiraju se uz pomoć jezika zvanog HTML, što je akronim od punog naziva jezika za kreiranje hipertekstualnih dokumenata HyperText Markup Language. Taj jezik određuje kako će neka informacija izgledati ili kako će se ponašati na zaslonu korisnika kada je on zatraži iz Interneta. 65
Pomoću tog jezika, koji se lako uči i obično ga korisnici lako prihvaćaju, kreirat će se najjednostanije, razmjerno šture web stranice. Dobar primjer svojevrsnog “online priručnika” za kreiranje HTML datoteka (odnosno najjednostavnijih Web stranica) može se dobiti pošalje li se odgovarajući zahtjev na e-mail adresu ciginternet@mcp.com U rubrici Subject (vidi objašnjenje u odjeljku 2.3.2.4.) treba upisati samo rije ownweb i odgovor s priručnikom i primjerima stići će na adresu pošiljatelja poruke. XHTML – HIBRID HTML-a I XML-a Gotovo je sigurno da je tradicionalni jezik za kreiranje Web stranica HTML odigrao svoju povijesnu ulogu i da će ga uskoro potpuno istisnuti njegov “mlađi brat” XML, jer je puno većih mogućnost i i dale ko komforniji sa stajališta izrađivača Web stranica i korisnika. No, danas su u funkciji milijuni Web stranica kreiranih HTML-om i nerealno je očekivati da će one u kratkom vremenu moći i trebati biti redizajnirane primjenom XML-a. To bi bio ekonomski vrlo upitan, a radno i vremenski zahtjevan zadatak. Zato je s velikim oduševljenje m dočekano prijelazno rješenje, koje je koncipirao W3 konzorcij nakon više od godinu dana istraživanja, u formi W3C preporuke od 26. siječnja 2000. godine – jezik XHTML. To je svojevrstan kompromis, ili hibrid, dvaju spomenutih jezika, koji uključuje elemente i jednoga i drugoga, a orijentiran je novim tehnologijama pristupanja Internetu, poput mobilne telefonije i ostalih oblika bezične komunikacije. XHTML zasigurno neće promijeniti današnji izgled Interneta, ali svakako predstavlja velik korak naprijed od PC-a prema tehnologijama budućnosti. No, da bi web stranica – barem ona početna – bila ipak nešto atraktivnija, valjat će primijeniti neki malo “jači” jezik. Jedan od najpopularnijih danas je FrontPage 2000, potpuno kompatibilan s ostalim Microsoft Office 2000 softverskim alatima i s HTML-om. Na računalo na kojemu se kreiraju web stranice može se instalirati s CD-a ili pak preuzeti s neke od brojnih Microsoftovih web adresa. Za svladavanje tehnike rada s ovim jezikom bit će potrebno utrošiti nekoliko sati učenja (uobičajeno je da početni t ečajevi ovoga jezika traju desetak sati). Uz FrontPage, među popularnije jezike za kreiranje Web stranica spadaju Macromedia Dreamweaver i Adobe GoLive. Kvalitetu web stranica, a posebice one početne, u određuju dvije vrste čimbenika: funkcionalni i estetski. Smjernice kojih se dobro pridržavati pri izradi web stranica da bi se udovoljilo i funkcionalnim i estetskim kriterijima njihove vrsnoće su sljedeće: Moraju biti vizualno efektne, sukladne načelima dobrog dizajna, moderne, decentne i, prije svega, pregledne. Komplicirani sadržaji izazivaju odbojnost čitatelja i “tjeraju” ga