Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

Konačno, poruke u posredovanim ili moderiranim dostavnim listama nadgledaju ljudi koji ih
klasificiraju, razvrstavaju i šalju korisnicima ovisno o interesu što su ga ovi pri učlanjenju iskazali.
Broj poruka što ih korisnici primaju u takvim listama u načelu je (a i u zbilji) manji od onog u
slobodnim listama, pa ih poslovni ljudi obično smatraju vrlo privlačnima i korisnima.
Problem može biti pronalaženje dostavne liste za koju korisnik ima interesa. On je tim izraženiji
kada se zna da se u Internetu svakodnevno otvara mnoštvo novih dostavnih lista, a velik ih broj
prestaje djelovati. No, kao što to u Internetu obično biva, neki su se davatelji usluga već pobrinuli da
ga ublaže stvarajući dobro strukturirane i organizirane direktorije dostavnih lista. Danas je
vjerojatno najkvalitetniji direktorij toga tipa Publicly Accessible Mailing Lists (PAML) Directory,
koji u dvadesetak tematskih odjeljaka klasificira i ukratko komentira preko 1.500 aktivnih dostavnih
lista, a može se naći na adresi:
www.neosoft.com/internet/paml/
Po svemu sudeći najkompletniji (gotovo 70.000 adresa), ali nažalost ne i najsretnije organiziran je
direktorij Liszt.com, na (očekivanoj) adresi:
www.liszt.com/
Neiskusni korisnici mogu kao problem prepoznati i postupak učlanjenja u dostavnu listu. No, ne
radi se ni o čemu zaista kompliciranome: u pravilu na popratnu (a ne glavnu) adresu izabrane dostavne
liste treba poslati poruku s jasno izraženom željom za učlanjenjem, a administrator liste, bio to čovjek
ili robot, vjerojatno će je prepoznati i odgovoriti vlastitom porukom. Ne uspije li vam od prve, budite
uporni – ponovite postupak s malo preformuliranim zahtjevom za učlanjenje!
Privlačno svojstvo dobro administrirane dostavne liste je zaštita članova od “bombardiranja”
neželjenim ili nepotrebnim porukama (engl. Spam, vidi odjeljak 4.3.2.). Administrator može
razmjerno lako otkriti da li se u nekom slučaju radi o ugrožavanju privatnosti pretplatnika, njegovu
uznemiravanju ili čak maltretiranju i, ako da, zapriječiti to.
S dr uge strane, svatko može na adresu liste poslati bilo kakvu poruku i očekivat i da će ona biti
isporučena na mnogo adresa. Posebno je zanimljivo to što pošiljatelj uglavnom uopće ne zna gdje će
njegove poruke zapravo završiti, tj. tko će ih sve primiti. T ako se mogu lako uspostaviti počet ni
kontakti među ljudima koji se ne poznaju, da bi se kasnije ti kontakti personalizirali, intimizirali i
privatizirali nastavljanjem komunikacije putem “obične” elektroničke pošte.
Sve u svemu, servis dostavnih lista može biti sredstvom za učinkovito prikupljanje informacija iz
mnogobrojnih izvora i odašiljanje vlastitih poruka na velik broj odredišta. To u nekim slučajevima
može biti naprosto zabavno, ali još i češće na različit e načine korisno iskustvo.
2.3.4.2 Korisničke diskusijske skupine
Korisničke diskusijske skupine (eng. UseNet Discussion Groups, Newsgroups) oblik su
korištenja Interneta koji na prvi pogled jako podsjeća na servis dostavnih lista. Korisnička diskusijska
skupina "okuplja" se ili "prepoznaje" na temelju zajedničkih interesa. Korisnik šalje ili predočava
skupini svoje poruke, koje po ozbiljnosti i dimenzijama mogu varirati od razmjerno beznačajnih
sadržaja (viceva ili anegdota) pa sve do ozbiljnih znanstvenih rasprava ili polemika. On također može
odgovarati na poruke koje je iz skupine primio, pa može komunicirati možda i s milijunima, najčešće
nepoznatih ljudi iz svih dijelova svijeta.
Rasprava u diskusijskim skupinama nije ničim ograničena – nema nikakvog posrednika ili
moderatora koji bi je vodio u nekom smjeru ili priječio neke njene oblike. Preciznije rečeno,
moderatori su sami sudionici u diskusijskoj skupini.
Vrlo sličan (zapravo, gotovo identičan) servisu diskusijskih skupina je servis razmjene novosti u
skupini (engl. Newsgroups Service). Suptilne razlike proizlaze iz karaktera poruka razmjenjivanih
unutar skupine; u skupinama za razmjenu novosti naglasak je na brzoj cirkulaciji što “svježijih”
46