Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

Evo kratke ilustracije kako se ime domene može registrirati online uz pomoć tvrtke Network
Solutions.
U prvom koraku se putem online formulara preuzetog s ranije navedene web adrese ove tvrtke
provjerava je li možda željeno ime (s ekstenzijom .com) već rezervirano; ako nije postupak rezervacije
se nastavlja.
U drugom koraku korisniku se nude različite opcije uporabe imena (s web stranicama na vlastitom
ili tuđem web poslužitelju (u drugom slučaju treba navesti i kojem), te sa ili bez adrese elektroničke
pošte.
U trećem se koraku korisnik mora, ovisno o odabranoj opciji, odlučiti za neku od ponuđenih tarifa
za pokriće administriranja troškova vezanih uz održavanje imena domene.
Time je čitav postupak završen, naziv adrese web mjesta je registriran i može se bez ograničenja
koristiti.
U Hrvatskoj ulogu takve agencije igraju davatelji internetskih usluga HiNet i CARNet, kojima
izravno treba uputiti zahtjev za odobrenje naziva web mjesta (imena domene).
Internetski prodavači vlastitih proizvoda/usluga obično će kao naziv web mjesta odabrati puni,
skraćeni ili unekoliko modificirani naziv svoje tvrtke, ali tako neće uvijek postupati i trgovci koji
(pre)prodaju tuđu robu i usluge, a koji će se razmjerno često, iz marketinških razloga, prikloniti raznim
“pompoznijim” ili “bombastičnijim” nazivima, odnosno imenima (o tome više u odjeljku 3.5.).
UZURPACIJA PRIVLAČNIH IM ENA DOM ENA
U INTERNETSKIM ADRESAMA
Izbor naziva domene u internetskoj adresi posebno je zanimljiv s marketinškog
stajališta. Dobro je da naziv bude samoobjašnjavajući, origina lan, privlačan, lako
pamtljiv, itd. Zbog naziva domene mnoge su tvrtke ustvarile uspjeh, ali ima ih koje
su itekako osjetile da im neodgovarajući naziv nanosi štetu.
U najnovije vrije me zabilježena je i pojava svojevrnog kriminala vezanog uz nazive
domena – uzurpacija atraktivnih naziva s ciljem iznuđivanja njihova otkupa od
strane onih kojima upravo takvi nazivi trebaju. Taj oblik nedopuštenog ponašanja u
Internetu dobio je i sam svoj “zaštićeni” naziv – cybersquatting. U SAD je čak
donijet i zakon o zaštiti od takvih uzurpacija.
Zanimljiv primjer cybersquattinga je onaj u kojemu to predstavlja način i sredstvo
političke borbe. Tako se, primjerice, Hillary Clinton našla u poziciji da mora platiti
6.000 dolara odštete na ime prava uporabe svojega rođenog imena u internetskoj
adresi web mjesta namijenjenog predizbornoj kampanji 2000. godine, jer je to ime
rezervirao još prije godinu dana stanoviti vidoviti Thomas A. Bottenberg. Nije joj
pomogao ni spomenuti “antisquatting” zakon, jer njime nije zabranjena uporaba
osobnih imena kao naziva domena, za razliku od tzv. tržišnih marki (npr., Coca
Cola, Nike, Apple, itd.).
Djelatni dio postavljanja i aktiviranja Web mjesta ostvaruje se trećim korakom – kreiranjem
vlastite početne (engl. Homepage) i ostalih web stranica. Web stranice su zapravo HTML dokumenti
(datoteke) koje se stvaraju primjenom odgovarajućih softverskih alata, odnosno jezika. HTML
datoteke su tekstualne datoteke koje su oblikovane tako da ih preglednik može jednostavno prepoznati
i pronaći. Generiraju se uz pomoć jezika zvanog HTML, što je akronim od punog naziva jezika za
kreiranje hipertekstualnih dokumenata HyperText Markup Language. Taj jezik određuje kako će neka
informacija izgledati ili kako će se ponašati na zaslonu korisnika kada je on zatraži iz Interneta.
65