na posjećivanje nekih drugih (tuđih) stranica. Pronalaženje konkretnih pojedinosti nuđenih informacijskih sadržaja mora biti jednostavno i, po mogućnosti, što brže. Najbolji se učinci post ižu nuđenjem mogućnosti pretraživanja web sadržaja putem izbornika (menua). Potrebno je učiniti sve da bi se učitavanje, odnosno prijenos web stranice u računalo korisnika učinilo što bržim. Postoje “mali trikovi zanata” kojima se to može postići, a koji se mogu naučit i iskustvom u radu s određenim jezikom ili saznati od nekoga tko je takvo iskustvo već st ekao. 66
- Page 18 and 19: 2.1.3 Druga razvojna faza - preobra
- Page 20 and 21: 2.1.5 Četvrta razvojna faza - Inte
- Page 22 and 23: LIJENčINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINE
- Page 24 and 25: FINCI NAJREVNIJI “POTROŠAČI”
- Page 26 and 27: Iz njih ili kombinacijom nekih od n
- Page 28 and 29: U ranim devedesetim godinama (godin
- Page 30 and 31: U usporedbi s ostalim oblicima pisa
- Page 32 and 33: Ako ima potrebe za slanjem poruke,
- Page 34 and 35: 2.3.2.4 Konvencije u elektroničkoj
- Page 36 and 37: 2.3.2.5 Obazrivost prema primatelju
- Page 38 and 39: MILIJARDA WEB STRA NICA Inktomi i N
- Page 40 and 41: POVRATAK LEGENDE Nakon gotovo dvije
- Page 42 and 43: Prvu skupinu čine imenici ili dire
- Page 44 and 45: INTER NETSKI SVEZ NADARI Dogodi li
- Page 46 and 47: “Mali” ponuđač informacija il
- Page 48 and 49: Dostavna lista (engl. Mailing List)
- Page 50 and 51: informacija, dok se “klasične”
- Page 52 and 53: T emu i sadržaj razgovora komunika
- Page 54 and 55: 3. ŠESNAEST VAŽNIH RAZLOGA ZA OBR
- Page 56 and 57: 3.1 “LUTANJE” WEB PROSTOROM (
- Page 58 and 59: 3.2 CILJANO TRAŽENJE INFORMACIJA
- Page 60 and 61: U istu skupinu sredstava za pretra
- Page 62 and 63: “Nešto će mu govoriti” da se
- Page 64 and 65: Dostavna lista Opis AUSPGRIS@LISTS.
- Page 66 and 67: 3.4 PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLU
- Page 70 and 71: Web stranice kompleksnijeg web mjes
- Page 72 and 73: U svijetu ima danas već razmjerno
- Page 74 and 75: Problem distribucije prodane robe
- Page 76 and 77: Usluge u području turizma, hotelij
- Page 78 and 79: Potreba za računalnim rezervacijsk
- Page 80 and 81: U tehničkom se smislu web mjesto s
- Page 82 and 83: Većina internetskih alata što se
- Page 84 and 85: NEW YORK - Roditelji, pripazite: lu
- Page 86 and 87: U razvijenim je tržišnim privreda
- Page 88 and 89: Konačno, načini na koje se čovje
- Page 90 and 91: TREND SPECIJALIZACIJE U ELEKTRONIČ
- Page 92 and 93: Model tradicionalne on-line prodava
- Page 94 and 95: 3.5.3 Elektronički marketing Inter
- Page 96 and 97: Svijest o globalnom karakteru trži
- Page 98 and 99: joj se obrate elektroničkom pošto
- Page 100 and 101: TALIJANSKE DOMENE ŠIROKO DOSTUPNE
- Page 102 and 103: “kopanja po podacima” (engl. Da
- Page 104 and 105: iskustva, kupuju i prodaju automobi
- Page 106 and 107: Neke od poznatijih agencija te vrst
- Page 108 and 109: ponuda ravna iskličnoj cijeni, tj.
- Page 110 and 111: Snalaženje u tako velikom mnoštvu
- Page 112 and 113: U sferi burzovnog poslovanja, dakle
- Page 114 and 115: Kada su elementi teorije investiran
- Page 116 and 117: najčešće se radi o pojedincima i
Pomoću tog jezika, koji se lako uči i obično ga korisnici lako prihvaćaju, kreirat će se najjednostanije,<br />
razmjerno šture web stranice.<br />
Dobar primjer svojevrsnog “online priručnika” za kreiranje HTML datoteka (odnosno<br />
najjednostavnijih Web stranica) može se dobiti pošalje li se odgovarajući zahtjev na e-mail adresu<br />
ciginternet@mcp.com<br />
U rubrici Subject (vidi objašnjenje u odjeljku 2.3.2.4.) treba upisati samo rije ownweb i odgovor s<br />
priručnikom i primjerima stići će na adresu pošiljatelja poruke.<br />
XHTML – HIBRID HTML-a I XML-a<br />
Gotovo je sigurno da je tradicionalni jezik za kreiranje Web stranica HTML odigrao<br />
svoju povijesnu ulogu i da će ga uskoro potpuno istisnuti njegov “mlađi brat” XML,<br />
jer je puno većih mogućnost i i dale ko komforniji sa stajališta izrađivača Web<br />
stranica i korisnika.<br />
No, danas su u funkciji milijuni Web stranica kreiranih HTML-om i nerealno je<br />
očekivati da će one u kratkom vremenu moći i trebati biti redizajnirane primjenom<br />
XML-a. To bi bio ekonomski vrlo upitan, a radno i vremenski zahtjevan zadatak.<br />
Zato je s velikim oduševljenje m dočekano prijelazno rješenje, koje je koncipirao W3<br />
konzorcij nakon više od godinu dana istraživanja, u formi W3C preporuke od 26.<br />
siječnja 2000. godine – jezik XHTML. To je svojevrstan kompromis, ili hibrid, dvaju<br />
spomenutih jezika, koji uključuje elemente i jednoga i drugoga, a orijentiran je<br />
novim tehnologijama pristupanja Internetu, poput mobilne telefonije i ostalih oblika<br />
bezične komunikacije.<br />
XHTML zasigurno neće promijeniti današnji izgled <strong>Interneta</strong>, ali svakako predstavlja<br />
velik korak naprijed od PC-a prema tehnologijama budućnosti.<br />
No, da bi web stranica – barem ona početna – bila ipak nešto atraktivnija, valjat će primijeniti neki<br />
malo “jači” jezik. Jedan od najpopularnijih danas je FrontPage 2000, potpuno kompatibilan s ostalim<br />
Microsoft Office 2000 softverskim alatima i s HTML-om. Na računalo na kojemu se kreiraju web<br />
stranice može se instalirati s CD-a ili pak preuzeti s neke od brojnih Microsoftovih web adresa. Za<br />
svladavanje tehnike rada s ovim jezikom bit će potrebno utrošiti nekoliko sati učenja (uobičajeno je da<br />
početni t ečajevi ovoga jezika traju desetak sati). Uz FrontPage, među popularnije jezike za kreiranje<br />
Web stranica spadaju Macromedia Dreamweaver i Adobe GoLive.<br />
Kvalitetu web stranica, a posebice one početne, u određuju dvije vrste čimbenika: funkcionalni i<br />
estetski. Smjernice kojih se dobro pridržavati pri izradi web stranica da bi se udovoljilo i<br />
funkcionalnim i estetskim kriterijima njihove vrsnoće su sljedeće:<br />
Moraju biti vizualno efektne, sukladne načelima dobrog dizajna, moderne, decentne i, prije svega,<br />
pregledne. Komplicirani sadržaji izazivaju odbojnost čitatelja i “tjeraju” ga na posjećivanje nekih<br />
drugih (tuđih) stranica.<br />
Pronalaženje konkretnih pojedinosti nuđenih informacijskih sadržaja mora biti jednostavno i, po<br />
mogućnosti, što brže. Najbolji se učinci post ižu nuđenjem mogućnosti pretraživanja web sadržaja<br />
putem izbornika (menua).<br />
Potrebno je učiniti sve da bi se učitavanje, odnosno prijenos web stranice u računalo korisnika<br />
učinilo što bržim. Postoje “mali trikovi zanata” kojima se to može postići, a koji se mogu naučit i<br />
iskustvom u radu s određenim jezikom ili saznati od nekoga tko je takvo iskustvo već st ekao.<br />
66
Change language